Početna / Intervju / Pusić: Mesićeva podrška bi koristila, ali je za sada ne očekujem

Pusić: Mesićeva podrška bi koristila, ali je za sada ne očekujem

VPusicVesna Pusić, doktorica znanosti i sveučilišna profesorica, saborska zastupnica i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Europskoj uniji, od prošle je subote i kandidatkinja Hrvatske narodne stranke za predsjednicu Republike.
U aktivnoj je politici od osamostaljenja Hrvatske, a pobjeda u izbornoj utrci za Pantovčak bila bi kruna njezine dosadašnje političke karijere, tijekom koje je najčešće bila trn u oku ovdašnje političke desnice.

* Vaša kandidatura bila je, na neki način, dvostruko iznenađujuća. Prvo, očekivalo se da će stranke lijevog centra izići sa zajedničkim predsjedničkim kandidatom. Drugo, kada je već HNS odlučio istaknuti svoga kandidata, očekivalo se da to bude Radimir Čačić. Kako je, na koncu, izbor pao na Vas?

– I gospodin Čačić i ja bili smo najavljivani kao potencijalni i, smatram, oboje jednako kvalitetni kandidati HNS-a. No, naša je ideja ispočetka bila da vidimo za koju se osobu iz naše tri savezničke stranke (HNS, SDP i IDS, nap.a.) procjenjuje da bi bila najbolji predsjednički kandidat s najviše izgleda, pa da svi stanemo iza njega. Međutim, to se nije dogodilo. Druge dvije stranke izišle su sa svojim kandidatima, pa smo se i mi odlučili za isto. Kao podlogu toj odluci dali smo napraviti istraživanje javnog mišljenja, ali ne unutar stranke, već na uzorku ukupne populacije. Ta je anketa pokazala kako je rejting gospodina Čačića i mene gotovo isti. No, budući da se za tu dužnost očekuje dobro poznavanje vanjske i regionalne politike, za što imam veliku motivaciju i neku vrstu erosa, gospodin Čačić odlučio mi je prepustiti odluku o tome hoću li se kandidirati. Na koncu sam to i učinila, a vodstvo stranke se složilo i podržalo me.

Najvažnije osobnosti kandidata

* Na koje biračko tijelo ciljate budući da i Vaši prirodni saveznici, SDP i IDS, već imaju svoje predsjedničke kandidate?

– U biračkom tijelu s kojim dijelite konkretne političke stavove uvijek očekujete najveći postotak glasova. No, za svakog kandidata to je relativno ograničen krug nakon kojeg dolazi širi birački krug koji se s vama svjetonazorski slaže, a zatim još širi krug birača koji vas procjenjuju kao poštenu, pravednu i kvalificiranu osobu, čak i kada s vama ne dijele iste političke stavove. Mislim da se na predsjedničkim izborima ne može ciljati samo na jedno specifično biračko tijelo, kao na parlamentarnim izborima.

* Svejedno, valja očekivati da će kandidati lijevog centra jedni drugima preotimati birače. Koliko je to politički mudro?

– Svakako da će biti preotimanja glasova, ali pritom će glavnu ulogu igrati osobnosti pojedinih kandidata. Ljudi se neće opredjeljivati samo na osnovi stranačke pripadnosti ili simpatija. Za razliku od ostalih izbora, ovo zaista jesu personalni izbori na kojima se ljudi moraju odlučiti za neku osobu.

Mesićevi standardi

* Kako ocjenjujete predsjedničku eru Stjepana Mesića, osobito njegovo inzistiranje na tekovinama antifašizma i otvaranje prema nesvrstanim zemljama?

– Predsjednik Mesić je postavio dva minimalna standarda ispod kojih nitko nakon njega ne bi smio ići. Prvi je antifašizam, a drugi je odmak od Vlade kada neke teme treba staviti u središte političke rasprave. S druge strane, pitanje nesvrstanosti i suradnje s nesvrstanim zemljama nije pitanje političkih standarda, već zdrave pameti i inteligentne vanjske politike. Prva lekcija uspješne vanjske politike kaže: vodi vanjsku politiku tako da tvoj utjecaj prelazi tvoju veličinu i ekonomsku snagu. To znači da treba koristiti sve mogućnosti koje daju neku komparativnu prednost. Ako znate da su u pokretu nesvrstanih i neke buduće gospodarske velesile poput Indije i Brazila, onda bi pravo štetočinstvo bilo ne koristiti veze s nesvrstanima.

* Ovih dana mnogi Vas pitaju očekujete li podršku predsjednika Mesića za svoju kandidaturu budući da je on 2000. godine bio kandidat Vaše stranke. Bi li Vam njegova podrška u kampanji koristila ili štetila?

– Dakako da bi mi koristila, no niti je očekujem niti mislim da na takvu potporu treba računati prije nego što se počne nazirati dvoje kandidata koji će ući u drugi krug izbora. Ne vjerujem da bi predsjednik Mesić podržao nekog kandidata prije drugog kruga. Također mislim da bi svakom kandidatu, osim Andriji Hebrangu, Mesićeva podrška koristila. No, isto tako mislim da izborni rezultat treba biti odraz kvalitete samog kandidata, a ne nečije podrške.

* Što mislite o protukandidatima iz, kako rekoste, savezničkih stranaka – Ivi Josipoviću i Damiru Kajinu?

– O obojici imam vrlo dobro mišljenje, premda su obojica vrlo različiti kandidati. Kajin je više populistički političar, dok je Josipović drugačiji tip, mnogo rezerviraniji, a usto i relativno nov u politici.

* I Andrija Hebrang je službeno potvrđen kao predsjednički kandidat. U oporbenim redovima govorilo se da bi njegovim kandidiranjem HDZ unaprijed “predao borbu”. Treba li podcjenjivati njegovu kandidaturu?

– HDZ i njegove kandidate ne treba podcjenjivati jer se pokazalo da su vrlo uspješni u pobjeđivanju. Doduše, rekla bih da je njegov izbor ipak pomalo neobičan jer smatram da čak i unutar samog HDZ-a ima relativno usko biračko tijelo. A kod predsjedničkih izbora ideja je da kandidat ima šire biračko tijelo od svoje stranke.

* Zasad ste jedina žena među predsjedničkim kandidatima. Smatrate li da je ovdašnje društvo zrelo za civilizacijski “prevrat” nakon kojeg bismo imali i premijerku i predsjednicu?

– Nakon svih dosadašnjih iskustava – mislim da jest. Što se tiče spremnosti da građani Hrvatske glasujući izaberu ženu za predsjednicu, upravo smo na pragu da to otkrijemo.

* No, može li Vlada premijerke Kosor uopće dočekati predsjedničke izbore na okupu?

– Nisam baš sigurna u to. Očekujem da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli biti nagodinu. Ali to ne ovisi o nama iz opozicije, već o članicama vladajuće koalicije.

Moja ideja liderstva u regiji ne znači da se nekome nametnete, već da vas drugi prepoznaju kao korisnog susjeda od kojeg se mnogo dâ naučiti Ako znate da su u pokretu nesvrstanih i neke buduće gospodarske velesile poput Indije i Brazila, onda bi pravo štetočinstvo bilo ne koristiti veze s nesvrstanima

Ljudska prava na prvom mjestu

* Koje bi Vam bile glavne točke djelovanja ako postanete predsjednica države?

– Smatram da su četiri glavne zadaće pred budućim šefom države. Prvo je pitanje zaštite ljudskih i građanskih prava, koje treba vratiti u središte političke pažnje. Koncem osamdesetih cijeli smisao tranzicije svodio se na individualnu slobodu, da bi se u vrtlozima koji su uslijedili to pitanje posve izgubilo. Budući da se ista tema izgubila i iz zakonodavstva i političkih rasprava, mislim da predsjednik države treba biti taj koji će je stalno držati “na toplome”. Druga zadaća je pozicioniranje Hrvatske u regiji. Smatram da imamo potencijala biti regionalni lider. Ne baš u svim stvarima, ali u jednoj, ako se izvučemo iz sadašnje situacije, uistinu možemo biti regionalni lideri. To je izgradnja države i njezina transformacija u pristojnu i uređenu europsku zemlju. Unatoč svim pogreškama, po tom pitanju smo otišli najdalje u cijeloj regiji i imamo najbolje iskustvo koje bi se moglo upotrijebiti. Moja ideja liderstva u regiji ne znači da se nekome nametnete, već da vas drugi prepoznaju kao korisnog susjeda od kojeg se mnogo dâ naučiti.

* Znači, Hrvatska bi mogla odigrati svojevrsnu ulogu europeizacije Balkana?

– Nakon što uđemo u EU možemo igrati ključnu ulogu u stabiliziranju i pomaganju europskih reformi u jugoistočnoj Europi, regiji koja je za Europu bila neuralgična kroz cijelu njezinu povijest. Ako se postavimo kao zemlja koja će umjesto Europe preuzeti odgovornost za taj posao, onda dobivamo mnogo veći značaj nego što po svojoj veličini imamo. To bi bila treća zadaća za budućeg šefa države.

I kao četvrto, u prvoj godini našeg članstva u Uniji bit će presudno kakvu ćemo sliku stvoriti o sebi. Na taj način počet ćemo više razmišljati i o sebi samima. A o sebi možemo razmišljati kao otvorenoj europskoj zemlji s dugom kulturnom tradicijom ili kao o balkanskoj provinciji. I za jedno i za drugo imamo temelje. A što ćemo od toga izabrati i na tome graditi svoj identitet u Europi i svijetu – na to će budući predsjednik države imati vrlo velik utjecaj.

Izvor: Glas Slavonije

Ostavite komentar

comments