Početna / Izdvojeno / Ostavka Ive Sanadera uzdrmala političku scenu u zemlji

Ostavka Ive Sanadera uzdrmala političku scenu u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 1. i 2. srpnja, označeno je ostavkom Ive Sanadera na mjesto premijera. To je glavni događaj u zemlji u posljednjih mjeseca dana, utjecao je na stranačke preferencije, doživljaj pozitivnih i negativnih političara, kandidata za budućeg predsjednika zemlje. Drugim riječima, ova je ostavka u javnom mnijenju izazvala popriličan potres koji se očituje i u rezultatima istraživanja koje je provedeno odmah nakon ostavke Sanadera (srijeda i četvrtak). Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Ostavka Ive Sanadera utjecala je na stranačke preferencije i to padom izbora HDZ-a, i istovremenim porastom neodlučnih birača. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju daljnji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Taj šok nije osobito pomogao povećanju izbora najveće opozicijske stranke koja se zadržala na sličnom izboru kao i prethodni mjesec. To u brojkama izgleda ovako: na prvom mjestu zadržao se SDP s izborom od 28,4% (prethodni mjesec 28%), dok je izbor HDZ-a u posljednjih mjesec dana pao za 3,6 postotnih bodova (s lipanjskih 27,3% na ovomjesečnih 23,7%). Kod neodlučnih je uočljiv veliki porast u odnosu na prethodni mjesec (sa 17,7% na 23,4%), a posebice u odnosu na isti mjesec iz prethodne godine (kad je zabilježeno 12,3% neodlučnih). Sanaderova ostavka nije imala nikakvog učinka na preferencije ostalih stranaka, bilo pozicije ili opozicije, koje su se uglavnom zadržale na sličnim rezultatima kakvi su zabilježeni u prošlom mjesecu. HNS je i dalje treća stranka sa 6,5% izbora, a još samo na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,4%. Dalje slijede HSU (3,4%), HSP (2,8%), HDSSB (1,6%), HSLS i IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,3% (DC, HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Ostavka Ive Sanadera je utjecala i na doživljaj pozitivnih i negativnih političara u našoj zemlji. Na obje je ljestvice, „pozitivaca“ i „negativaca“, pogoršan doživljaj glavnog aktera sadašnje političke krize u zemlji, Ive Sanadera. Tako je bivši premijer u pozitivnom doživljaju u odnosu na posljednji mjesec „izgubio“ 4,4 postotnih bodova, a u odnosu na isti lanjski mjesec pad je vrlo značajan i iznosi 10,2 postotnih bodova. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 24,1% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu s 9,7% izbora, dok je Ivo Sanader treći sa 7,2% (prema prošlomjesečnih 11,5%, odnosno 17,4% iz lanjskog srpnja). Dalje slijede tri SDP-ovca: Milan Bandić (6,9%), Ljubo Jurčić (3,8%), Ivo Josipović (3,7%). Iza ovog trojca je Radimir Čačić (3,3%), Ivan Čehok (3,0%), Vesna Pusić i Damir Kajin (po 1,7%), nepolitičar među političarima, guverener Željko Rohatinski (1,5%), i vjerojatno nova premijerka Jadranka Kosor (1,3%).

Premijera Ivu Sanadera u ovomjesečnom ispitivanju za najnegativnijeg političara u zemlji je istaknulo 36,5% ispitanika/ca (prema lipanjskih 33,8%, ili lanjskih 23,5%). Na drugom se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 9,1%. Na trećoj poziciji sa 7,8% izbora za najnegativnijeg političara nalazi se Andrija Hebrang, a Zoran Milanović je četvrti sa 6,6%.

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana u zemlji je ostavka Ive Sanadera koja je s 36,5% izbora nakon nekoliko mjeseci s vrha pogurala gospodarsku krizu u zemlji (sada na trećem mjestu s izborom od 13,4%). Između ove dvije teme ugurao se prosvjed seljaka koji je izbor za događaj mjeseca za 22,2% ispitanika. Smjena ravnatelja policije Vladimira Fabera bila je najznačajnija tema za 7,6% ispitanika, dok je slovensku blokadu pretpristupnih pregovora i zastoj u pregovorima oko pristupanju EU izabralo svega 7,4% ispitanika. Odluka Ustavnog suda kojom se ukida zabrana rada trgovina nedjeljom najznačajniji je događaj mjeseca za 3,7% ispitanika, dok je za 2,4% to bio posjet kineskog predsjednika našoj zemlji.

Rad koalicijske Vlade početkom srpnja, neposredno nakon ostavke Ive Sanadera, zabilježio je najnižu podršku od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine, od početka prvog mandata vlade Ive Sanadera. Rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava podržava 22,9% ispitanika, dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 65,2% ispitanika, uz 17,4% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Ova najslabija podrška radu Vlade vidljiva je i u ocjeni rada koja je također najniža od početka mjerenja i iznosi svega 2,24.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada šest mjeseci zaredom i to pod utjecajem svih događaja oko pretpristupnih pregovora o hrvatskom pridruživanju. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,8% (prije mjesec dana 48,1%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 41,9% ispitanika, uz 10,3% neodlučnih.

Zadnje redovito područje CRO-Demoskopa, ali ne i manje zanimljivo, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske. Na vrhu je, unatoč ostavci, dr. Ivo Sanader koji je sa 16,2% izbora na prvom mjestu (u odnosu na 11,9% iz prošlog mjeseca). Ovo bi mogao biti pokazatelj da javno mnijenje doživljava ovu ostavku kao manevar za kandidaturu za Pantovčak, a što će se vrlo uskoro moći i utvrditi. Na drugom i trećem su mjestu dva SDP-ova kandidata. Ivo Josipović s 14,4% izbora je drugi (ili 5,1 postotni bod više nego prošli mjesec), dok je Ljubo Jurčić s 13,2% na trećem mjestu (ili 4,3 postotna boda više nego u lipnju). Na četvrto je mjesto „poguran“ donedavno najozbiljniji takmac, Nadan Vidošević koji je izbor 10,7% ispitanika (prema 11,6% iz prošlog mjeseca). U izboru dvoje HNS-ovih kandidata u blagoj je prednosti Radimir Čačić (7,6%) u odnosu na Vesnu Pusić (5,4%). Andrija Hebrang, mogući kandidat HDZ-a je još uvijek s nešto slabijim rezultatom (3,6%), ali mu se šanse mogu povećati javnom percepcijom stvarnog političkog umirovljenja Ive Sanadera. Ostala tri kandidata, Damir Kajin, Denis Latin i Miroslav Tuđman, bilježe izbor oko 3%.

Najnoviji događaji u zemlji, izazvani ostavkom Ive Sanadera, ali i SDP-ova unutarstranačka nominacija kandidata za budućeg predsjednika zemlje i događaji vezani uz to, bili su dio ovomjesečnog redovitog istraživanja CRO Demoskop.

U istraživanju preferencije kandidata za novog čelnika odnosno čelnicu HDZ-a najveći je izbor zabilježila Jadranka Kosor, vjerojatna mandatarka nove Vlade i buduća predsjednica HDZ-a. Ona je na prvom mjestu s 14,6% izbora, a slijedi Dragan Primorac s 13,8%, Božidar Kalmeta (10,1%), Andrija Hebrang (7,2%), Damir Polančec (6,2%), Darko Milinović (5,3%) i Ivan Šuker (5,1%), uz veliki udio ispitanika koja nisu imala stajalište o predloženim kandidatima ili ovoj temi (preko 37% ispitanika). Ako promatramo samo birače HDZ-a, onda je izgled ove ljestvice nešto drugačiji. Jadranka Kosor je i dalje na prvom mjestu, ali je slijede Božidar Kalmeta i Andrija Hebrang, dok je Dragan Primorac među biračima HDZ-a tek na petom mjestu iza Darka Milinovića. Damir Polančec u obje kategorije (ukupno javno mnijenje i birači HDZ-a) ima sličan doživljaj.

Izvor: Promocija plus

Ostavite komentar

comments