Početna / Komentari / Gost komentator / Komentar Višeslava Raosa: Post festum analiza predsjedničkih izbora

Komentar Višeslava Raosa: Post festum analiza predsjedničkih izbora

Jesu li ovogodišnji izbori za državnog poglavara, pogotovo njihov rasplet u drugom krugu, bili doista tako iznenađujući ili se ishod mogao nazrijeti još puno ranije? Hrvatski stranački sustav odlikuje, za razliku od mnogih drugih postkomunističkih demokracija, poprilična razina stabilnosti.

izbori

 

Upravo zahvaljujući relativnoj tromosti stranačkog natjecanja u našoj zemlji, moguće je podosta jednostavno i s popriličnom sigurnošću pratiti dugoročne trendove njihanja klatna biračkih preferencija prema desno, odnosno lijevo. Na temelju detektiranog okretanja klatna prema desno, moglo se očekivati da Ivi Josipoviću osvajanje drugog mandata neće biti tako laka misija kako se to velikom broju promatrača činili još samo mjesec-dva prije početka izborne kampanje.

Pa ipak, jedno od temeljnih pitanja koje se nameće jest – što je presudilo na ovim izborima. Je su li to bolji mobilizacijski kapacitet i organizacijska uvježbanost koje HDZ ima u usporedbi sa socijaldemokratima ili se pak radi o tome da je Josipović napravio previše grešaka u samoj kampanji? Posrijedi je nekoliko dimenzija koje se prelamaju oko osnovne pretpostavke da se klatno biračkih preferencija već neko vrijeme kreće udesno.

Izbor predsjednika Republike u našoj zemlji nije politički presudan. Predsjednica nema velike ovlasti te se ovdje jasno radi o izborima drugog reda (drugorazredni izbori) koji ne privlače toliku pozornost niti stranaka, niti birača. No, ovogodišnji predsjednički izbori u fazi pripetavanja privukli su gotovo šezdeset posto registriranih birača, što za hrvatske pojmove i nije tako malena brojka.
Premda ustavno gledano ne odveć važni, predsjednički izbori redovito služe odmjeravanju snaga dvaju glavnih političkih blokova u zemlji, kao, uostalom, i izbori za županijsku i gradsku, odnosno općinsku razinu vlasti.

Omjer snaga dvaju glavnih stranačkih blokova, okupljenih oko HDZ-a i SDP-a, dao se nagovijestiti na temelju rezultata prijevremenih europskih izbora 2013., lokalnih izbora 2013. i redovnih europskih izbora 2014. godine. Uz to, ishod referenduma o ustavnoj definiciji braka pokazao je da stranački blok okupljen oko HDZ-a ima velik rezervoar potencijalnih birača, što opovrgava tezu primorsko-goranskog župana koji je nakon ovih izbora ustvrdio kako se glavnina hrvatskog biračkog tijela (takozvani medijanski birač), dugoročno gledano, nalazi na lijevom centru.

Međutim, sagledaju li se demografske, socijalne i kulturne karakteristike hrvatskoga društva, može se pak izvesti zaključak kako kulturne, obrazovne, pa i poslovne elite tendiraju lijevom centru, dok je takozvana prirodna stranka većina među prosječnim građanima stranka desnoga centra.

Ovaj odnos elite i običnog građanstva koji poklapa s kulturološko-vrijednosnim rascjepima koji utječu na stranačko natjecanje u Hrvatskoj, imao je bitan utjecaj ne samo na različite mobilizacijske kapacitetu dvaju izbornih stožera, već i na drugačije ishode komunikacijskih strategije dvoje kandidata.

Naime, Grabar-Kitarović je možda mnoge izborne komentatore začudila izrazitim naglašavanjem svojeg seoskog podrijetla, no ona je dobar dio svoje popularnosti i konačnog izbornog uspjeha izgradila upravo na opreci narod/elita i na napadu na dosadašnjeg predsjednika s protuestablišmentske pozicije. Na ovu opreku nadovezala se nepopularnost predsjednika vlade koja se prelila na Josipovića.

Nakon drugog kruga, mnoge su javne osobe lijevo od centra ustvrdile kako je Josipović razočarao lijeve birače zbog svojeg periodičkog pokušavanja udobrovoljavanja desnih birača ublažavanjem i zamagljivanjem mnogih svojih stavova. Međutim, dogodilo se zapravo upravo suprotno.

Naime, za razliku od njemačke premijerke koja je na izborima 2013. koristila takozvanu selektivnu demobilizaciju, odnosno komunikacijski pristup u kojemu je u kampanji izbjegavala otvarati teme oko koje bi se mogli mobilizirati pristaše njenih suparnika (socijaldemokratski i zeleni birači), Josipović je svojim izjavama, istupima i stavovima, uspio snažno mobilizirati birače desno od centra.
Kukuriku koalicija je u mobilizacijskoj defanzivi praktički kontinuirano od sukoba oko sadržaja kurikuluma zdravstvenog odgoja koji je kulminirao referendumom o ustavnoj definiciji braka.

Na tu činjenicu, kao i na činjenicu da je dio birača preko uskrate biračke potpore Josipoviću poslao poruku nezadovoljstva radom vlade, nadovezala se i sama kampanja dosadašnjeg predsjednika. Ona je, naime, svoju okosnicu imala u opsežnom projektu ustavne reforme. Josipović je ispravno detektirao teme (decentralizacija, izborna reforma, snaženje referendumskog načina odlučivanja) koje su postale kurentne u društvu te koje mogu potaknuti brojne građane na izlazak na birališta.

Međutim, u samom izbornom programu viđeni su tek obrisi, odnosno naznake cjelovitog prijedloga novog ustava. Predsjednik koji se borio za reizbor našao se u paradoksalnoj situaciji da se, umjesto kandidata kontinuiteta, morao graditi kao kandidata koji unosi faktor novog. Kao netko tko ide u reizbor računajući na visoku popularnost, trebao je u drugi krug ući sa snažnom prednošću.

Kada se pogleda rezultat prvoga kruga, postaje jasno da je već u njemu Josipović ustvari izgubio cijelu izbornu utakmicu. Kandidati izazivači, pa tako na kraju i kandidatkinja koja je pobijedila, mogu si u okviru efekta faktora novoga dopustiti biti neodređeni i nejasni. Kandidati koji idu po drugi mandat, moraju pak moći jasno pokazati zašto bi im se trebalo pokloniti povjerenje za nešto tako osjetljivo i zahtjevno kao što je potpuna ustavna reforma.

Ovi izbori bili su poraz lijevog centra, a pobjeda desnog centra. No, ovi su izbori također bili i poraz dizajnerske kampanje koja briše granicu između politike i marketinga te pobjeda pučke mobilizacije koja političkoj areni pristupa prvenstveno kao polju identitetskog, a ne idejnog nadmetanja.

Piše: piše: dr. sc. Višeslav Raos, Fakultet političkih znanosti

Izvor: predsjednicki-izbori.hr

Ostavite komentar

comments