Početna / Istraživanja / Ekonomska kriza usmjerava politički život u zemlji

Ekonomska kriza usmjerava politički život u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno u prva dva dana rujna, označeno je nastavkom gospodarske krize, povećanjem razlike između dvije vodeće političke stranke na štetu trenutno vladajućeg HDZ-a, nastavkom trenda pada potpore hrvatskom članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Politička i ekonomska situacija u zemlji, ali i poteškoće u ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja (završetak pregovora o pridruživanju EU), u posljednjih nekoliko mjeseci značajno utječu na ukupan politički i društveno život u zemlji, pa tako i na stranačke preferencije. Ovi procesi se posebice očituju u biračkom tijelu HDZ-a, odnosno kroz pad izbora HDZ-a, uz istovremeni porast neodlučnih birača. Ovom je procesu uvelike pomogao iznenadno povlačenje Ive Sanadera, što je značajno utjecalo na percepciju ove stranke. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju dalji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Istovremeno, ovi negativni događaji povezanih s vladom (kriza, ostavka, rebalansi, porezi, prosvjedi) polagano povećavaju izbornu podršku vodeće opozicijske stranke. To u brojkama izgleda ovako: na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,5% (u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 21,9% (prema 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je i dalje treća stranka, s porastom izbora s prošlomjesečnih 5,8% na sadašnjih 6,9%. Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,1%. Dalje slijede HSU kojemu se nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 4,1% (prema 2,3% prije mjesec dana). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a su pogurali ovu stranku na najnižu podršku u našim mjerenjima, odnosno u posljednjih šest godina (sada izbor iznosi 2,1%). Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,4%) i IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Najnovije zatezanje odnosa na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,9% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu sa 7,2% izbora, Ivo Josipović je treći sa 7%, dok je nova premijerka Jadranka Kosor na četvrtom mjestu s 5,6% izbora. Slijede dva SDP-ovca, Milan Bandić (5,2%) i Ljubo Jurčić (3,7%). Među političkim pozitivcima još su još četiri predsjednička kandidata: Vesna Pusić (3,1%), Damir Kajin (2%), Nadan Vidošević (1,9%) i Andrija Hebrang (1%).

U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 31,3% (prema prošlomjesečnih 37,9%). Na drugom je mjestu nalazi Andrija Hebrang s 8,4% izbora za najnegativnijeg političara. Na trećem se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,2%. Predjsdnica Vlade Jadranka Kosor je na četvrtom mjestu s izborom od 6,1%, a slijedi predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 5,7%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (3,8%), Stjepan Mesić (2,9%), Anto Đapić (2,6%), Ivan Šuker (2,1%), te Berislav Rončević (1,4%).

Najvažnija tema, odnosno događaj u posljednjih mjesec dana u zemlji bile su mjere Vlade Jadranke Kosor na suzbijanju deficita državnog proračuna (krizni porez i povećanje PDV-a) što je bila najvažnija tema za 59% ispitanika. Slijedi izbor gospodarske krize (9,6%) i prosvjedi seljaka (6,6%). Prve tri teme su povezane s aktualnom ekonomskom krizom i tri od četiri ispitanika su odabirali jednu od njih. Na četvrtom je mjestu obilježavanje kornatske tragedije (5,9% ispitanika), a slijede događaji vezanih za cijene goriva (4,7%). Sve ostale teme, uključujući i slovensku blokadu i pregovore na otklanjanju okolnosti koje su dovele do nje, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo mjesec dana rada ima identičnu ocjenu s kakvom je napustio kormilo Vlade njezin prethodnik (2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 20,8% ispitanika (prema 23,2% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 61,1% ispitanika, uz 17,7% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada osam mjeseci zaredom i taj se trend poklapa sa slovenskom blokadom pretpristupnih pregovora. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,0% (prije mjesec dana 47,4%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 42,6% ispitanika, uz 10,4% neodlučnih.

Izvor: CRO-Demoskop

Ostavite komentar

comments