CRO-Demoskop: Kosor, Mesić i Josipović najpozitivniji političari

Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,1% uz razinu pouzdanosti od 95%.

I u ovomjesečnom redovitom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, provedenom 04. i 05. siječnja, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH, koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnija politička osoba, ako se popularnost mjeri rangom pozitivnog doživljaja, ovaj je mjesec Jadranka Kosor, ispred Stjepana Mesića, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske i Ive Josipovića, predsjedničkog kandidata SDP-a.

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera, a posebice u posljednjih nekoliko dana, kao i afere koje se već mjesecima p(r)ovlače hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su povećanjem izbora vodeće opozicijske stranke – SDP-a čija popularnost raste u posljednjih sedam mjeseci (od 28% u lipnju do 33% u posljednjem mjerenju). Jadranka Kosor stabilizirala je podršku svojoj stranci na razini od oko 24% (ovaj mjesec 23,5%, u prosincu 24,2%, u studenom 24,6%, u listopadu 24,1%). HNS je zadržala poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2%. HSS je na četvrtom mjestu s izborom od 4,7%. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom od 2,8%, dok je HSLS nakon izbora novog predsjednika stranke po prvi put od posljednjih parlamentarnih izbora „preskočio“ HSP koji i dalje proživljava duboku političku krizu (unatoč izboru novog predsjednika).

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, a čemu je doprinijela njezina odlučnost u rješavanju svih afera u zemlji ali i način razrješenja pokušaja „puča“ u svojoj stranci. Tako je premijerka najpozitivnija politička osoba u zemlji za 21,5% ispitanika, i nakon više od dvije godine s vrha najpozitivnijih političara potisnula je predsjednika Stjepana Mesića koji je ovaj mjesec najpozitivniji političar za 19,7% ispitanika. Na trećem je mjestu predsjednički kandidat Ivo Josipović s 7,8% izbora. Drugi predsjednički kandidat Milan Bandić, na šestom je mjestu s 5% izbora za najpozitivnijeg političara. Između dva predsjednička kandidata „smjestili“ su se Vesna Pusić (5,9%) i Zoran Milanović (5,7%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Damir Kajin (2,7%), Nadan Vidošević (2,6%), Željko Rohatinski (2,4%) i Andrija Hebrang (1,5%).

Bivši premijer, a sada i bivši HDZ-ovac Ivo Sanader, najnegativnija je politička osoba u zemlji u ovom trenutku. Već su prve najave o njegovom mogućem povratku još u studenom izazvale izraženiji negativni stav prema njemu. Tada je njegov negativni doživljaj bio svega 25,9% da bi početkom prosinca taj doživljaj bio 27,9%. Najnoviji događaji su pogurali taj negativni doživljaj do najveće razine koju je neki političar zabilježio od početka istraživanja CRO Demoskop, odnosno od siječnja 2004. godine. Tako je početkom ovog tjedna, u jeku ove političke drame, negativni doživljaj Ive Sanadera bio na svom vrhuncu dosegnuvši 50,9% izbora za „najnegativca“. Svi su političari negativni za 7,7% ispitanika, dok je na ovoj ljestvici „negativaca“ predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, treći s izborom od 6,2%. Od dva predsjednička kandidata negativniji doživljaj bilježi Milan Bandić (2,4%) u odnosu na 0,5 posto koji bilježi Ivo Josipović. Među deset najnegativnijih političara u posljednjih je mjesec dana najveći porast negativnog doživljaja zabilježio predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (s 1,9% početkom prosinca na ovomjesečnih 4,6%).

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio posljednjih mjesec dana u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća/banku i to prema izboru 30% ispitanika obuhvaćenih istraživanjem. Slučaj “Sanader” (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji su događaj za 28,9% ispitanika, dok je već „udomaćena“ gospodarska kriza najvažnija tema za 18% ispitanika. Predsjednički izbori i kampanja izbor su za temu mjeseca za 16,2% ispitanika (što je u popriličnom nesrazmjeru s medijskom prisutnošću ove tematike). Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod dva posto.

Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,38, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 55,2% ispitanika (prema 39,5% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 30,7% ispitanika (prije mjesec dana 39,3%), uz 14 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, i rješavanja slučaja „Sanader“ ali i rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, premijerka Kosor zadobila je veliku podršku hrvatskih građana/ki i zazivanje prijevremnih izbora, barem s ovog stanovišta, za sada ne bi bio najmudriji potez. Najavljena rekonstrukcija Vlade ima izglede da u javnosti bude prihvaćena s velikom potporom.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispod 50% (48,9% prema 49,1% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,9% ispitanika (prema prošlomjesečnih 39,1%), uz 11,2% neodlučnih.

Izvor: Promocija plus

Istraživanja – Media metar: Bandić skočio na 45 posto, Promocija plus: Bandić na 37 posto

Prva velika istraživanja nakon prvog kruga glasanja za predsjednika Hrvatske pokazuje kako se Bandić dosta približio Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Prema istraživanju Media metra prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila se na samo 10 posto. Odnosno, i bitno manje od 10% nakon što se Bandiću pribroje glasovi iz Herceg-Bosne. Prema rezultatima ankete koju je telefonski proveo nezavisni istraživački centar Media metar u razdoblju od 2. do 4. siječnja Josipović vodi s 55,2 prema 44,8 posto pred Bandićem, javlja HRT. Prema anketi na izbore će izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih je 12,7 posto. Od 4736 osoba koliko ih je centar pokušao ispitati njih 1976 osoba odbilo je sudjelovanje. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4 postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto.

U anketu nije uključena Bosna i Hercegovina, u kojoj je Bandić u prvom krugu ostvario ukupno najbolje, a Josipović vrlo tanke rezultate. Podsjetimo, u prvom krugu predsjedničkih izbora Ivo Josipović osvojio je 32,42 posto glasova, a Milan Bandić tek 14,83 posto u Republici Hrvatskoj.

Rezultati ove ankete vjerojatno su malo drukčiji od onih koje su neki očekivali, iako je Josipović i dalje u prednosti. S druge strane, Bandić je možda uspio iznenaditi snažnim uzletom, kojemu nisu smetali ni gafovi iz prvog kruga, ni televizijski propusti iz drugog kruga. Štoviše, čini se kako je bacivši sve karte na prljavu kampanju, kojom je ocrnjivao Josipovića, uspio pridobiti neke glasače desnice ili neodlučne birače.

CRO-Demoskop: Bandić na 37,1 posto, Josipović na 54,5

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati. Istraživanje je provedeno telefonski na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu, standardna greška uzorka: ±4 posto uz razinu pouzdanosti od 93 posto.

Promatrajući distribuciju glasača kandidata iz prvog kruga, mogu se uočiti tri jasne skupine: prvu skupinu čine glasači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana i Josipa Jurčevića koji su se nešto izrazitije opredjelili za Milana Bandića. U drugoj su skupini glasači Vesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore niti jednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševića češće bira Ivu Josipovića dok je biračko tijelo Dragana Primorca i Vesne Škare Ožbolt blago nagnuto na stranu Milana Bandića.

Što se tiče regionalne distribucije biračkih preferencija Josipović je u prednosti u svih šest regija. Pri tom je u tri regije Josipović u značajnijoj prednosti: Zagrebačkoj regiji, Hrvatskom primorju i Istri, te Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok nešto manju prednost bilježi u Slavoniji, Dalmaciji i Središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj.

Izvor: Index.hr

CRO-Demoskop: Ivo Josipović zadržao prednost iz prvog kruga

Utrka za nasljednika predsjednika Mesića, odnosno za trećeg hrvatskog predsjednika ušla je u svoju završnu fazu. Što će se dogoditi s biračima drugih („otpalih“) kandidata iz prvog kruga, hoće li kandidati koji su prošli u drugi krug uspjeti motivirati svoje birače da ponovo izađu na birališta, da li se javna podrška kandidata iz prvog kruga i političkih stranaka podudara s preferencijama njihovih birača, neka su od najznačajnijih pitanja koja sebi postavljaju izborni stožeri, politički analitičari ali i naši građani-birači. Odgovore na ove dileme daje veliko istraživanje CRO Demoskop koje već šest godina provodi  istraživačka agencija Promocije plus. Za razliku od redovitih mjesečnih istraživanja koja se provode prva dva radna dana u mjesecu, ovaj put iznimno, kao uostalom i za vrijeme parlamentarnih izbora, provođena su istraživanja i između dva redovita mjesečna istraživanja. Ovo posljednje istraživanje provedeno je 28-29. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi,  obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Nakon poprilično duge pretkampanje i kampanje, i prvog kruga izbora, ostala su dva kandidata – Milan Bandić (nezavisni kandidat) i Ivo Josipović (kandidat SDP-a). Da je kampanja ušla u neku sasvim drugu fazu i poprimila bitno drugačije obrise pokazuju prva dva dana nakon prvog kruga izbora. Upravo u ta prva dva dana je provedeno i istraživanje koje pokazuje da među biračima koji su se izjasnili da će izaći na izbore,  Ivo Josipović bilježi podršku od 53,5 posto dok Milan Bandić u ovom trenutku može računati na potporu 33,7 posto birača. U ovom je trenutku 12,9 posto birača neodlučno. Važno je napomenuti da je zabilježena i velika izborna apstinencija a što može biti rezerva za svakog od kandidata. Ono što je zanimljivo dodati jest i to da je 85,1 posto birača Ive Josipovića tzv. čvrsta biračka jezgra („sigurno će glasati za ovog kandidata“), dok kandidat Milan Bandić među svojim biračima bilježi 72,4 posto onih koji će „sigurno glasati za ovog kandidata“.

Kako će glasati birači ostalih kandidata iz prvog kruga? Formirane su tri skupine izborne podrške. Prvu skupinu čine glasači kandidata koji su se priklonili na stranu Milana Bandića i nju čine birači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana, Vesne Škare Ožbolt. U drugoj su skupine glasači Vesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore niti jednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševića blago naginje na stranu Ive Josipovića dok biračko tijelo Dragana Primorca i Josipa Jurčevića blago naginje na stranu Milana Bandića. Evo i brojki za kandidate koji su dobili više od 3% biračke podrške. Birači trećeplasiranog Andrije Hebranga se u drugom krugu u 56,8% slučajeva opredjeljuju za Milana Bandića, u 12,7% za Josipovića, dok ih je 11,9% neodlučnih uz 18,6% onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Birači nezavisnog kandidata Nadana Vidoševića nešto češće biraju kandidata SDP-a Ivu Josipovića (40,2%), nego nezavisnog Milana Bandića (33%), uz 12,5% neodlučnih i 14,3% onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Birači Vesne Pusić će se u drugom krugu opredjeliti za I. Josipovića u 72,5% slučajeva, dok Milana Bandića bira 8,8% birača Vesne Pusić, uz 10% neodlučnih i 8,8% onih koji neće izaći na izbore u drugom krugu. Milan Bandić je izbor 38,2% birača Dragana Primorca iz prvog kruga, a Ivo Josipović 29,1%. Neodlučnih je 12,7%, dok svaki peti birač Dragana Primorca neće izaći na izbore u drugom krugu. Preko pola glasača Miroslava Tuđmana (51,6%) u drugom će krugu zaokružiti Milana Bandića, dok će njih 9,7% zaokružiti brojku ispred imena Ive Josipovića. Još je uvijek 16,1% njegovih birača neodlučnih, ali i 22,6% ih neće izaći na izbore u drugom krugu. Glasači Damira Kajina će u drugom krugu birati Ivu Josipovića u 73,3% slučajeva, Milana Bandića 10%, dok ih je 13,3% neodlučnih i svega 3,3% ih neće izaći na izbore u drugom krugu.

Zanimljiva je i distribucija glasova biračkog tijela političkih stranaka (bilo onih koje su izrazile podršku jednom od kandidata ili se ne izjašnjavaju). Rezultati pokazuju da se ne može reći da se u drugom krugu radi o izbori „ljevice“ i „desnice“ jer oba kandidata bilježe izbornu podršku i na „onoj drugoj strani“. Najprije o najzanimljivijoj distribiciji (jer nemaju svoga kandidata). HDZ-ovo se biračko tijelo većinom se opredjelilo za Milana Bandića (56,8%), dok je Ivo Josipović dobio glas 17,8% glasača HDZ-a. Još je svaki deseti glasač HDZ-a neodlučan (9,3%) dok je najveća apstinencija među biračima stranaka zabilježena upravo u biračkom tijelu HDZ-a (16,1%). Birači SDP-a se znatno češće opredjeljuju za stranačkog kandidata nego za stranačkog disidenta. Ivo Josipović je izbor glasača SDP-a u 78,6% slučajeva, dok je to Milan Bandić za 16,6% birača vodeće opozicijske stranke. Svega je 4% neodlučnih birača ove stranke uz samo 0,9% onih koji neće izaći na izbore. Birači HNS-a znatno češće biraju Ivu Josipovića (71,2%), dok je Milan Bandić izbor glasača ove stranke u 9,6% slučajeva (uz 12,3% neodlučnih i 6,8% apstinenata). HSS-ovo se biračko tijelo dvostruko više opredjelilo za Milana Bandića (50%) nego za Ivu Josipovića (25%), uz po 12,5% neodlučnih i apstinenata. Birači HSU-a su blago naginju na stranu Ive Josipovića (36,7% prema 26,7%), dok birači HSP-a znatno češće biraju Milana Bandića (48,1% prema 25,9%). IDS-ovi birači u 61,1% slučajeva biraju Ivu Josipovića, a u 11,1% Milana Bandića. HSLS-ovi birači podjednako biraju oba kandidata (po 31,3%), dok birači HDSSB-a i Kerumovog HGS-a znatno češće biraju Milana Bandića. Zanimljiva je i distribucija glasova među biračima koji su neodlučni kad je u pitanju izbor stranke. Ovi birači nešto češće biraju Ivu Josipovića (35,1% prema 25,2) ali je još uvijek veliki udio onih koji se nisu odlučili o kandidatu za predsjednika (23,9%) ili koji neće izaći na izbore (15,8%).

U preostalih desetak dana dvojici kandidata i njihovim timovima predstoji velika zadaća: potaknuti veliki dio neodlučnih i apstinenata da izađu na izbore i svoj glas daju upravo njima. U ovim skupinama birača (neodlučni i apstinenti) kandidati i stožeri pronalaze dovoljno nade i puno nemira.

Izvor: Promocija-plus.com

CRO-Demoskop: Žestoka borba za drugo mjesto

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šest godina redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

Nakon poprilično duge pretkampanje, posebno glavnih favorita za drugi krug, na kontrolnoj točci četiri tjedna prije cilja izdvojilo se nekoliko natjecatelja. Jedan koji je izvjestan za pripetavanje (drugi krug), dva trkača koja su nešto bliža „doigravanju“, te tri kandidata koja još uvijek gaje nadu da bi mogli uskočiti u drugi krug. Ostalih šest trkača sve izrazitije zaostaju. Jednako tako, može se reći da je na lijevom krilu političkog spektra stvar uglavnom poznata, u centru i na desnom krilu je postalo vrlo velika gužva, koja bi mogla potaknuti neke radnje koje i nisu u „sportskom duhu“. Kako se približavanjem ciljnoj ravnini smanjuje broj nepoznanica, ostaje još jedna važna nepoznanica: kome će se prikloniti aktualni predsjednik Mesić, koji uživa veliku popularnost u javnosti.

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata, nešto manje od četiri tjedna prije prvog kruga izbora za predsjednika republike? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 26,2% (prije mjesec dana 24,9%). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobija glasove i od glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a, te znatno manje glasačima stranaka na desnom političkom spektru. Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić je s izborom od 16,2% u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 15,3%. U odnosu na rezultate prije mjesec dana, sva su tri vodeća kandidata zabilježila porast izborne potpore i to Josipović u visini od 1,3 postotna boda, Bandić 1,7 postotna boda, dok je Vidošević zabilježio porast od 1,9 postotnih bodova. Ono što je zanimljivo kod oba ova „disidentska“ kandidata da se oba razvijaju na populističkijoj matrici (barem sudeći prema zabilježenoj podršci na cijelom političkom spektru; doduše, Bandić je naslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije). Najveći skok izborne potpore u posljednjih mjesec dana zabilježio je nezavisni kandidat Dragan Primorac koji nakon prošlomjesečnih 3,0% podrške ovaj mjesec bilježi potporu od 8,6% (porast od 5,6 postotnih bodova). Bit će zanimljivo pratiti da li će ovaj stranački disident uspjeti ponoviti poučak Mesić, a čemu se nadaju u izbornom stožeru ovoga kandidata. Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na petom mjestu s izborom od 7,8% (prije mjesec dana 9,4%). Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine. Zato će biti vrlo zanimljivo pratiti kampanju ovoga kandidata, njegov odnos prema izbornim takmacima, ali i rad na terenu njegove široke stranačke infrastrukture, a ne treba smetnuti s uma niti financijske potencijale za ulaganje u promidžbu kandidata u finalu utrke. Vesna Pusić je još jedina kandidatkinja koja u ovom trenutku bilježi nešto značajnije rezultate (7%). Svi ostali kandidati se kreću ispod 4% (D. Kajin 3,4%; M. Tuđman 1,8%; V. Škare Ožbolt 1,7%; J. Jurčević 1%; B. Mikšić 0,4%; S. Vukšić 0,2%).

Zanimljiva je i distribucija glasova dvije vodeće političke stranke. Najprije o onoj nešto zanimljivijoj distribiciji. HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više „svojih“ kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27% HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (15,7%) i Primorac (11,3%). Ali, najopasniji protukandidat Hebrangu u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 22,2%). Zanimljivo je da još uvijek 10% birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov „mlin“, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno. Najveći dio birača SDP-a bira stranačkog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 57,6% birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Nadan Vidošević (12,9%), dok je stranački disident M. Bandić tek treći s izborom od 8,8% među biračima SDP-a.

Zanimljiv je i podatak o još uvijek velikom udjelu izraženih apstinenata (oko 29%) i neodlučnih (7,3%) što može predstavljati izazov i/ili nadu svim kandidatima koji su ušli u ovu utrku, a posebice onima koji su bliži drugom krugu.

Izvor: Promocija plus.com

Cro demoskop: Sve manje nepoznanica – velika borba za drugo mjesto

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šest godina redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

U skoro godinu dana koliko traje i naše mjerenje preferencija kandidata za predsjednika države, u javnosti se vrtilo mnoštvo imena. Dva mjeseca prije izbora nema više nikakvih nepoznanica: izbori su 27. prosinca, u utrku ulaze i Milan Bandić i Dragan Primorac. Izdvojila su se pet nešto ozbiljnijih kandidata za novog „stanara“ Pantovčaka, nema dogovora za zajedničkog kandidata tzv. kastavske koalicije, te poprilična gužva na desnom krilu (barem prema privlačnosti istaknutih kandidata za glasače stranaka desnog centra i desnice). Osim toga, predsjednik Mesić, koji uživa veliku popularnost u javnosti, još uvijek nije, a vjerojatno niti neće prije drugoga kruga, označiti svoga „favorita“.

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata, nešto manje od dva mjeseca od prvog kruga izbora za Predsjednika republike? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 24,9% (prije mjesec dana 27,1%, a prije dva 28,6%). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobiva glasove i glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a, te donekle niti HDZ-a. Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić je s izborom od 14,5% u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 13,4%. U odnosu na rezultate prije mjesec dana, za razliku od Josipovića koji je otklizao u slabije rezultate, ova dva kandidata bilježe porast izbora (Bandić od 0,9 postotnih poena, a Vidošević od 1,3). Ono što je zanimljivo kod ova „disidentska“ kandidata da se oba razvijaju na populističkijoj matrici. Doduše, Bandić blago naslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije. Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na četvrtom mjestu s izborom od 9,4%. Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug bio pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine. Vesna Pusić je još jedina kandidatkinja koja u ovom trenutku bilježi nešto značajnije rezultate (8,6%). Svi ostali kandidati se kreću ispod 4% (D. Kajin, D. Primorac, Vesna Škare Ožbolt…).

Zanimljiva je i distribucija glasova dvije vodeće političke stranke. Najprije o onoj nešto zanimljivijoj distribiciji. HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više „svojih“ kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27% HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (16%) i Primorac (6%). Ali, najopasniji protukandidat Hebranga u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 17%). Zanimljivo je da još uvijek 13,5% birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva i pol puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov „mlin“, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno i uz glavnog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 55% birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Vesna Pusić (11%), dok je Vidošević s izborom od 8% ispred stranačkog disidenta M. Bandića koji je izbor 7% birača SDP-a.

Zanimljiv je i podatak o još uvijek velikom udjelu izraženih apstinenata (oko 36%) i neodlučnih (oko 13,3%) što može predstavljati izazov i/ili nadu svim kandidatima koji su ušli u ovu utrku.

Izvor: Promocija plus

Mesiću nije naškodilo zaoštravanje odnosa s Crkvom i dalje je uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 30.09. i 01.10., označeno je preokretanjem trenda doživljaja rada Vlade RH, ali i povećanjem izbora HDZ-a i smanjenjem razlike između dvije vodeće stranke, prvi put nakon odlaska Ive Sanadera, te porast potpore članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Nakon vrućeg političkog ljeta, odlaska Ive Sanadera, kriznih poreza, rujan je donio nešto mirniju situaciju i neke odluke koje su se pozitivno odrazile na rad Vlade RH, stranačke preferencije i povećanje izbora HDZ-a, kao i porast pozitivnog doživljaja predsjednice Vlade i vladajuće stranke. Može se reći kako se dio biračkog tijela HDZ-a nakon srpanjskog „šoka“ senzibiliziralo s novom stranačkom predsjednicom i doživljaj svoje stranke i Vlade mjeri kroz njezine poteze, a ne više kroz prizmu Sanaderovog odlaska. Kako to izgleda u brojkama? Na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,2% (u rujnu 30,5%, u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 24,1% (prema 21,9% u rujnu, 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je treća stranka s izborom od 7,1% (što je porast od 1,3 postotna boda u posljednja tri mjeseca odnosno od službene nominacije Vesne Pusić za predsjednicu RH). Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,2%. Dalje slijede HSU kojemu je nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 3,8% (prema 2,3% u zadnjem mjesecu u kojemu je ta stranka bila dijelom vladajuće koalicije). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a ovu stranku još uvijek drže na relativno niskoj razini podrške od svega 2,2%. Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,3%) i IDS (1,3%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Nastavak sukoba na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,6% izbora. Drugi je po prvi put od početka mjerenja doživljaja političara, predsjednički kandidat SDP-a, Ivo Josipović s 8,1% izbora. Na trećem je mjestu, i prvi put ispred svog najvećeg političkog protivnika, predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je najpozitivnija političarka u zemlji za 7,4% ispitanika. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 7,2%. Slijede dva „nezavisna“ predsjednička kandidata: Milan Bandić sa 6,6% i Nadan Vidošević s 4,7% izbora (ovakav će se redoslijed po prvi put pojaviti i u redoslijedu kandidata za Predsjednika RH). Zanimljivo je da na ovoj ljestvici pozitivnih doživljaja slijede još dva predsjednička kandidata, ali se ovaj put radi o dva „k(a)oalicijska“: dr. Vesna Pusić (4%) i Damir Kajin (2,7%). Među deset najpozitivnijih političara još su dva varaždinska političara: Ivan Čehok (2,5%) i Radimir Čačić (2,2%). Zanimljivo je i da među pozitivnim političarima nešto slabiji izbor imaju ostali predsjednički kandidati: Andrija Hebrang (1,7% izbora), Dragan Primorac i Vesna Škare Ožbolt (0,2%), dok ostali kandidati imaju još slabiji izbor.

Negativni doživljaj bivšeg premijera polako kopni, kao uostalom i njegov pozitivni doživljaj. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 24,4% 31,3% (prema prošlomjesečnih 31,3% ili srpanjskih 37,9%). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 12,6% izbora. Na trećem se mjestu nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,9%. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 6,2% izbora nalazi se na četvrtom mjestu, a slijedi ga predsjednica Vlade Jadranka Kosor s izborom od 5,5%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (4%), Stjepan Mesić (3,6%), Luka Bebić (2,7%), Darko Milinović (2,2%), te dva Damira (Polančec i Kajin) s po 2%. Od predsjedničkih kandidata još su „uvrstani“ Vesna Pusić (1,6%), Milan Bandić (1,3%), Nadan Vidošević (0,6%), Dragan Primorac (0,3%).

Najvažnija tema, odnosno događaji koji su obilježili prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere u državnim poduzećima (uključujući i slučaj Podravke) s izborom od 35,2%. Ova je tema nadvladala i gospodarsku krizu u zemlji (22,6%), ali i postignuti sporazum sa Slovenijom o deblokadi pregovora s EU (21,7%). Sve su ostale teme privukle manju pozornost hrvatskih građana: štrajkovi radnika (Salonit, MTČ) 4,2%; natječaj za prodaju brodogradilišta 3,6%, promjena Zakona o zabrani pušenja 3,1%, sindikalni prosvjedi 2,7%, zahuktavanje predsjedničke kampanje 1%. Sve ostale teme, uključujući i posjet kardinala Bozanića Spomen području Jasenovac, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo tri mjeseca od napuštanja kormila Vlade njezinog prethodnika ima znatno višu ocjenu od svih onih koje je Vlada Ive Sanadera imala u posljednjih godinu dana (sada 2,59, a u lipnju, odnosno samo mjesec dana prije odlaska Sanadera njegova je vlada imala ocjenu 2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 30,4% ispitanika (prema 20,8% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 50,7% ispitanika (prije mjesec dana 61,1%), uz 18,9% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon udara s kriznim porezima i rebalansom proračuna, premijerka Kosor je kupila vrijeme i vidljivo umirila javno mnijenje. Ostaje otvoreno pitanje, do kada, odnosno je li Proračun za 2010. sljedeća točka posrtanja, ili će to biti neke nove afere u državnim poduzećima koje zrcale odnose među političkim akterima vladajuće koalicije, odnosno vladajuće stranke.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU nakon osam mjeseci negativnog trenda, a pod svjetlom najnovijeg dogovora o deblokadi pregovora, je natpolovična i u posljednjem istraživanju iznosi 50,9% (prije mjesec dana 47%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,5% ispitanika (prema prošlomjesečnih 42,6%), uz 9,6% neodlučnih (u rujnu 10,4%).

Izvor: Promocija Plus

Ekonomska kriza usmjerava politički život u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno u prva dva dana rujna, označeno je nastavkom gospodarske krize, povećanjem razlike između dvije vodeće političke stranke na štetu trenutno vladajućeg HDZ-a, nastavkom trenda pada potpore hrvatskom članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Politička i ekonomska situacija u zemlji, ali i poteškoće u ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja (završetak pregovora o pridruživanju EU), u posljednjih nekoliko mjeseci značajno utječu na ukupan politički i društveno život u zemlji, pa tako i na stranačke preferencije. Ovi procesi se posebice očituju u biračkom tijelu HDZ-a, odnosno kroz pad izbora HDZ-a, uz istovremeni porast neodlučnih birača. Ovom je procesu uvelike pomogao iznenadno povlačenje Ive Sanadera, što je značajno utjecalo na percepciju ove stranke. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju dalji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Istovremeno, ovi negativni događaji povezanih s vladom (kriza, ostavka, rebalansi, porezi, prosvjedi) polagano povećavaju izbornu podršku vodeće opozicijske stranke. To u brojkama izgleda ovako: na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,5% (u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 21,9% (prema 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je i dalje treća stranka, s porastom izbora s prošlomjesečnih 5,8% na sadašnjih 6,9%. Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,1%. Dalje slijede HSU kojemu se nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 4,1% (prema 2,3% prije mjesec dana). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a su pogurali ovu stranku na najnižu podršku u našim mjerenjima, odnosno u posljednjih šest godina (sada izbor iznosi 2,1%). Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,4%) i IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Najnovije zatezanje odnosa na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,9% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu sa 7,2% izbora, Ivo Josipović je treći sa 7%, dok je nova premijerka Jadranka Kosor na četvrtom mjestu s 5,6% izbora. Slijede dva SDP-ovca, Milan Bandić (5,2%) i Ljubo Jurčić (3,7%). Među političkim pozitivcima još su još četiri predsjednička kandidata: Vesna Pusić (3,1%), Damir Kajin (2%), Nadan Vidošević (1,9%) i Andrija Hebrang (1%).

U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 31,3% (prema prošlomjesečnih 37,9%). Na drugom je mjestu nalazi Andrija Hebrang s 8,4% izbora za najnegativnijeg političara. Na trećem se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,2%. Predjsdnica Vlade Jadranka Kosor je na četvrtom mjestu s izborom od 6,1%, a slijedi predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 5,7%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (3,8%), Stjepan Mesić (2,9%), Anto Đapić (2,6%), Ivan Šuker (2,1%), te Berislav Rončević (1,4%).

Najvažnija tema, odnosno događaj u posljednjih mjesec dana u zemlji bile su mjere Vlade Jadranke Kosor na suzbijanju deficita državnog proračuna (krizni porez i povećanje PDV-a) što je bila najvažnija tema za 59% ispitanika. Slijedi izbor gospodarske krize (9,6%) i prosvjedi seljaka (6,6%). Prve tri teme su povezane s aktualnom ekonomskom krizom i tri od četiri ispitanika su odabirali jednu od njih. Na četvrtom je mjestu obilježavanje kornatske tragedije (5,9% ispitanika), a slijede događaji vezanih za cijene goriva (4,7%). Sve ostale teme, uključujući i slovensku blokadu i pregovore na otklanjanju okolnosti koje su dovele do nje, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo mjesec dana rada ima identičnu ocjenu s kakvom je napustio kormilo Vlade njezin prethodnik (2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 20,8% ispitanika (prema 23,2% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 61,1% ispitanika, uz 17,7% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada osam mjeseci zaredom i taj se trend poklapa sa slovenskom blokadom pretpristupnih pregovora. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,0% (prije mjesec dana 47,4%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 42,6% ispitanika, uz 10,4% neodlučnih.

Izvor: CRO-Demoskop

Pad izbora HDZ-a i porast neodlučnih birača

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno posljednjeg dana srpnja, te prvog dana kolovoza, označeno je ostavkom Ive Sanadera na mjesto premijera i predsjednika HDZ-a, ali i posljedičnih zbivanja s rebalansima državnog proračuna. To su glavni događaji u zemlji u posljednjih mjeseca dana, koji su utjecali i na stranačke preferencije, doživljaj pozitivnih i negativnih političara, ali i politike Vlade RH. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Najnoviji politički događaji (ostavka Ive Sanadera, ali i prvi potezi nove-stare koalicijske vlade pod kontrolom HDZ-a) utjecali su na stranačke preferencije i to padom izbora HDZ-a, uz istovremeni porast neodlučnih birača. Drugim riječima, u biračkom tijelu HDZ-a dogodio se „šok“ koji je njihovo biračko tijelo pogurao među neodlučne, koji čekaju daljnji rasplet situacije unutar stranke i u državi. Istovremeno, ovi negativni događaji povezanih s vladom (kriza, ostavka, rebalansi, porezi) nisu osobito pomogli povećanju izbora najveće opozicijske stranke koja se zadržala na sličnom izboru kao i prethodnih mjeseci. To u brojkama izgleda ovako: na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 28,8% (prethodni mjesec 28,4%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 22% (u odnosu na 27,3% iz lipnja i 23,7% iz srpnja; ili prema 34,9% iz parlamentarnih izbora u studenom 2007. godine). Kod neodlučnih je birača uočljiv veliki porast koji se poklapa s padom preferencija HDZ-a i u ovomjesečnom istraživanju 27,1% ispitanika nije znalo za koga bi glasali (prema prošlomjesečnih 23,4% ili lipanjskih 17,7%). HNS je i dalje treća stranka, sada s 5,8% izbora, a još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,1%. Dalje slijede HSP (3%), HSU (2,3%), HDSSB i HSLS (po 1,6%), IDS (1,2%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,9% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Ostavka Ive Sanadera, ali i politička zbivanja u zemlji u posljednih nekoliko tjedana, utjecali su i na doživljaj pozitivnih i negativnih političara u našoj zemlji. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 23,7% izbora. Zoran Milanović je na drugom mjestu sa 7,7% izbora, Ivo Josipović je treći s 5,9%, dok je nova premijerka Jadranka Kosor na četvrtom mjestu s 5% izbora. Dalje slijede dva SDP-ovca, Milan Bandić (4,9%) i Ljubo Jurčić (4,3%), te Vesna Pusić (3,1%). Bivši premijer Ivo Sanader s izborom od 2,9% za najpozitivnijeg političara nalazi se tek na osmom mjestu i bilježi pad pozitivnog doživljaja od 4,3 postotna boda samo u posljednjih mjesec dana, odnosno 13,2 postotnih bodova prema istom mjesecu prošle godine. Među prvih deset najpozitivnijih političara još su Damir Kajin (1,9%) i Ivan Čehok (1,8%).

U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara porastao na 37,9% (prema prošlomjesečnih 36,5%) što je ujedno i najveći negativni doživljaj nekog političara od početka mjerenja. Na drugom se mjestu negativnih doživljaja nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11% (prema 9,1% iz srpnja). Na trećoj poziciji s 8,4% izbora za najnegativnijeg političara nalazi se Andrija Hebrang, a Zoran Milanović je četvrti sa 6,2%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Jadranka Kosor (3,2%), Vladimir Šeks (2,8%), Anto Đapić (2,5%), Ivan Šuker (2,5%), Stjepan Mesić (1,9%), te Damir Kajin i Berislav Rončević (s po 1,3%).

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana u zemlji je ostavka Ive Sanadera koja je s 33,4%, a slijede događaji oko dva rebalansa proračuna s 28,6% izbora. Na trećem je mjestu stravična željeznička nesreća kod Splita i događaji oko istrage ove nesreće (28,2%). Sve ostale teme, uključujući konstiturianje nove-stare Vlade s Jadrankom Kosor na čelu, nastavak slovenske blokade pregovora i susret premijera dviju zemalja u Trakošćanu, znatno su rjeđi izbor za temu/događaj mjeseca.

Koalicijska Vlada Jadranke Kosor ima nešto bolju ocjenu od prethodne (2,27 prema 2,24 koliko je iznosila ocjena rada Vlade I. Sanadera u posljednjem mjesecu). Rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava podržava 23,2% ispitanika (prema 22,9% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 61,6% ispitanika, uz 15,2% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU pada sedam mjeseci zaredom i taj se trend poklapa sa slovenskom blokadom pretpristupnih pregovora. Tako je u posljednjem istraživanju zabilježena podrška članstvu od 47,4% (prije mjesec dana 47,8%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 42% ispitanika, uz 10,6% neodlučnih.

Posljednje područje našeg istraživačkog projekta CRO-Demoskopa, odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg Predsjednika Republike Hrvatske. Ovomjesečni su rezultati o preferencijama kandidata tim zanimljiviji što su i službeno istaknute nominacije glavnih stranaka, kao i brojnih nezavisnih kandidata (i lijeve i desne provinijencije). U prvom mjerenju od službenih nominacija, četiri su se kandidata izdvojila s nešto izraženijim izborom. Na vrhu je dr. Ivo Josipović s 22,1% izbora, a slijedi ga još uvijek neistaknuti vjerojatni nezavisni kandidat Nadan Vidošević s 14,1%. Na trećem je mjestu Vesna Pusić s 11,8%, a Andrija Hebrang je četvrti s 11,1%. U drugoj su skupini kandidati s podrškom između dva i sedam posto (Josip Jurčević 6,3%; Damir Kajin 4,8%; Denis Latin 2,8%; Dragutin Lesar 2,1%; Miroslav Tuđman 2,0%). Uočava se veliki udio i neodlučnih birača (15,8%), te onih koji su istaknuli nekog drugog kandidata koji nije u izbornoj utrci, što uz zamjetan udio apstinenata ove izbore čini vrlo neizvjesnim.

Vrlo je zanimljiv i doživljaj dviju velikih promjena, praćenih i zakonskim rješenjima a koji će značajno izmijeniti društvenu sliku naše zemlje. Zanimljivo je da je predsjednik Mesić najavio pokretanje postupka ocjene ustavnosti za oba zakona koja reguliraju ove materije (medicinska oplodnja i „krizni porez“). Kad je riječ o Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji ovaj zakon ima potporu (potpunu ili djelomičnu) među 24% ispitanika. Istovremeno se ovom zakonu protivi 59% ispitanika (potpuno ili uglavnom). Oko 17% ispitanika ili nema izgrađeno stajalište ili je njihov odnos prema ovoj materiji neutralan. Kad je riječ o „porezu solidarnosti“ (kriznom porezu) i povećanju PDV-a svega 12,7% ispitanika izražava bezrezervnu podršku novim porezima (stajalište: „Da, svi moramo pomoći da se izađe iz krize“), dok 7,6% ispitanika uvjetno prihvaća nove poreze (stajalište: „Da, ali porez trebaju plaćati samo oni s većim primanjim“). Znatno je veći udio onih kjoji ne prihvaćaju ovako ekstenzivan i neselektivan pristup oporezivanju. Najveći udio među ispitanicima ne podržava uvođenje poreza, jer je „država trebala kresati rashode a ne podizati poreze“ što je stajalište 38,3% ispitanih. Slična razina protivljenja novim porezima (36,2%) objašnjena je opravdanjem da „manjak trebaju platiti najbogatiji koji su se najviše i okoristili i doveli do ovog stanja“. Samo 2,9% ispitanika se protivi novim porezima uz objašnjenje da bi se „ manjak trebalo pokriti prodajom državnih tvrtki“. Da je tema vrlo vruća pokazuje vrlo mali udio ispitanika koja nema definirano stajalište (2,3%).

Izvor:  Promocija Plus