Davor Butković za Jutarnji list: Hrvati, načelno govoreći, glasaju vrlo racionalno

Pobjeda Ive Josipovića uistinu jest, kako je to novi predsjednik Republike naglasio u svom ponoćnom izbornom govoru, pobjeda svih građana Hrvatske. U ovom se slučaju ne radi o prigodnoj i pristojnoj frazi, nego o materijalnoj činjenici koju potvrđuje i niz prethodnih primjera.

Glas za novu politiku

Kada su Hrvati prekjučer uvjerljivo izabrali Ivu Josipovića, oni su, istodobno, rekli ne politici nejasnih interesnih veza, politici prevare, politici neznanja, politici agresije i netolerancije, politici nekompetencije, i politici koja ne poštuje temeljna demokratska pravila.

Hrvati su, dakle, 10. siječnja glasali protiv politika koje su nas dovele u sadašnju situaciju, koja birače, razumljivo, masovno frustrira, a za novu politiku, koja se temelji na sasvim drukčijim, puno prihvatljivijim načelima (veliko je pitanje hoće li Ivo Josipović dosljedno primjenjivati ta načela).

Hrvatski su glasači, nadalje, zaključili da Milan Bandić nipošto ne smije postati predsjednik Republike: tako je u značajnom dijelu biračkog tijela nastao sponatni pokret otpora protiv Milana Bandića (o čemu smo pisali prije desetak dana), koji je rezultirao kako većim izlaskom na birališta u drugom krugu izbora, tako i Josipovićevom prednošću od skoro šest stotina tisuća glasova, ako ne računamo glasove u Bosni i Hercegovini, koji su bili predestinirani za Bandića i koji, na kraju, neće pomoći bosanskohercegovačkim Hrvatima. Hrvati iz BiH nažalost su, po milijunti put, nasjeli na lošu političku propagandu iz Zagreba. Hrvati su, dakle, odmah, od samog početka kampanje, jasno uvidjeli da Milan Bandić naprosto ne može obnašati dužnost predsjednika Republike.

Važno je reći da se radi o racionalnoj, a ne o ideološki motiviranoj odluci biračkog tijela. Riječ je o sasvim racionalno motiviranoj odluci zato što je za Josipovića glasalo 65 posto birača u Republici Hrvatskoj.

SDP, HNS I IDS, tri deklarirane lijevo-liberalne stranke, mogu računati na oko 40 posto biračkog tijela.

Dakle, čak i pod uvjetom da su svi birači tih triju stranaka glasali za Josipovića, novi se predsjednik još uvijek može pohvaliti s 25 posto glasova birača koji ne podržavaju ljevicu.

Glasanje s interesom

Očigledno je da su Hrvati prekjučer glasali u skladu sa svojim interesom, i sa svojim elementarnim osobnim i građanskim svjetonazorom, a ne u skladu s ideološkim podjelama na crvene i crne; s podjelama koje izazivaju burne polemike na portalima, ali koje su, srećom, sve irelevantnije za središnje hrvatsko biračko tijelo, gdje više nitko ne želi biti odveć crven, kao ni odveć crn.

Naravno, ne treba imati nikakvih iluzija da će se hrvatske hereditarne ideološke podjele tek tako prevladati, ali bitno je da one zahvaćaju sve manji i sve rubniji dio biračkog korpusa, koji može biti vrlo glasan u medijima, osobito na internetu, ali koji je marginalan na biralištima. Uvjerljiva pobjeda Ive Josipovića samo je jedan od čitavog niza dokaza u korist hrvatskih građana koji glasaju.

Na izborima 1992. godine Hrvati su masovno glasali za Franju Tuđmana jer je jedino Tuđman jamčio vojnu pobjedu, koja je onda značila apsolutni nacionalni prioritet.

No, samo tri godine kasnije, na parlamentarnim i lokalnim izborima održanim u studenom 1995.godine, jedva tri mjeseca poslije Oluje, HDZ je doživio težak šamar.

Birači su vratili SDP na mjestu glavne oporbene stranke, a HDZ-ov gubitak vlasti u Zagrebu označio je ulazak u eru izbora, koje HDZ neće moći dobivati bez potpore iz Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Tuđman jest uvjerljivo pobijedio na izborima 1997. godine, ali uz mali odziv na biralištima (svega nekoliko postotaka veći nego prekjučer), i uz neozbiljno podijeljenu opoziciju koja je istaknula dva kandidata: Vladu Gotovca i Zdravka Tomca. Da je opozicija te godina izašla s jednim kandidatom, matematika pokazuje da bi dr. Tuđman morao u drugi krug.

Poruka biračkog tijela

Trećeg siječnja 2000. godine Hrvati su ponovo iskazali visok stupanj racionalnosti i nacionalne odgovornosti, kada su konsenzusom smijenili HDZ.

Na predsjedničkim se izborima, održanim nedugo poslije parlamentarnih, vidjelo da građani ne žele koncentraciju vlasti, pa je zato Stipe Mesić pobijedio Dražena Budišu.

Mesić je uvjerljivo pobijedio i pet godina kasnije jer su glasači željeli da netko, makar simbolički, kontrolira Ivu Sanadera i HDZ.

Naposljetku, na lanjskim lokalnim izborima hrvatsko je biračko tijelo poslalo jasnu poruku da više ne želi čuti za Sanadera, kada je HDZ doslovno izbačen iz svih hrvatskih gradova.

Posve je nevjerojatno da se ta, sasvim jasna poruka, na nekim mjestima iskrivljavala i interpretirala kao pobjeda Hrvatske demokratske zajednice.

Jedini važni izbori, na kojima je pobijedila stranka koja je, zapravo, trebala izgubiti, odigrali su se u studenom 2007. godine.

Dobra Hrvatska

Na tim je saborskim izborima Hrvatska demokratska zajednica već bila zrela za poraz.

Međutim, SDP je tog studenog vodio gotovo jednako neracionalnu i iritantnu kampanju, kao i Milan Bandić na ovim izborima, što je, u konačnici, Socijaldemokratsku partiju vjerojatno koštalo pedesetak tisuća glasova, za koliko su izgubili prošle parlamentarne izbore.

SDP više nikada ne bi trebao voditi kampanju s dva kandidata i ne bi, usred kampanje, trebao kretati u bitku protiv jednog segmenta biračkog tijela.

Hrvatski su građani i ove nedjelje pokazali da znaju izabrati političara koji optimalno odgovara određenom vremenu.

Ivo Josipović nije premoderan za Hrvatsku.

Josipovićev izbor samo pokazuje da je Hrvatska mnogo bolja od onoga što i mnogi Hrvati o njoj misle.

Izvor: Jutarnji.hr

Related posts:

1. Davor Butković za Jutranji list: Pobjeđuje li Milan Bandić u sukobu na hrvatskoj desnici ? Milan Bandić vratio se na početak kampanje. Naime, u prvom...
2. Davor Butković: U što vjeruju birači? Posve je nejasno što bi Ivo Josipović trebao učiniti da...
3. Nataša Božić za Novi list: Kad mrtvi glasaju, repriza Kako trenutno stvari stoje, Milan Bandić, Nadan Vidošević, Andrija Hebrang...
4. Jelena Lovrić za Jutarnji list: Nadanovo novo ruho Nakon potvrde Nadana Vidoševića da ulazi u bitku za Pantovčak...
5. Jelena Lovrić za Jutarnji list: Hoće li SDP kontra Bandića? Milan Bandić otišao je predaleko, njegovo poigravanje vlastitom predsjedničkom kandidaturom...