Početna / Intervju / Pusić: Hrvatskoj treba predsjednica kao ja

Pusić: Hrvatskoj treba predsjednica kao ja

vesna1Prema najnovijim anketama Vesna Pusić na četvrtom je mjestu po podršci birača predsjedničkim kandidatima. Ispred kandidatkinje Hrvatske narodne stranke nalaze se Ivo Josipović, Nadan Vidošević i Milan Bandić, no Vesna Pusić i njezini savjetnici vjeruju da će u idućih mjesec dana sadašnju potporu, koja iznosi oko 11 posto, povećati na 17-18 postotaka. S obzirom na popriličnu izjednačenost kandidata, u HNS-u smatraju da će za ulazak u drugi krug biti dovoljno osigurati između 22 i 24 posto biračke podrške. Definitivnom odlukom o nastavku kampanje Vesna Pusić bi mogla otežati Josipovićev položaj, ali i zakomplicirati odnose s SDP-om koji smatra da su ostali kandidati lijevog centra bez izgleda i samo umanjuju Josipovićeve šanse. Vesna Pusić, naprotiv, uvjerena je da Hrvatska treba predsjednicu koja s drugim državnicima može ravnopravno razgovarati. Zanimljivo je da pritom ne odustaje od stavova zbog kojih su je povremeno kritizirali i u opoziciji – potrebe ukidanja glasačkog prava dijaspore ili izjave kako je nekadašnja hrvatska vlast bila agresor na BiH.

U razgovoru za Nacional objasnila je motive zbog kojih se kandidirala, na čemu će se temeljiti njezina kampanja, kao i što misli o optužbama da umanjuje izglede lijevog centra za pobjedu.

NACIONAL: Vrijedi li za vašu predsjedničku kandidaturu Coubertinovo pravilo “važno je sudjelovati”?

– Upravo obrnuto. U politici nitko nije za sva vremena, ali u ovom je trenutku važno da pobijedi osoba mojeg političkog profila. Hrvatska se nalazi pred važnim razdobljem, čije će se posljedice za ulogu i položaj naše zemlje osjećati na srednji, a možda i duži rok. Tijekom petogodišnjeg predsjedničkog mandata Hrvatska će sigurno postati članica EU te imamo šansu ili postati lider europskih reformi u regiji i utjecati na zemlje koje se nalaze u našem okruženju, ili ćemo ostati jedna od relativno beznačajnih državica. U ovom trenutku Hrvatska nema nikakvu politiku prema Srbiji i BiH, i to do te mjere da susjedima nismo dali ni prijevode radnih dokumenata o stečevinama EU koji bi njima mogli poslužiti kao radni materijal. Vjerujem da svojim utjecajem i važnošću možemo bitno premašiti veličinu i ekonomsku snagu ove države, ali isključivo tako da unutar EU na sebe preuzmemo odgovornost za stabilnost u jugoistočnoj Europi. Umjesto kao relativno provincijalna i skučena zemlja, Hrvatska se svijetu može predstaviti kao civilizirana i samosvjesna zemlja koja je od XIX. stoljeća iznjedrila Strossmayera, Meštrovića, Mažuranića, Ružičku, Preloga, Radmana. Zato je ovo važno razdoblje u kojem se ne treba igrati s estradnim pristupom predsjedničkoj funkciji. Predsjednik države će u idućih pet godina imati ključan utjecaj na formiranje prostora Hrvatske u regiji i u Europi.

NACIONAL: Što to nudite da bi birači trebali glasati za vas, a ne za Ivu Josipovića ili Nadana Vidoševića?

– Predsjednik države možda nema velik raspon konkretnih ovlasti, ali je izabran većinom glasova građana koji iziđu na izbore i to mu osigurava najveći stupanj legitimiteta. Zahvaljujući tom legitimitetu predsjednik ili predsjednica mogu i formalno na dnevni red stavljati teme za koje smatraju da trebaju biti u središtu političke rasprave. U ovom času za Hrvatsku je korupcija prva takva tema. Korupcija nije samo nemoralna i protuzakonita, nego i uništava šanse za razvoj gospodarstva. Zato je ključno da predsjednik bude nekorumpiran, kao i da te teme stavlja na dnevni red.

NACIONAL: To znači da ste vi nepotkupljivi, da vas nitko ne može korumpirati?

– Tako je, a koliko mi je poznato, tako i drugi misle. Drugo je pitanje slika Hrvatske, tko ima strasti, sposobnosti, znanja, kontakata i vlastitog vesna2imidža da na međunarodnom planu stvori i nametne sliku Hrvatske kao civilizirane države. Treće je pozicioniranje Hrvatske u regiji, poznavanje problema i političko iskustvo, a bit će važni i kontakti s političarima u regiji. Na četvrtom mjestu je borba za bolji položaj Hrvatske u EU, a to podrazumijeva dobre kontakte s novim članicama. Treba prepoznati interese onoga što se naziva novom Europom i unutar toga se izboriti da utjecaj Hrvatske postane veći od njezine veličine ili ekonomske snage. Na kraju, iako gospodarstvo i obrazovanje nisu u ovlasti predsjednika Republike, to su dvije teme koje treba gurati u središte političke rasprave. Sve se više političara ponaša kao da oni i država trebaju preuzeti vođenje gospodarstva. To je opasna tendencija i zato treba hladna glava koja će zagovarati eliminaciju korupcije, dovođenje u red državne uprave i pravosuđa, a ako je potrebno, stimulirati i svojevrsni New New Deal u zaštiti okoliša. Država mora stvoriti povoljno zakonsko i porezno okruženje za gospodarstvo. No ne smije sama postati poduzetnikom ili onemogućiti slobodno tržište. Naš jedini ozbiljni resurs su obrazovani ljudi i zato je za nas obrazovanje tako važno i na tome moramo temeljiti budućnost.

NACIONAL: Da ste predsjednica, biste li podržali dogovor o granici koji su postigli Jadranka Kosor i Borut Pahor?

-Način na koji je sve izvedeno štetio je vjerodostojnosti Vlade. Kao predsjednica, a time i sukreatorica vanjske politike, zahtijevala bih da mi se predoče svi pisani i bilo kakvi drugi dogovori koji nadilaze ono što piše u pismu koje je Jadranka Kosor uputila švedskom predsjedateljstvu EU. Zagovoram tihu diplomaciju, ali ne može postojati tiha diplomacija koja nije poznata predsjednici Republike. S druge strane, kad se postigne neki rezultat, to više nije pitanje tihe diplomacije nego treba izvijestiti parlament koji je nadzorno tijelo nad izvršnom vlašću. A da Sabor nije reagirao kroz Nacionalni odbor za praćenje pregovora s EU, možda nitko ne bi ni primijetio što se dogodilo. Kao predsjednica poduzela bih nekoliko stvari. Prvo, tražila bih da me izvijeste o svim dogovorima i aspektima tih dogovora. Nakon toga ustanovila bih postoji li nešto što je u sukobu s nacionalnim interesima i postoji li nešto što je u sukobu s procedurom. Razumije se da u ovoj utakmici ne treba skidati pogled s lopte, a lopta je ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska ima dodatnu obvezu rješavanja granice sa Slovenijom, kao što je istu obvezu imala i Slovenija kad je ulazila u EU, a njihovi su napori ocijenjeni pozitivno na temelju neuspjelog i nerealiziranog sporazuma Račan – Drnovšek. Mislim da je važna točka dogovor o načinu rješavanja granice, a kada će se to dogoditi, doista nije obveza Hrvatske u ovim pregovorima. Pitanje granice ne možemo rješavati u situaciji vremenskog pritiska. Toga bih se držala kao predsjednica i inzistirala na objavljivanju pojedinosti onoga što su se dogovorili preko onoga što piše u pismu Jadranke Kosor.

NACIONAL: Ne bi li tako tvrdo stajalište stvorilo opasnost od nastavka blokade?

SA STJEPANOM MESIĆEM, najuspješnijim političarom iz HNS-a- Ne bi, ali uvijek postoji neka granica. Moje stajalište nije tvrdo u odnosu na slovensku stranu, nego u odnosu na vjerodostojnost naše vlastite vlade. Ispod žita ne može se dogovarati nešto što se najprije negira, a onda se pokaže da se ipak dogovorilo. Demokracija je procedura i kad prvi put, iz bilo kojeg razloga, pristanete na gaženje procedure, otvorili ste vrata problemima. I iz ovakve situacije, ako se ne pokaže da se dogovorilo i nešto što još ne znamo, Hrvatska može uspješno izići i ostvariti svoje ciljeve. Ali za vjerodostojnost vlade ovakav način je štetan.

NACIONAL: Hoćete li tijekom kampanje ići u BiH i tražiti glasove tamošnjih Hrvata?

– Neću. Tamošnji birači će imati pravo glasa na ovim predsjedničkim izborima, meni njihovi glasovi trebaju i bilo bi mi jako drago kad bi glasali za mene. Ali ne mislim skupljati glasove dolazeći i lažući im, jer mislim da su oni u ovih 19 godina najčešće i najperfidnije varana biračka skupina. Najprije su prevareni obećanjem da će na neki način teritorijalno ući u Hrvatsku, onda su desetkovani u odnosu na prijeratno razdoblje, dovedeni su u loše odnose s Bošnjacima i Srbima u BiH, a istovremeno nemamo ni jedan međugranični razvojni projekt, iako nam za to EU nudi 149 milijuna eura. Ti su ljudi prevareni time što imaju glas na hrvatskim izborima. Riječ je o čistoj prijevari koja nimalo ne utječe na njihove živote, nego su žetoni u ovdašnjim političkim igrama. Svaka buduća predsjednica ili predsjednik mora voditi računa o Hrvatima u BiH, ali tako da to zaista koristi tim ljudima, a ne isključivo pojedinim političarima u Hrvatskoj. Oni koji se navodno silno brinu za položaj Hrvata u BiH nisu se pobrinuli osigurati im prekogranične projekte, a kamoli podučiti ih hrvatskim iskustvima u pregovorima s EU. Što se tiče glasovanja, zalagat ću se za to da pravo glasa na hrvatskim izborima imaju hrvatski državljani sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

NACIONAL: Desnica vam nikad neće oprostiti izjavu kako je Hrvatska bila agresor na BiH. Stojite li još uvijek iza te optužbe?

– Odbijam da se bilo koja politika jedne ili više stranaka skriva iza domoljublja ili brige za domovinu. Odgovornost za tadašnju politiku prema BiH ne snosi Hrvatska nego HDZ. Ako se sjećate 1992. i 1993., više od pola hrvatske javnosti bilo je izrazito protiv HDZ-ove politike u Bosni i Hercegovini, sukoba s Bošnjacima i otvaranja koncentracijskih logora. To nije hrvatska politika nego politika jedne nacionalističke grupacije unutar HDZ-a. To je bila loša i katastrofalna politika koja je štetila i BiH i Hrvatskoj, i o svemu tome danas mislim isto što sam mislila i u ono vrijeme.

NACIONAL: Na lijevom centru prevladava razmišljanje kako vaša kandidatura šteti Ivi Josipoviću. Ankete govore da Josipović osvaja najveći broj glasova, a tvrdi se da bi u slučaju vašeg izlaska iz kampanje mogao s priličnom sigurnošću čekati izbore?

vesna3IVICA RAČAN i Vesna Pusić, čiji je HNS svojedobno bio dio Račanove koalicijske vlade- O mojem povlačenju nema ni govora. Isto bi se tako moglo reći da Ivo Josipović uzima moje glasove. Osim toga, u prvim anketama na kandidate se odražava rejting njihovih stranaka, ali što kampanja dulje traje, vidljivije je da se ne natječu stranke nego osobe. Nakon izbora na čelu države nećete imati stranku nego konkretnu osobu koja će morati izići iz stranke. Dugo sam u politici i moj politički profil je poznat, dok je Josipović kraće politički aktivan i profiliran, ali boju mu daje činjenica da je u SDP-u. Kad ljudi budu glasali, na umu će morati imati koga mogu zamisliti da brani hrvatske interese na međunarodnoj sceni i ima političko iskustvo.

NACIONAL: Koliko ima istine u tome da, ako iziđete iz predsjedničke utrke, računate na položaj ministrice vanjskih poslova nakon idućih parlamentarnih izbora?

– Koliko će HNS imati ministarstava u budućoj vladi, ovisit će o snazi stranke, a ne o predsjedničkim izborima. Bez obzira na to hoću li postati predsjednica, HNS će položaj u budućoj predizbornoj koaliciji, na kojoj već duže vrijeme radimo s SDP-om i IDS-om, temeljiti isključivo na snazi naše stranke.

NACIONAL: Nadan Vidošević je u prošlom Nacionalu izjavio kako će on voditi borbu protiv korupcije i kriminala?

– Nisam sklona osobnim diskvalifikacijama, ali prva je pretpostavka za predsjednika države da zna što će mu biti zadaća ako pobijedi. Druga je pretpostavka da svojim životom i dosadašnjom karijerom svjedoči o vrijednostima za koje se zalaže. Mislim da on za prvi uvjet nema nikakvo iskustvo, a rekla bih da i u drugom slučaju postoje određene poteškoće.

NACIONAL: Jeste li religiozni?

– Odrasla sam u okviru katoličke kulturne tradicije, ali nisam prakticirajući vjernik.

NACIONAL: Tada niste materijal za predsjednicu, barem po stavu biskupa Slobdana Štambuka koji je nedavno izjavio da predsjednik treba biti katolik. U kojoj će mjeri Katolička crkva utjecati na predstojeće izbore?

– Crkva ima vrlo aktivan politički stav, iako mi se čini da i unutar crkvenih krugova ima onih koji to ne odobravaju. Katolička crkva u Hrvatskoj je najveća i najutjecajnija nevladina organizacija i treba imati slobodu da propagira svoje ideje i vrijednosne stavove. Međutim, država ima zadaću sačuvati sekularnost i ostati odvojena od Crkve. Problem u Hrvatskoj je koketiranje države i nekih stranaka s Crkvom, i zbog toga smo došli u situaciju da se u nekim trenucima čini da Hrvatska nije sekularna država. To nije dobro jer država postoji i zato da vjerskim organizacijama postavi granicu do koje smiju ići u svom utjecaju na politiku.

NACIONAL: Tko su vaši politički uzori?

– U Hrvatskoj to su bili Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Oboje su često krivo interpretirani u hrvatskoj političkoj povijesti, ali spojili su dosljednost, inteligenciju i političku uspješnost. Cijenim i srpske liberale Latinku Perović i Marka Nikezića, a od povijesnih figura Winstona Churchilla i Franklina D. Roosewelta. Od suvremenih političara moji uzori su Václav Havel, Nelson Mandela, Helmuth Kohl i Valéry Giscard D’Estaing, kao ljudi koji su bitno pridonijeli europskom projektu. Barack Obama nevjerojatna je pojava na političkoj sceni, i već je njegova pobjeda čudo. Previše obrazovan, previše pametan, crnac, a pobijedio je, iako ni u kasnijem radu nije razočarao. U nekim dimenzijama sviđa mi se i Madeleine Albright, a na neki način i Boris Jeljcin koji je tragična figura tranzicije. Uglavnom su ga ismijali kao pijanca, ali možete vidjeti da je Jeljcin gotovo jedina osoba koja je vjerovala u nužnost transformacije Rusije u demokratsku državu. Volim ljude koji u sebi nose energiju iskoraka.

NACIONAL: Koji je trenutak bio prijelomna točka u vašoj političkoj karijeri?

– Bilo je to dok sam radila u redakciji Erasmusa i tada jasno formulirala vlastite stavove prema promjenama u Hrvatskoj i Istočnoj Europi, koji su postali podloga mog javnog angažmana. Shvatila sam da te države ništa neće postići bez proaktivne uloge pojedinaca. U to sam vrijeme blisko surađivala sa Slavkom Godsteinom i Ozrenom Žuncem. Drugi važan trenutak bio je 1997., kad sam se vratila s jednogodišnje profesure na Sveučilištu Georgetown, i tada sam donijela ključnu odluku koja je promijenila moj život, a to je da ću se politički angažirati u HNS-u.

NACIONAL: Je li istina da u HNS-u namjeravaju promijeniti vaš relativno ozbiljni profesorski imidž i transformirati vas u političarku koja će biti prihvatljiva “običnim ljudima”?vesna4

– Uvijek mi predbacuju da nastupam previše profesorski, ali nitko ne može iz vlastite kože. Veći dio radne karijere provela sam na profesorskoj funkciji i to je neka vrsta profesionalne deformacije. Ne mislim da je to tako strašno ili negativno. Moj otac ima 93 godine, a kad je bio u kasnim osamdesetima, rekao mi je: “Znaš, nikada nisam imao osjećaj da starim, uvijek sam imao osjećaj da rastem.” To znači da je imao sposobnosti učiti, a isto i ja mislim o sebi: uvijek učim i ako nešto bude trebalo popraviti, to ću i popraviti.

NACIONAL: Ako postanete predsjednica, bit će to prilično zanimljiva situacija, jer je vaš suprug Litvanac. Kako on gleda na vašu kandidaturu?

TRENUTAK ODMORA OPUŠTENI SUPRUŽNICI Vesna Pusić i Jurgis Oniunas za vrijeme ljetovanja na Hvaru- Jurgis ima svoj posao i svoj identitet, i razumije se da bi moj politički angažman bez njegove podrške bio nemoguć. Nisam od onih koji misle da u obitelji jedan član mora satrti onog drugog. Nas dvoje dobro zajedno funkcioniramo, a tako ćemo i ubuduće.

NACIONAL: Koje su najveće greške koje ste napravili u politici?

– Prirođena mi je pogreška to što prebrzo reagiram i skačem na prvu loptu. To u politici nije dobro jer ponekad treba stati na loptu i pričekati. Griješila sam i u odabiru suradnika, ali to je strašno teško naučiti i reći to mi se više nikada neće dogoditi. To je sastavni dio posla i važno je da grešku, kad ju spoznate, priznate i ispravite.

Izvor: Nacional, 22.9.2009. strana 24

Ostavite komentar

comments