Početna / Istraživanja / Mesiću nije naškodilo zaoštravanje odnosa s Crkvom i dalje je uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Mesiću nije naškodilo zaoštravanje odnosa s Crkvom i dalje je uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 30.09. i 01.10., označeno je preokretanjem trenda doživljaja rada Vlade RH, ali i povećanjem izbora HDZ-a i smanjenjem razlike između dvije vodeće stranke, prvi put nakon odlaska Ive Sanadera, te porast potpore članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Nakon vrućeg političkog ljeta, odlaska Ive Sanadera, kriznih poreza, rujan je donio nešto mirniju situaciju i neke odluke koje su se pozitivno odrazile na rad Vlade RH, stranačke preferencije i povećanje izbora HDZ-a, kao i porast pozitivnog doživljaja predsjednice Vlade i vladajuće stranke. Može se reći kako se dio biračkog tijela HDZ-a nakon srpanjskog „šoka“ senzibiliziralo s novom stranačkom predsjednicom i doživljaj svoje stranke i Vlade mjeri kroz njezine poteze, a ne više kroz prizmu Sanaderovog odlaska. Kako to izgleda u brojkama? Na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,2% (u rujnu 30,5%, u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 24,1% (prema 21,9% u rujnu, 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je treća stranka s izborom od 7,1% (što je porast od 1,3 postotna boda u posljednja tri mjeseca odnosno od službene nominacije Vesne Pusić za predsjednicu RH). Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,2%. Dalje slijede HSU kojemu je nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 3,8% (prema 2,3% u zadnjem mjesecu u kojemu je ta stranka bila dijelom vladajuće koalicije). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a ovu stranku još uvijek drže na relativno niskoj razini podrške od svega 2,2%. Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,3%) i IDS (1,3%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Nastavak sukoba na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,6% izbora. Drugi je po prvi put od početka mjerenja doživljaja političara, predsjednički kandidat SDP-a, Ivo Josipović s 8,1% izbora. Na trećem je mjestu, i prvi put ispred svog najvećeg političkog protivnika, predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je najpozitivnija političarka u zemlji za 7,4% ispitanika. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 7,2%. Slijede dva „nezavisna“ predsjednička kandidata: Milan Bandić sa 6,6% i Nadan Vidošević s 4,7% izbora (ovakav će se redoslijed po prvi put pojaviti i u redoslijedu kandidata za Predsjednika RH). Zanimljivo je da na ovoj ljestvici pozitivnih doživljaja slijede još dva predsjednička kandidata, ali se ovaj put radi o dva „k(a)oalicijska“: dr. Vesna Pusić (4%) i Damir Kajin (2,7%). Među deset najpozitivnijih političara još su dva varaždinska političara: Ivan Čehok (2,5%) i Radimir Čačić (2,2%). Zanimljivo je i da među pozitivnim političarima nešto slabiji izbor imaju ostali predsjednički kandidati: Andrija Hebrang (1,7% izbora), Dragan Primorac i Vesna Škare Ožbolt (0,2%), dok ostali kandidati imaju još slabiji izbor.

Negativni doživljaj bivšeg premijera polako kopni, kao uostalom i njegov pozitivni doživljaj. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 24,4% 31,3% (prema prošlomjesečnih 31,3% ili srpanjskih 37,9%). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 12,6% izbora. Na trećem se mjestu nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,9%. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 6,2% izbora nalazi se na četvrtom mjestu, a slijedi ga predsjednica Vlade Jadranka Kosor s izborom od 5,5%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (4%), Stjepan Mesić (3,6%), Luka Bebić (2,7%), Darko Milinović (2,2%), te dva Damira (Polančec i Kajin) s po 2%. Od predsjedničkih kandidata još su „uvrstani“ Vesna Pusić (1,6%), Milan Bandić (1,3%), Nadan Vidošević (0,6%), Dragan Primorac (0,3%).

Najvažnija tema, odnosno događaji koji su obilježili prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere u državnim poduzećima (uključujući i slučaj Podravke) s izborom od 35,2%. Ova je tema nadvladala i gospodarsku krizu u zemlji (22,6%), ali i postignuti sporazum sa Slovenijom o deblokadi pregovora s EU (21,7%). Sve su ostale teme privukle manju pozornost hrvatskih građana: štrajkovi radnika (Salonit, MTČ) 4,2%; natječaj za prodaju brodogradilišta 3,6%, promjena Zakona o zabrani pušenja 3,1%, sindikalni prosvjedi 2,7%, zahuktavanje predsjedničke kampanje 1%. Sve ostale teme, uključujući i posjet kardinala Bozanića Spomen području Jasenovac, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo tri mjeseca od napuštanja kormila Vlade njezinog prethodnika ima znatno višu ocjenu od svih onih koje je Vlada Ive Sanadera imala u posljednjih godinu dana (sada 2,59, a u lipnju, odnosno samo mjesec dana prije odlaska Sanadera njegova je vlada imala ocjenu 2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 30,4% ispitanika (prema 20,8% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 50,7% ispitanika (prije mjesec dana 61,1%), uz 18,9% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon udara s kriznim porezima i rebalansom proračuna, premijerka Kosor je kupila vrijeme i vidljivo umirila javno mnijenje. Ostaje otvoreno pitanje, do kada, odnosno je li Proračun za 2010. sljedeća točka posrtanja, ili će to biti neke nove afere u državnim poduzećima koje zrcale odnose među političkim akterima vladajuće koalicije, odnosno vladajuće stranke.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU nakon osam mjeseci negativnog trenda, a pod svjetlom najnovijeg dogovora o deblokadi pregovora, je natpolovična i u posljednjem istraživanju iznosi 50,9% (prije mjesec dana 47%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,5% ispitanika (prema prošlomjesečnih 42,6%), uz 9,6% neodlučnih (u rujnu 10,4%).

Izvor: Promocija Plus

Ostavite komentar

comments