Bandić potrošio 19,2, a Josipović 7,8 milijuna kuna

Prema procjenama GONG-a i Transparency Internationala Hrvatska (TIH) od početka kampanje 19. studenog pa do 3. siječnja predsjednički kandidat Milan Bandić potrošio je oko 19,2 milijuna kuna, a SDP-ov kandidat Ivo Josipović oko 7,8 milijuna kuna.

Bandić je prijavio Državnom izbornom povjerenstvu da je do sada prikupio blizu 7 milijuna kuna, a Josipović 4,7 milijuna.

No, prema podacima udruga samo na oglašavanje na 4 televizije i 62 tiskovine Bandić je utrošio 9,6 milijuna kuna, a Josipović 3,9 milijuna kuna. Po iskustvu aktivista, na taj iznos treba dodati još toliko za plakate, skupove, putne troškove i honorare, pa je zapravo Bandićeva kampanja do sada “teška” 19,2 milijuna kuna, a Josipovićeva 7,8 milijuna kuna.

- Možda dio te vrijednosti nije u novcu, nego u volonterskom radu ili doniranom promidžbenom materijalu, ali iskustvo nam govori da je promidžba samo pedeset posto ukupnih troškova – rekla je Sandra Pernar iz GONG-a na današnjoj konferenciji za novinare.

U udrugama su se ipak ogradili od tumačenja da takve razlike pokazuju da je netko DIP-u možda lažno prikazao iznose prikupljenih sredstava.

- Ne prejudiciramo da je netko prikazao više ili manje, samo iznosimo fakte. Pravo stanje će se znati kroz konačne izvještaje koji su svi kandidati dužni predati DIP-u do 24. siječnja – pojasnio je Zorislav Antun Petrović iz TIH-a, ali i dodao da “ ukoliko imamo kandidata koji troši više nego što je prikupio postavlja se pitanje imamo li posla s madžioničarem ili je nešto drugo na stvari”.

Udruge su ponovno upozorile na nedorečenu zakonsku regulativu vezano za financiranje izbora za predsjednika države. Upozorili su i na primjer loše prakse u dosadašnjoj kampanji, poput dijeljenje gotovine biračima prije izbora, anonimne donacije koje nisu vraćene u državni proračun, nedozvoljeno financiranje iz stranih izvora te nedovoljno detaljni izvještaji o dotacijama političkih stranaka.

Izvor: Jutarnji.hr

DIP protiv Milana : Zabranjen Bandićev ‘crveni’ spot

Državno izborno povjerenstvo naložilo je zabranu emitiranja video spota Milana Bandića u kojem se koriste iz konteksta izdvojene riječi Ive Josipovića ‘mapu Hrvatske potpuno zacrveniti’.

Državno izborno povjerenstvo smatra da navedeno oblikovanje spota predstavlja povredu dopuštenog i korektnog načina izborne promidžbe.

DIP je zaprimio dopis Izbornog stožera Ive Josipovića kojim se zahtijeva zabrana emitiranja spota predsjedničkog kandidata Milana Bandića u kom se ”koristi jedna od izjava predsjedničkog kandidata Ive Josipovića na način da se u više navrata ponavljaju riječi: ‘mapu Hrvatske potpuno zacrveniti,… potpuno zacrveniti…, zacrveniti…, zacrveniti…, zacrveniti…’. Uz te riječi koriste se i riječi treće osobe: ‘drugovi i drugarice…, …drugarski…”.

Državno izborno povjerenstvo je pregledalo predmetni spot i utvrdilo da su riječi predsjedničkog kandidata očito izdvojene iz cjelovitog izričaja, a time i izvučene iz konteksta u kojemu su izgovorene. Pri tome nije prijeporno da za takav zahvat ne postoji suglasnost protukandidata.

DIP ocjenjuje da je ”ovakvo izdvajanje pojedinih riječi iz konteksta rečenice, čime se bitno mijenja njezin smisao, neprimjereno i nedopušteno u svim slučajevima kada za to ne postoji suglasnost osobe čiji se izričaj za to koristi”. Kada se promidžbenia spot jednog kandidata oblikuje “tako da se na nedopušteni način koriste izdvojene riječi upravo protukandidata, to predstavlja povredu dopuštenog i korektnog načina izborne promidžbe”.

”Državno izborno povjerenstvo nalaže svim elektronskim medijima zabranu emitiranja predmetnog video spota”, piše u priopćenju koje je potpisao predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Bandićev stožer: Ovo je cenzura!

Obavještavamo javnost da je Državno izborno povjerenstvo, na prijedlog Izbornog stožera Ive Josipovića, zabranilo emitiranje spota ‘Stop crvenoj Hrvatskoj!’. DIP smatra spornim korištenje riječi u tv spotu, a koje je Ivo Josipović doista izgovorio u Rijeci 29. prosinca 2009.

Smatramo ovo običnim udarom na umjetničku slobodu, dosad neviđenom cenzurom i pristranim činom koji dovodi u pitanje stanje i razvoj demokratske prakse u Hrvatskoj’, stoji u priopćenju Izbornog stožera Milana Bandića.

U priopćenju se ističe ’sadržaj tv-spota sadržajno nije uvredljiv niti na bilo koji drugi način sporan jer je faktičan’ te da ’spot jasno ističe objektivne razlike između dvojice kandidata’.

Izvor: Net.hr

Nije bilo žalbi na rezultate izbora: Ivo Josipović i službeno treći hrvatski predsjednik

Državno izborno povjerenstvo objavilo je jučer konačne službene rezultate predsjedničkih izbora. Radi se o istim rezultatima koje je Državno izborno povjerenstvo objavilo 11. siječnja, dan nakon što je Ivo Josipović izabran za trećeg hrvatskog predsjednika. No, oni su tek danas postali konačni nakon što je sinoć točno u ponoć istekao rok za podnošenje žalbi.

“Kako Državnom izbornom povjerenstvu nije podnesen niti jedan prigovor zbog povrede postupka izbora za predsjednika Republike Hrvatske, na izborima održanim 10. siječnja 2010. (II. krug), to su objavljeni službeni rezultati postali konačni”, priopćeno je iz DIP-a.

Iz DIP-a je još jednom potvrđeno da je za Ivu Josipovića glasalo 1.339.385 birača, odnosno 60,26 posto. Milan Bandić dobio je 883.222 odnosno 39,74 posto glasova. “Od ukupno 4.495.528 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 2.253.570 birača ili 50,13 posto, od čega je glasovalo prema glasačkim listićima 2.253.154 birača ili 50,12 posto. Važećih listića bilo je 2.222.607 ili 98,64 posto, a nevažećih 30.547 ili 1,36 posto”, priopćeno je iz DIP-a.

Izvor: Index.hr

Hrvatin: ‘Zabrana spota nije presedan. I prije smo to radili’

Nije istina da DIP nema zakonske osnove zabranjivati spotove Sramota je da u medijima više takozvanih nezavisnih stručnjaka komentira odluku Državnog izbornog povjerenstva o zabrani emitiranja spota Milana Bandića “Zacrvenimo Hrvatsku” bez da mediji javnost istodobno izvijeste o ustavnopravnoj praksi na temelju koje DIP donosi takve odluke – obrušio se predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni konačni rezultati izbora.

- Nije istina da ne postoji zakonska osnova za odluku o zabrani. To nije bio presedan, nego samo jedna u nizu takvih odluka – rekao je Hrvatin i naveo tri odluke Ustavnog suda o zabrani spotova u kampanji 1997. godine.

U prvoj je Ustavni sud potvrdio odluku DIP-a da HRT ne smije emitirati spot “Vote for me”. U drugom slučaju Izborno povjerenstvo je zaključilo da je spot “Susjedi” uvredljiv, upozorilo HRT da spot nije u skladu sa zakonom, ali ga nije zabranilo. Ustavni sud je u svojoj odluci zaključio da je DIP to trebao napraviti.

Bandićev stožer u ponedjeljak je od Ustavnog suda zatražio ocjenu ustavnosti zabrane spota “Zacrvenimo Hrvatsku”.

- Kakva god da bude odluka Ustavnog suda, mi ćemo je prihvatiti – rekao je Hrvatin.

Izvor: Jutarnji.hr

U BiH i zombiji glasaju: Odaziv do 16 sati veći 101 posto!

U 19 sati u Hrvatskoj je završilo glasanje za trećeg predsjednika države.

Prema podacima koje su do 16 sati dostavili birački odbori sa 6.289 biračkih mjesta, glasalo je 1.480.370 glasača što predstavlja 37,99 posto od ukupnog broja birača s obrađenih biračkih mjesta, priopćeno je iz DIP-a. U prvom krugu je do 16 sati odaziv bio 33,87 posto, što znači da je u drugom krugu na birališta zasad izašlo četiri posto više građana.

U BiH je do 16 sati glasalo oko 75 tisuća glasača što je oko 28 posto od ukupnog broja glasača. U odnosu na prvi krug odaziv do 16 sati veći je oko 101 posto. Kako je za Index kazala Marijana Mikulić, voditeljica konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu i koordinatorica za provedbu predsjedničkih izbora za teritoriju BiH na području Sarajeva odaziv je veći za 68 posto, na području Mostar 117 posto, na području Tuzle 133 posto više, a na podučju Banja Luke 64 posto više.

Do 11 sati u Hrvatskoj glasalo 12,62 posto

Iz Državnog izbornog povjerenstva ranije je objavljeno kako je do 11 sati na birališta izašlo 12,62 posto birača, što je za dva posto više birača nego je izašlo u prvom krugu predsjedničkih izbora. Glasovanje u drugom krugu završilo je već u Japanu, Australiji i na Novom Zelandu.

Prema podacima DIP-a u 7 sati je otvoreno 6,863 biračkih mjesta od kojih je 6550 u Hrvatskoj i 250 izvan Hrvatske te 63 posebna biračka mjesta. Pravo glasa na ovim izborima ima 4,495.006 birača. Do 11 sati je glasalo nešto više od 491 tisuću birača. Najveći odaziv zabilježen je u gradu Zagrebu gdje je do 11 sati izašlo čak 17 posto birača. Odmah za njim slijedi Međimurska županija sa 15 posto birača izašlih do 11 sati. Najmanje ljudi je na izbore do 11 sati izašlo u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se izborima odazvalo samo 7,5 posto glasača.

U BiH 130 posto veći odaziv nego u prvom krugu do 12 sati!

GONG javlja da je znatno veći odaziv nego u prvom krugu zabilježen na biralištima u BiH, a potvrdila je to i voditeljica konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sarajevu i koordinatorica za provedbu predsjedničkih izbora za teritoriju BiH Marijana Mikulić koja je za Fenu izjavila da je odaziv za čak 130 posto veći nego u prvom krugu!

Do 12 sati je u BiH na izbore izašlo oko 36.000 birača, dok je u prvom krugu ukupno glasalo oko 50.000 od 266.679 registriranih birača. U BiH je otvoreno 124 birališta, koja su otvorena jutros u 7 sati, a bit će zatvorena u 19 sati. “Za sada sve prolazi u najboljem redu”, kaže Mikulić.

Najveća gužva na biralištima u BiH je u Grudama. Ipak, unatoč velikim gužvama i čekanjima, izbori se provode u mirnoj atmosferi. Na pojedinim mjestima u Mostaru se povremeno, zbog gužvi, javljaju napetosti oko izdavanja prethodne suglasnosti u slučajevima kada se osobe ne nalaze na popisu birača. Također, zbog gužvi, birački odbori u Mostaru ne stižu otići u posjet starima i nemoćnima, pa i to izaziva dodatne napetosti.

U Srbiji će glasati između 10 i 20 posto birača

Nešto veća izlaznost nego u prvom krugu bilježi se i u Srbiji. Zasad još nema podataka o postotku birača koji su glasali u Srbiji, ali šef konzularne službe hrvatske ambasade Filip Damjanović ističe kako će brojka biti nešto veća nego prije dva tjedna. “Imamo znatno bolju statistiku nego prošli puta tako da očekujemo da će između 10 i 20 posto birača izaći na birališta”, kaže Damjanović.

Izvor: Index.hr

DIP: Do 11 sati glasovalo 12,62% birača

Ukupno su otvoreno 6.863 biračka mjesta od kojih 6550 u Republici Hrvatskoj, 250 izvan Republike Hrvatske i 63 posebna biračka mjesta. Biračka su mjesta otvorena od 7:00 do 19:00 sati, a na njima pravo glasa može ostvariti 4.495.006 birača.

Prema podacima koje su do 11:00 sati dostavili birački odbori sa 6.267 biračka mjesta, glasalo je 491.255 glasača što predstavlja 12,62% od ukupnog broja birača s obrađenih biračkih mjesta.

Zbog velikog nevremena nije bio moguć dolazak na biračko mjesto u Smoljancu, općina Plitvička jezera iz Sela Plitvice, no ekipe komunalnog poduzeća i HEP-a su na terenu i uklanjaju prepreke.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske u stalnom je kontaktu s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje radi stanja na vodom ugroženim područjima Ličko-senjske, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, a kako bi se osigurao nesmetan tijek izbora.

Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je o razbijenom staklu na biračkom mjestu br. 2 u Kostreni te grafitima na pročeljima biračkih mjesta br. 15, 16 i 17 u Solinu. Navedeni događaji nisu utjecali na tijek izbora na tim biračkim mjestima.

Izvor: izbori.hr

Hrvati biraju: U 7 sati otvorena birališta

Jutros u 7 sati otvoreno je nešto manje od sedam tisuća biračkih mjesta u zemlji i inozemstvu.

Nešto manje od 4,5 milijuna hrvatskih građana u drugome krugu bira predsjednika države za idućih pet godina i to između nezavisnog kandidata Milana Bandića i kandidata SDP-a Ive Josipovića.

Glasovanje traje do 19 sati kada se zatvaraju biračka mjesta. Josipović i Bandić u prvome su krugu između 12 kandidata osvojili najveći broj glasova birača, no manje od potrebnih 50 posto plus jedan glas.

U Hrvatskoj je otvoreno 6550 biračkih mjesta, u inozemstvu birači mogu glasovati u 50 država na 250 biračkih mjesta, a najviše ih je, 124, u Bosni i Hercegovini, a otvorena su i 63 posebna biračka mjesta (zatvori, brodovi) među kojima su i ona za hrvatske vojnike u misijama na Golanu i Kosovu, te u Afganistanu. DIP će o odazivu birača izvijestiti u 12 i 17 sati, a prve privremene službene rezultate objavit će, kako je najavljeno, u ponoć s nedjelje na ponedjeljak.

Otvorena birališta i u BiH

Na području Bosne i Hercegovine u sedam sati otvorena su birališta na kojima će građani te zemlje s hrvatskim državljanstvom moći glasovati za predsjednika Republike Hrvatske.Kao i u prvom krugu i ovoga puta glasačima su na raspolaganju 124 biračka mjesta što je gotovo polovica od ukupne brojke birališta otvorenih izvan granica Hrvatske.

Najviše biračkih mjesta, njih 54, je na području koje pokriva generalni konzulat u Mostar. Na području generalnog konzulata u Sarajevu ih je 37, Tuzle 17 a Banje Luke 16. Pročišćeni birački popisi za BiH sadrže imena oko 268 tisuća hrvatskih državljana. To je gotovo dvadeset tisuća manje nego što ih je bilo registrirano za izbore za Hrvatski sabor provedene 2007. godine. Rezultat je to dodatnih provjera kojima je osigurano da s biračkih popisa budu uklonjena imena umrlih osoba. Kao i u Hrvatskoj i birališta u BiH bit će otvorena do 19 sati.

Izvor: Dnevnik.hr

U drugi krug idu Josipović sa 32,44 i Bandić sa 14,84 posto

Hrvatski građani predsjednika države danas su birali između 12 kandidata, od toga pet stranačkih i sedam nezavisnih.

Prema privremenim službenim rezultatima iz DIP-a u postocima su građani povjerenje poklonili: 32,44 Ivi Josipoviću, 14,84 posto Milanu Bandiću, 12,01 posto Andriji Hebrangu, te 11,33 posto Nadanu Vidoševiću.

Na petom je mjestu Vesna Pusić sa 7,25 posto, zatim Dragan Primorac sa 5,93 posto, na sedmom je mjestu Miroslav Tuđman sa 4,07 posto, zatim Damir Kajin sa 3,87 posto, pa Josip Jurčević sa 2,74 posto, te Boris Mikšić sa 2,1 posto, dok su najmanje glasova osvojili Vesna Škare Ožbolt sa 1,89 posto i Slavko Vukšić sa 0,42 posto.

Izvor: Dnevnik.hr

Rezultati po županijama objavljeni su na stranicama Državnog izbornog povjerenstva.

Neslužbeni rezultati DIP-a: Josipović uvjerljivo vodi

Prema neslužbenim rezultatima DIP-a Josipović uvjerljivo vodi i sigurno je u drugom krugu. U BiH Bandić je ispred Hebranga. Kako je kazao predsjednik DIP-a Branko Hrvatin oko 21.30 dosad je obrađeno 5000 biračkih mjesta. U inozemstvu je odaziv birača još lošiji nego u Hrvatskoj, tek 19 posto birača izašlo je na izbore, a trenutni poredak u BiH je Bandić, Hebrang pa Josipović.

Prema izlaznim anketama koje je agencija Ipsos Puls provela za RTL i Novu TV vodi SDP-ov kandidat Ivo Josipović s 32,78 posto glasova, a slijedi ga Milan Bandić sa 14,1 posto. Andrija Hebrang prema izlaznim anketama osvojio je 12,1 posto glasova. Anketa je podložna statističkoj pogrešci plus/minus 3 posto.

Prve neslužbene rezultate DIP će objaviti u ponoć. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin upozorio je da se ne treba previše nade polagati u izlazne ankete: “Ne bih rekao da je puno toga poznato. DIP će u ponoć objaviti službene neslužbene rezultate, tada će javnost znati dolazi li do drugog kruga i tko će ići u njega. Izlazne ankete održavaju određeno mišljenje i treba ih shvatiti kao takve”.

Izvor: Index.hr

Slab odaziv: Do 16 sati glasovalo 33,87 posto birača

- Novi predsjednik će zajedno s Vladom, ali i domaćim i svjetskim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i europskih razvojnih banaka puno učiniti da Hrvatska što lakše prebrodi krizu – kaže Mesić.

Prema prvim informacijama Državnog izbornog povjerenstva na birališta je do 16 sati izašlo 33,87 posto birača. Do 11 sati izašlo ih je 10,74 posto. Na posljednje je predsjedničke izbore u RH, 2005. godine, u istom vremenskom periodu svoj glas dalo 14,72 posto birača.

Najveći odziv do 11 sati zabilježen je u Gradu Zagrebu, gdje je na izbore izašlo 13,90 posto građana. Slijedi Istarska županija s 12,45 posto te Varaždinska županija s 12,43 posto birača.

Najmanji odziv zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji s tek 6,42 posto birača. Slab je odziv i u Šibensko-kninskoj županiji (7,68), te Požeško-slavonskoj (7,84).

Mesić: Žao mi je što nismo za mog mandata ušli u EU

- Žao mi je što za vrijeme mog mandata nismo ušli u Europsku Uniju. To će biti posao budućeg predsjednika i Vlade – kazao je Stjepan Mesić jutros u 11 sati u OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu kamo je došao dati glas svome nasljedniku. Najavio je kako će možda već sutra otkriti tko je njegov favorit.

- Svom nasljedniku dat ću savjet ako ga bude tražio. Od njega očekujem da se drži Ustava i zakona jer na taj način može najbolje pomoći Hrvatskoj – kaže Mesić. Dodaje da Hrvatsku ostavlja u krizi jer recesija nije samo uvozna nego smo dijelom i mi sami za to krivi.

- Novi predsjednik će zajedno s Vladom, ali i domaćim i svjetskim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i europskih razvojnih banaka puno učiniti da Hrvatska što lakše prebrodi krizu – kaže Mesić. Naglašava da je recesija domaći proizvod.

- Hrvatska se previše zaduživala i nije učinjeno ništa da Hrvatska od izrazito uvozne postane izuzetno izvozna privreda – rekao je Mesić.

Birališta su otvorena jutros u sedam

Jutros u sedam sati svoja su vrata otvorila birališta u zemlji i inozemstvu pozivajući državljane Hrvatske da na petim po redu predsjedničkim izborima daju svoj glas jednom od 12 kandidata i tako izaberu trećeg Predsjenika Republike Hrvatske.

Premijerka Jadranka Kosor glasovala je OŠ u ulici Antuna Augustinčića, istaknuvši kako su svaki izbori, pa tako i predsjednički, istinski praznik demokracije.

- Od budućeg predsjednika očekujem suradnju i da ćemo raditi zajedno za dobrobit Republike Hrvatske, osobito kada je u pitanju sukreiranje vanjske politike. Očekujem da će širiti ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja, kazala je premijerka Jadranka Kosor nakon što je glasovala.

Premijerka očekuje dobru suradnju s novim predsjednikom, “onakvu kakvu imam s predsjednikom Mesićem”, kazala je “jer nas očekuje ozbiljna godina u kojoj nas čeka rješavanje ozbiljnih problema”.

Četiri i pol milijuna glasača

Pravo glasa na ovim izborima ima 4.495.006 birača, od čega ih se 4.088.798 nalazi na popisu u Hrvatskoj, a 406.208 ih ima prebivalište u inozemstvu. Glasovat će na ukupno 6.866 biračkih mjesta u zemlji i inozemstvu gdje je, u ukupno 55 zemalja, otvoreno 250 biračkih mjesta. Gotovo polovica inozemnih biračkih mjesta, njih 124, otvoreno je u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Danas će po prvi put samostalno moći glasovati i 6000 slijepih osoba u Hrvatskoj za koje su pripremljeni glasački listići na Braillovom pismu.

12 kandidata za trećeg hrvatskog predsjednika

Za mjesto predsjednika natječe se 12 kandidata, pet stranačkih i sedam nezavisnih: Milan Bandić, Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Josip Jurčević, Damir Kajin, Boris Mikšić, Dragan Primorac, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Tuđman, Nadan Vidošević i Slavko Vukšić.

Pobjedu će odnijeti kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova birača izašlih na izbore. Ukoliko se dogodi da niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, predsjednika ćemo birati u drugom krugu, 10. siječnja 2010.

U utrku za Pantovčak tada ulaze dva kandidata koja su dobila najviše glasova u prvom krugu.

Tijek glasovanja

Svaki birač dobit će listić na kojem je prema abecedi poredano 12 predsjedničkih kandidata. Da bi listić vrijedio, birač treba zaokružiti jednog od ponuđenih kandidata, odnosno redni broj ispred njegova imena i prezimena.

Bez važeće osobne iskaznice ili putovnice nećete moći prostupiti glasovanju.

Izvor: Večernji.hr

Sljedeća stranica »