Rezultati izlazne ankete: Ivo Josipović 64,6, Milan Bandić 35,4%

Prema rezultatima izlazne ankete koju je za Novu TV izradila agencija Ipsos Puls, a uzorku od 9.483  birača, u utrci za Pantovčak vodi Ivo Josipović.

Ivo Josipović, prema rezultatima izlazne ankete ima 64,6 posto, dok Milan Bandić ima 35,4 posto.

Tijekom dana na 150 biračkih mjesta diljem Hrvatske anketari agencije Ipsos PULS provodili su, za Novu TV, anketu među biračima.

Riječ je o 9.483 ispitanika, koji su po izlasku s birališta anketarima odgovorili kome su dali svoj glas. Važno je naglasiti da je to samo izlazna anketa, nije uzorak, nije uključena dijaspora i birači iz Bosne i Hercegovine, te se nikako ne može promatrati kao izborni rezultat.

Prve izborne rezultate objavit će Državno izborno povjerenstvo u ponoć.

Izvor: Dnevnik.hr

Puls: Ivi Josipoviću 55,8%, Milanu Bandiću 39,5% glasova

Predsjednički kandidat Milan Bandić prema najnovijem istraživanju preuzeo je čak 52 posto biračkoga tijela neovisnog kandidata i bivšeg člana HDZ-a, Nadana Vidoševića. Rezultati istraživanja koje je agencija Puls provela za Večernji list i RTl kazuju da Ivo Josipović dobiva 55,8 posto glasova, a Milan Bandić 39,5 posto glasova. U anketi je sudjelovalo 807 ispitanika iz cijele Hrvatske.

Na drugi krug izbora planira izaći 80 posto glasača koji su glasali u prvome krugu izbora, a 45 posto onih koji u prvome krugu nisu nikome dali svoj glas planira u drugome krugu sudjelovati u izboru trećega hrvatskoga predsjednika.

U istraživanju nije obuhvaćena dijaspora, a analitičari smatraju da će dijaspora utjecati sa četiri do šest posto.

Prema analizi Žarka Puhovskoga, manja izlaznost odgovara Josipoviću, a veća Bandiću jer on pokriva širu društvenu bazu. Puhovski dodaje da je priča oko Ive Sanadera koja je dva dana “drmala” Hrvatsku pomogla josipoviću jer njemu odgovara što kraća kampanja.

Bandić prema anketama od 35 do 45 posto glasova

Prve ankete koje su provedene u Hrvatskoj nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, pokazale su da se Milan Bandić ozbiljno približio SDP-ovom predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Media metrovo istraživanje je pokazalo da se prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila na samo 10 posto, odnosno čak i na manje ako se pribroje glasovi dijaspore.

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati.

Izvor: Index.hr

Velik uspijeh Pulsa: odstupanje izlaznih anketa unutar 1%

Usporedba nepotpunih službenih rezultata izbora za predsjednika RH s rezultatima izlaznih anketa agencije Ipsos Puls za Novu TV i RTL pokazuje vrlo visoku razinu preciznosti izlaznih anketa. Izlazne ankete su predvidjele rezultate svih predsjedničkih kandidata s odstupanjem manjim od 1 posto! Statistička pogreška korištenog uzorka dopušta odstupanja do 2,1 posto, s tim da je iskustvena pogreška na prethodnim izborima dosezala 3 posto. Prosječno odstupanje rezultata svih predsjedničkih kandidata iznosilo je samo oko 0,3%. Takva razina odstupanja spada u sam vrh svjetskih iskustava s izlaznim anketama.

Izlazne ankete su provedene na uzorku od 150 slučajno odabranih biračkih mjesta na kojima je anketirano 10.084 birača. Na realizaciji cijelog projekta bilo je angažirano oko 360 suradnika.

Izvor: Puls.hr

Podsjetnik na izbore 2007. kada su sve izlazne ankete dale nešto drugačiju prognozu izbornog pobjednika i zašto: Jutarnji.hr

Puls: Tko će s Josipovićem u drugi krug?

Prema rezultatima velikog istraživanja agencije Puls, provedenog za RTL Televiziju i Večernji list na uzorku od 800 ispitanika na teritoriju Hrvatske, samo četiri dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora i dalje je u vodstvu SDP-ov kandidat Ivo Josipović. Njegovo bi ime na glasačkom listiću zaokružilo gotovo 32 posto ispitanika, a promjene poretka nema ni na drugoj i trećoj poziciji, koje s relativno malom razlikom zauzimaju nezavisni kandidati Milan Bandić i Nadan Vidošević.

U odnosu na prethodno Pulsovo istraživanje za RTL i Večernji list, provedeno na samom početku kampanje, Josipović je svoje vodstvo učvrstio – porastao je s 29,2 na 31,9 posto. Drugoplasirani je i dalje nezavisni kandidat Milan Bandić, kojemu je podrška blago porasla (s 15,6 na 16,8 posto), ali i dalje je gotovo upola manja u odnosu na Josipovića. On nastavlja borbu za ulazak u drugi krug s nezavisnim Nadanom Vidoševićem, kojega podržava 13,1 posto ispitanika, praktički jednako kao i u prvoj anketi.

Pritom ipak ne treba donositi neke grandiozne zaključke, s obzirom da je statistička pogreška ovog istraživanja +/- 3,4 posto, a ono ne obuhvaća dijasporu, čiji bi glasovi za ulazak u drugi krug mogli biti presudni.

Hebrang i Primorac izjednačeni

Statističku pogrešku treba spomenuti i u slučaju duela za četvrto i peto mjesto, koji vode HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang i nezavisni Dragan Primorac. Razlika između njih dvojice je minimalna, baš kao što su pokazali i rezultati prve ankete – Hebranga podupire 8,1 posto, a Primorca 7,9 posto ispitanih.

Šesto mjesto i dalje suvereno zauzima HNS-ova kandidatkinja Vesna Pusić, za koju bi u ovom trenutku glasovalo 6,1 posto ispitanika.

Šestero kandidata s podrškom manjom od 3,5 posto

Nitko od ostalih šestero kandidata nije dobio više 3,5 posto podrške ispitanih. Kandidata IDS-a Damira Kajina tako podržava 3,1 posto, nezavisne Vesnu Škare Ožbolt i Miroslava Tuđmana po 2,7 posto, nezavisne Josipa Jurčevića i Borisa Mikšića po 1 posto, a kandidata Demokratske stranke slavonske ravnice Slavka Vukšića tek 0,6 posto ispitanika.

Broj neodlučnih se u odnosu na prvu anketu prepolovio te trenutno iznosi oko pet posto.

Izvor: Rtl.hr

U BiH i zombiji glasaju: Odaziv do 16 sati veći 101 posto!

U 19 sati u Hrvatskoj je završilo glasanje za trećeg predsjednika države.

Prema podacima koje su do 16 sati dostavili birački odbori sa 6.289 biračkih mjesta, glasalo je 1.480.370 glasača što predstavlja 37,99 posto od ukupnog broja birača s obrađenih biračkih mjesta, priopćeno je iz DIP-a. U prvom krugu je do 16 sati odaziv bio 33,87 posto, što znači da je u drugom krugu na birališta zasad izašlo četiri posto više građana.

U BiH je do 16 sati glasalo oko 75 tisuća glasača što je oko 28 posto od ukupnog broja glasača. U odnosu na prvi krug odaziv do 16 sati veći je oko 101 posto. Kako je za Index kazala Marijana Mikulić, voditeljica konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu i koordinatorica za provedbu predsjedničkih izbora za teritoriju BiH na području Sarajeva odaziv je veći za 68 posto, na području Mostar 117 posto, na području Tuzle 133 posto više, a na podučju Banja Luke 64 posto više.

Do 11 sati u Hrvatskoj glasalo 12,62 posto

Iz Državnog izbornog povjerenstva ranije je objavljeno kako je do 11 sati na birališta izašlo 12,62 posto birača, što je za dva posto više birača nego je izašlo u prvom krugu predsjedničkih izbora. Glasovanje u drugom krugu završilo je već u Japanu, Australiji i na Novom Zelandu.

Prema podacima DIP-a u 7 sati je otvoreno 6,863 biračkih mjesta od kojih je 6550 u Hrvatskoj i 250 izvan Hrvatske te 63 posebna biračka mjesta. Pravo glasa na ovim izborima ima 4,495.006 birača. Do 11 sati je glasalo nešto više od 491 tisuću birača. Najveći odaziv zabilježen je u gradu Zagrebu gdje je do 11 sati izašlo čak 17 posto birača. Odmah za njim slijedi Međimurska županija sa 15 posto birača izašlih do 11 sati. Najmanje ljudi je na izbore do 11 sati izašlo u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se izborima odazvalo samo 7,5 posto glasača.

U BiH 130 posto veći odaziv nego u prvom krugu do 12 sati!

GONG javlja da je znatno veći odaziv nego u prvom krugu zabilježen na biralištima u BiH, a potvrdila je to i voditeljica konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu i koordinatorica za provedbu predsjedničkih izbora za teritoriju BiH Marijana Mikulić koja je za Fenu izjavila da je odaziv za čak 130 posto veći nego u prvom krugu!

Do 12 sati je u BiH na izbore izašlo oko 36.000 birača, dok je u prvom krugu ukupno glasalo oko 50.000 od 266.679 registriranih birača. U BiH je otvoreno 124 birališta, koja su otvorena jutros u 7 sati, a bit će zatvorena u 19 sati. “Za sada sve prolazi u najboljem redu”, kaže Mikulić.

Najveća gužva na biralištima u BiH je u Grudama. Ipak, unatoč velikim gužvama i čekanjima, izbori se provode u mirnoj atmosferi. Na pojedinim mjestima u Mostaru se povremeno, zbog gužvi, javljaju napetosti oko izdavanja prethodne suglasnosti u slučajevima kada se osobe ne nalaze na popisu birača. Također, zbog gužvi, birački odbori u Mostaru ne stižu otići u posjet starima i nemoćnima, pa i to izaziva dodatne napetosti.

U Srbiji će glasati između 10 i 20 posto birača

Nešto veća izlaznost nego u prvom krugu bilježi se i u Srbiji. Zasad još nema podataka o postotku birača koji su glasali u Srbiji, ali šef konzularne službe hrvatske ambasade Filip Damjanović ističe kako će brojka biti nešto veća nego prije dva tjedna. “Imamo znatno bolju statistiku nego prošli puta tako da očekujemo da će između 10 i 20 posto birača izaći na birališta”, kaže Damjanović.

Izvor: Index.hr

Josipović blizu pobjede, Bandiću naštetili Sanader i Merčep

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Istraživanje javnog mišljenja, što ga je za Jutarnji list provela slovenska agencija Mediana na uzorku od 1008 ispitanika, pokazuje da će za Ivu Josipovića glasovati 52,3%, a za Milana Bandića 35,6% hrvatskih građana, uz 12% neodlučnih. Dakle, čak i kada bi se svi oni koji još ne znaju za koga će glasovati u nedjelju opredijelili za Bandića, Ivo Josipović morao bi biti izabran za trećeg predsjednika Republike Hrvatske.

Većina drugih anketa pokazuje gotovo iste rezultate. I Puls i Promocija Plus daju Josipoviću prednost između 17 i 18 poena. Jedino Media Metar tvrdi da Josipovićevo vodstvo iznosi jedva desetak bodova. Ako je najlošiji rezultat što ga je jedan kandidat postigao desetak bodova prednosti pred svojim suparnikom, taj bi kandidat morao biti vrlo, vrlo zadovoljan i siguran u konačnu pobjedu.

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije, tako, donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Ivo Josipović pobijedio je Milana Bandića s nešto više od 17 bodova razlike 27. prosinca i do sada je uspio zadržati tu razliku, usprkos tome što je u dva tjedna uoči izbora uspio učiniti nekoliko amaterskih pogrešaka, poput famozne fraze o crvenoj Hrvatskoj. Josipoviću je, s druge strane, išao u korist golemi medijski interes što ga je, pokušajem puča u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, izazvao bivši premijer Ivo Sanader. Sanaderova je akcija iz fokusa interesa građana i medija eliminirala predsjedničke izbore, što koristi onom kandidatu koji je u dobitničkoj situaciji.

Milanu Bandiću, kao čovjeku koji je pokušao preokrenuti svoje negativne brojke, Sanaderov je 24-satni povratak na hrvatsku političku scenu iznimno naštetio, jer u posljednjih nekoliko dana izborna utrka nije dobivala osobitu medijsku pozornost. Bandić, čak i da je imao argumente, više nije imao vremena da preokrene trend koji vodi Josipovićevu dolasku na Pantovčak.

Bandiću je, nadalje, naštetila i interpretacija da Sanader podržava njegovu kandidaturu: svatko koga podržava Ivo Sanader, u ovom je trenutku naprosto osuđen na neuspjeh.

Sam je Bandić, pak, u drugoj rundi kampanje počinio nekoliko pogrešaka još značajno težih od Josipovićevih. Tu, prije svega, mislimo na prihvaćanje potpore Tomislava Merčepa. Slučaj Merčep nije pitanje politike, nego pitanje elementarnog građanskog morala. Kome god da je Tomislav Merčep saveznik, taj političar gubi elementarni demokratski legitimitet. Uostalom, i sam Tuđman riješio se Merčepa prije više od 15 godina.

Drugo, Bandićeva je kampanja postala preagresivna za hrvatske kriterije. Niska podmetanja, poput dijeljenja lažnih i uvredljivih plakata protiv Ive Josipovića ispred petrinjske crkve, većim je dijelom izbrisala negativni učinak Josipovićeve “crvene Hrvatske”. “Crveni”, zabranjeni Bandićev spot, kao i uistinu nevjerojatni pokušaji da se preko interneta Josipovića kompromitira zbog seksualnog nasilja spadaju među najprljavija mjesta u povijesti hrvatskih izbornih utrka: takvim akcijama Bandićev je stožer dodatno usmjerio javnost protiv svog kandidata.

Naposljetku, Milan Bandić jest dobio određenu potporu Crkve, koja je promijenila stav prema izborima u samo sedam dana. No, to je isključivo problem Katoličke crkve i njene, u ovom slučaju, neobične neopreznosti.

Kada je o ishodu izbora riječ, Crkva nikada nije željela da Stipe Mesić postane predsjednik Republike, što, kako znamo, nije utjecalo na odluku birača. Ivo Josipović može mirno čekati prve izlazne ankete u nedjelju navečer. Pod jednim važnim uvjetom. Golema većina njegovih potencijalnih glasača mora izaći na birališta.

Izvor: Jutarnji.hr

TotusOpiniometar: Josipoviću 68,9%

Nakon višemjesečne kampanje i desetaka milijuna kuna uloženih u promidžbu utrka završava u nedjelju 10. siječnja.

Iako se oba kandidata već odazivaju na poziv Predsjedniče, preostala su još četiri dana do odluke birača. Agencija TotusOpiniometar provela je posljednje istraživanje na temu predsjedničkih izbora

RH. Upitnik je proveden 5. i 6. siječnja 2010., standardnom CATI metodom na stratificiranom uzorku od 1500 građana.

Prema najnovijim rezultatima doznali smo da se na birališta planira odazvati 75,2 posto ispitanih

građana. Međutim, zanimljivo će biti vidjeti stvaran odaziv na birališta. Pitanje je hoće li se stvarno građani u tolikom broju i odazvati na izbore za trećeg predsjednika RH?

Rezultati pokazuju da je još uvijek 23,6 posto birača neodlučno. Segmentacijom rezultata onih građana koji sigurno znaju za kojeg će kandidata glasovati (76,4 posto) dobiveni su slijedeći pokazatelji. Prema trenutačnom javnom mnijenju Ivo Josipović (SDP) dobio bi 68,9 posto glasova, a Milan Bandić (nezavisni kandidat) 31,1 posto glasova.

S obzirom da je 23,6 posto birača neodlučno kome dati svoj glas, kandidati još uvijek imaju mogućnost pridobiti ovaj potencijal.

Izvor: Totus opiniometar

CRO-Demoskop: Kosor, Mesić i Josipović najpozitivniji političari

Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,1% uz razinu pouzdanosti od 95%.

I u ovomjesečnom redovitom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, provedenom 04. i 05. siječnja, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH, koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnija politička osoba, ako se popularnost mjeri rangom pozitivnog doživljaja, ovaj je mjesec Jadranka Kosor, ispred Stjepana Mesića, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske i Ive Josipovića, predsjedničkog kandidata SDP-a.

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera, a posebice u posljednjih nekoliko dana, kao i afere koje se već mjesecima p(r)ovlače hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su povećanjem izbora vodeće opozicijske stranke – SDP-a čija popularnost raste u posljednjih sedam mjeseci (od 28% u lipnju do 33% u posljednjem mjerenju). Jadranka Kosor stabilizirala je podršku svojoj stranci na razini od oko 24% (ovaj mjesec 23,5%, u prosincu 24,2%, u studenom 24,6%, u listopadu 24,1%). HNS je zadržala poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2%. HSS je na četvrtom mjestu s izborom od 4,7%. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom od 2,8%, dok je HSLS nakon izbora novog predsjednika stranke po prvi put od posljednjih parlamentarnih izbora „preskočio“ HSP koji i dalje proživljava duboku političku krizu (unatoč izboru novog predsjednika).

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, a čemu je doprinijela njezina odlučnost u rješavanju svih afera u zemlji ali i način razrješenja pokušaja „puča“ u svojoj stranci. Tako je premijerka najpozitivnija politička osoba u zemlji za 21,5% ispitanika, i nakon više od dvije godine s vrha najpozitivnijih političara potisnula je predsjednika Stjepana Mesića koji je ovaj mjesec najpozitivniji političar za 19,7% ispitanika. Na trećem je mjestu predsjednički kandidat Ivo Josipović s 7,8% izbora. Drugi predsjednički kandidat Milan Bandić, na šestom je mjestu s 5% izbora za najpozitivnijeg političara. Između dva predsjednička kandidata „smjestili“ su se Vesna Pusić (5,9%) i Zoran Milanović (5,7%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Damir Kajin (2,7%), Nadan Vidošević (2,6%), Željko Rohatinski (2,4%) i Andrija Hebrang (1,5%).

Bivši premijer, a sada i bivši HDZ-ovac Ivo Sanader, najnegativnija je politička osoba u zemlji u ovom trenutku. Već su prve najave o njegovom mogućem povratku još u studenom izazvale izraženiji negativni stav prema njemu. Tada je njegov negativni doživljaj bio svega 25,9% da bi početkom prosinca taj doživljaj bio 27,9%. Najnoviji događaji su pogurali taj negativni doživljaj do najveće razine koju je neki političar zabilježio od početka istraživanja CRO Demoskop, odnosno od siječnja 2004. godine. Tako je početkom ovog tjedna, u jeku ove političke drame, negativni doživljaj Ive Sanadera bio na svom vrhuncu dosegnuvši 50,9% izbora za „najnegativca“. Svi su političari negativni za 7,7% ispitanika, dok je na ovoj ljestvici „negativaca“ predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, treći s izborom od 6,2%. Od dva predsjednička kandidata negativniji doživljaj bilježi Milan Bandić (2,4%) u odnosu na 0,5 posto koji bilježi Ivo Josipović. Među deset najnegativnijih političara u posljednjih je mjesec dana najveći porast negativnog doživljaja zabilježio predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (s 1,9% početkom prosinca na ovomjesečnih 4,6%).

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio posljednjih mjesec dana u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća/banku i to prema izboru 30% ispitanika obuhvaćenih istraživanjem. Slučaj “Sanader” (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji su događaj za 28,9% ispitanika, dok je već „udomaćena“ gospodarska kriza najvažnija tema za 18% ispitanika. Predsjednički izbori i kampanja izbor su za temu mjeseca za 16,2% ispitanika (što je u popriličnom nesrazmjeru s medijskom prisutnošću ove tematike). Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod dva posto.

Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,38, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 55,2% ispitanika (prema 39,5% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 30,7% ispitanika (prije mjesec dana 39,3%), uz 14 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, i rješavanja slučaja „Sanader“ ali i rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, premijerka Kosor zadobila je veliku podršku hrvatskih građana/ki i zazivanje prijevremnih izbora, barem s ovog stanovišta, za sada ne bi bio najmudriji potez. Najavljena rekonstrukcija Vlade ima izglede da u javnosti bude prihvaćena s velikom potporom.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispod 50% (48,9% prema 49,1% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,9% ispitanika (prema prošlomjesečnih 39,1%), uz 11,2% neodlučnih.

Izvor: Promocija plus

Istraživanja – Media metar: Bandić skočio na 45 posto, Promocija plus: Bandić na 37 posto

Prva velika istraživanja nakon prvog kruga glasanja za predsjednika Hrvatske pokazuje kako se Bandić dosta približio Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Prema istraživanju Media metra prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila se na samo 10 posto. Odnosno, i bitno manje od 10% nakon što se Bandiću pribroje glasovi iz Herceg-Bosne. Prema rezultatima ankete koju je telefonski proveo nezavisni istraživački centar Media metar u razdoblju od 2. do 4. siječnja Josipović vodi s 55,2 prema 44,8 posto pred Bandićem, javlja HRT. Prema anketi na izbore će izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih je 12,7 posto. Od 4736 osoba koliko ih je centar pokušao ispitati njih 1976 osoba odbilo je sudjelovanje. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4 postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto.

U anketu nije uključena Bosna i Hercegovina, u kojoj je Bandić u prvom krugu ostvario ukupno najbolje, a Josipović vrlo tanke rezultate. Podsjetimo, u prvom krugu predsjedničkih izbora Ivo Josipović osvojio je 32,42 posto glasova, a Milan Bandić tek 14,83 posto u Republici Hrvatskoj.

Rezultati ove ankete vjerojatno su malo drukčiji od onih koje su neki očekivali, iako je Josipović i dalje u prednosti. S druge strane, Bandić je možda uspio iznenaditi snažnim uzletom, kojemu nisu smetali ni gafovi iz prvog kruga, ni televizijski propusti iz drugog kruga. Štoviše, čini se kako je bacivši sve karte na prljavu kampanju, kojom je ocrnjivao Josipovića, uspio pridobiti neke glasače desnice ili neodlučne birače.

CRO-Demoskop: Bandić na 37,1 posto, Josipović na 54,5

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati. Istraživanje je provedeno telefonski na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu, standardna greška uzorka: ±4 posto uz razinu pouzdanosti od 93 posto.

Promatrajući distribuciju glasača kandidata iz prvog kruga, mogu se uočiti tri jasne skupine: prvu skupinu čine glasači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana i Josipa Jurčevića koji su se nešto izrazitije opredjelili za Milana Bandića. U drugoj su skupini glasači Vesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore niti jednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševića češće bira Ivu Josipovića dok je biračko tijelo Dragana Primorca i Vesne Škare Ožbolt blago nagnuto na stranu Milana Bandića.

Što se tiče regionalne distribucije biračkih preferencija Josipović je u prednosti u svih šest regija. Pri tom je u tri regije Josipović u značajnijoj prednosti: Zagrebačkoj regiji, Hrvatskom primorju i Istri, te Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok nešto manju prednost bilježi u Slavoniji, Dalmaciji i Središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj.

Izvor: Index.hr

Media Metar: Josipoviću 55 posto, a Bandiću 45 posto glasova

Prema anketi koju je proveo nezavisni istraživački centar Media Metar, na izbore će sigurno, odnosno najvjerojatnije izaći 59,6 posto birača.

Prema anketi koju je od 2. do 4. siječnja proveo nezavisni istraživački centar Media Metar, SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović na izborima bi osvojio 55,2 posto, a nezavisni kandidat Milan Bandić 44,8 posto glasova.

Centar je u istraživanju telefonski ispitao tri tisuće ispitanika. Sudjelovanje u anketi odbilo je 1976 osoba ili 36,7 posto svih kontaktiranih. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4-postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto, poručuju iz Media Metra, a prenosi HRT.

Prema anketi na izbore će sigurno, odnosno najvjerojatnije izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih birača je 12,7 posto.

Izvor: Večernji.hr

Slijedeća stranica »