Početna / Istraživanja / Pad izbora HDZ-a i porast neodlučnih birača

Pad izbora HDZ-a i porast neodlučnih birača

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno posljednjeg dana srpnja, te prvog dana kolovoza, označeno je ostavkom Ive Sanadera na mjesto premijera i predsjednika HDZ-a, ali i posljedičnih zbivanja s rebalansima državnog proračuna. To su glavni događaji u zemlji u posljednjih mjeseca dana, koji su utjecali i na stranačke preferencije, doživljaj pozitivnih i negativnih političara, ali i politike Vlade RH. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Najnoviji politički događaji (ostavka Ive Sanadera, ali i prvi potezi nove-stare koalicijske vlade pod kontrolom HDZ-a) utjecali su na stranačke preferencije i to padom izbora HDZ-a, uz istovremeni porast neodlučnih birača. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju daljnji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Istovremeno, ovi negativni događaji povezanih s vladom (kriza, ostavka, rebalansi, porezi) nisu osobito pomogli povećanju izbora najveće opozicijske stranke koja se zadržala na sličnom izboru kao i prethodnih mjeseci. To u brojkama izgleda ovako: na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 28,8% (prethodni mjesec 28,4%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 22% (u odnosu na 27,3% iz lipnja i 23,7% iz srpnja; ili prema 34,9% iz parlamentarnih izbora u studenom 2007. godine). Kod neodlučnih je birača uočljiv veliki porast koji se poklapa s padom preferencija HDZ-a i u ovomjesečnom istraživanju 27,1% ispitanika nije znalo za koga bi glasali (prema prošlomjesečnih 23,4% ili lipanjskih 17,7%). HNS je i dalje treća stranka, sada s 5,8% izbora, a još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,1%. Dalje slijede HSP (3%), HSU (2,3%), HDSSB i HSLS (po 1,6%), IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,9% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Ostavka Ive Sanadera, ali i politička zbivanja u zemlji u posljednih nekoliko tjedana, utjecali su i na doživljaj pozitivnih i negativnih političara u našoj zemlji. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 23,7% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu sa 7,7% izbora, Ivo Josipović je treći s 5,9%, dok je nova premijerka Jadranka Kosor na četvrtom mjestu s 5% izbora. Dalje slijede dva SDP-ovca, Milan Bandić (4,9%) i Ljubo Jurčić (4,3%), te Vesna Pusić (3,1%). Bivši premijer Ivo Sanader s izborom od 2,9% za najpozitivnijeg političara nalazi se tek na osmom mjestu i bilježi pad pozitivnog doživljaja od 4,3 postotna boda samo u posljednjih mjesec dana, odnosno 13,2 postotnih bodova prema istom mjesecu prošle godine. Među prvih deset najpozitivnijih političara još su Damir Kajin (1,9%) i Ivan Čehok (1,8%).

U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara porastao na 37,9% (prema prošlomjesečnih 36,5%) što je ujedno i najveći negativni doživljaj nekog političara od početka mjerenja. Na drugom se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11% (prema 9,1% iz srpnja). Na trećoj poziciji s 8,4% izbora za najnegativnijeg političara nalazi se Andrija Hebrang, a Zoran Milanović je četvrti sa 6,2%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Jadranka Kosor (3,2%), Vladimir Šeks (2,8%), Anto Đapić (2,5%), Ivan Šuker (2,5%), Stjepan Mesić (1,9%), te Damir Kajin i Berislav Rončević (s po 1,3%).

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana u zemlji je ostavka Ive Sanadera koja je s 33,4%, a slijede događaji oko dva rebalansa proračuna s 28,6% izbora. Na trećem je mjestu stravična željeznička nesreća kod Splita i događaji oko istrage ove nesreće (28,2%). Sve ostale teme, uključujući konstiturianje nove-stare Vlade s Jadrankom Kosor na čelu, nastavak slovenske blokade pregovora i susret premijera dviju zemalja u Trakošćanu, znatno su rjeđi izbor za temu/događaj mjeseca.

Koalicijska Vlada Jadranke Kosor ima nešto bolju ocjenu od prethodne (2,27 prema 2,24 koliko je iznosila ocjena rada Vlade I. Sanadera u posljednjem mjesecu). Rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava podržava 23,2% ispitanika (prema 22,9% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 61,6% ispitanika, uz 15,2% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada sedam mjeseci zaredom i taj se trend poklapa sa slovenskom blokadom pretpristupnih pregovora. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,4% (prije mjesec dana 47,8%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 42% ispitanika, uz 10,6% neodlučnih.

Posljednje područje našeg istraživačkog projekta CRO-Demoskopa, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg Predsjednika Republike Hrvatske. Ovomjesečni su rezultati o preferencijama kandidata tim zanimljiviji što su i službeno istaknute nominacije glavnih stranaka, kao i brojnih nezavisnih kandidata (i lijeve i desne provinijencije). U prvom mjerenju od službenih nominacija, četiri su se kandidata izdvojila s nešto izraženijim izborom. Na vrhu je dr. Ivo Josipović s 22,1% izbora, a slijedi ga još uvijek neistaknuti vjerojatni nezavisni kandidat Nadan Vidošević s 14,1%. Na trećem je mjestu Vesna Pusić s 11,8%, a Andrija Hebrang je četvrti s 11,1%. U drugoj su skupini kandidati s podrškom između dva i sedam posto (Josip Jurčević 6,3%; Damir Kajin 4,8%; Denis Latin 2,8%; Dragutin Lesar 2,1%; Miroslav Tuđman 2,0%). Uočava se veliki udio i neodlučnih birača (15,8%), te onih koji su istaknuli nekog drugog kandidata koji nije u izbornoj utrci, što uz zamjetan udio apstinenata ove izbore čini vrlo neizvjesnim.

Vrlo je zanimljiv i doživljaj dviju velikih promjena, praćenih i zakonskim rješenjima a koji će značajno izmijeniti društvenu sliku naše zemlje. Zanimljivo je da je predsjednik Mesić najavio pokretanje postupka ocjene ustavnosti za oba zakona koja reguliraju ove materije (medicinska oplodnja i „krizni porez“). Kad je riječ o Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji ovaj zakon ima potporu (potpunu ili djelomičnu) među 24% ispitanika. Istovremeno se ovom zakonu protivi 59% ispitanika (potpuno ili uglavnom). Oko 17% ispitanika ili nema izgrađeno stajalište ili je njihov odnos prema ovoj materiji neutralan. Kad je riječ o „porezu solidarnosti“ (kriznom porezu) i povećanju PDV-a svega 12,7% ispitanika izražava bezrezervnu podršku novim porezima (stajalište: „Da, svi moramo pomoći da se izađe iz krize“), dok 7,6% ispitanika uvjetno prihvaća nove poreze (stajalište: „Da, ali porez trebaju plaćati samo oni s većim primanjim“). Znatno je veći udio onih kjoji ne prihvaćaju ovako ekstenzivan i neselektivan pristup oporezivanju. Najveći udio među ispitanicima ne podržava uvođenje poreza, jer je „država trebala kresati rashode a ne podizati poreze“ što je stajalište 38,3% ispitanih. Slična razina protivljenja novim porezima (36,2%) objašnjena je opravdanjem da „manjak trebaju platiti najbogatiji koji su se najviše i okoristili i doveli do ovog stanja“. Samo 2,9% ispitanika se protivi novim porezima uz objašnjenje da bi se „ manjak trebalo pokriti prodajom državnih tvrtki“. Da je tema vrlo vruća pokazuje vrlo mali udio ispitanika koja nema definirano stajalište (2,3%).

Izvor:  Promocija Plus

Ostavite komentar

comments