Strani mediji: Josipović je predsjednik koji će Hrvatsku uvesti u EU!

Netom nakon objave prvih izlaznih anketa prema kojima Ivo Josipović ima nedostižnu prednost pred Milanom Bandićem, vodeći svjetski mediji poput BBC-ja te agencija AP i Reuters prenijeli su vijest o tome kako je novi hrvatski predsjednik i čovjek koji će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju Ivo Josipović.

Strani mediji su izbornu utrku u Hrvatskoj sa zanimanjem pratili posebice zbog opasnosti da novi predsjednik postane Milan Bandić, za kojeg su mahom pisali kako će “usporiti približavanje Hrvatske Europskoj uniji” te podsjećali kako se Bandićevo ime veže uz brojne korupcijske afere.

Dojam kojeg su o njemu stekli stranci Bandić se nije potrudio nimalo popraviti već ga je gotovo svakim svojim novim istupom dodatno srozavao. Na pretposljednjem je sučeljavanju tako na upit zna li nabrojiti imena europskih čelnika, Bandić odgovorio: “Ne znam tko su, niti me zanima”.

BBC piše o predsjeniku Ivi Josipoviću kao ljevičaru, skladatelju i doktoru prava blage naravi koji je biračima obećao “beskompromisnu borbu protiv korupcije”.

Reuters piše da je socijaldemokrat Ivo Josipović zabilježio “odjekujuću” pobjedu na predsjedničkim izborima te da se od njega očekuje pomoć Vladinim naporima pri ulasku u Europsku uniju.

Le Monde: U Josipovićevoj biografiji nema poveznica s korupcijom

Francuski Le Monde piše da je najvjerojatniji predsjednik Hrvatske socijaldemokrat Ivo Josipović, te da je tajnik stranke Igor Dragovan već proglasio pobjedu.

“Sijede kose, s naočalama na nosu i relativno strogoga izgleda, 52-godišnji Ivo Josipović je stručnjak u međunarodnom kaznenom pravu, ali i skladatelj klasične glazbe. U njegovoj biografiji nema poveznica s korupcijom”,

List piše i da dvojica kandidata zastupaju sličan program, zalaganje za ulazak Hrvatske u EU prije 2012., izlazak iz ekonomske krize i borbu protiv korupcije.

Srpski mediji uglavnom prenose hrvatske vijesti, ali kometari ispod tekstova svjedoče o zadovoljstvu tamošnjih građana rezultatima hrvatskih predsjeničkih izbora, a posebnu pažnju pridaju Josipovićevoj izjavi tijekom kampanje o mogućnosti povlačenja tužbe za genocida protiv Srbije.

Hrvatski izbori su bili referendum između Europe i Balkana

Komentator Dela je naglasio da se ne zna kakav će u politici biti Ivo Josipović te kako će vladati, ali da je zbog poraza njegovog protukandidata “Hrvatsku obasjala svjetlost”. Prema komentatoru, hrvatski glasači su, unatoč trećinskoj potpori Milanu Bandiću, pokazali zrelost i odrekli se onoga što državu već 20 godina gura u tamu: kaubojskog stila vladanja, korupcije i uništavanja države.

Josipovićeva alternativa je bila mračna, u obliku zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, “političkoga konvertita, populista, manipulatora i lažljivca”, čovjeka protiv kojega u Metropoli postoji čitav niz afera.

“Hrvati večerašnjim odlaskom Stjepana Mesića nisu puno izgubili jer će ga naslijediti čovjek koji obećava drugačiji način vladanja”, stoji u komentaru.

Slovenski mediji prenose da će treći hrvatski predsjednik biti Ivo Josipović, “pravnik, političar i glazbenik”. S geslom njegove kampanje “Pošten predsjednik za pravednu Hrvatsku”, kako navodi Siol je pravnome stručnjaku za haški sud uspjelo “preuzeti dirigentsku palicu s kojom će voditi hrvatski politički orkestar”.

Izvor: Index.hr

Economist: Hrvatska je u sigurnim Josipovićevim rukama

Britanski Economist u tekstu povodom Josipovićeve pobjede na izborima osvrnuo se na cjelokupnu političku situaciju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci analizirajući koji sve problemi i izazovi očekuju novog hrvatskog predsjednika.

Komentirajući izborni rezultat, Economist piše kako je Ivo Josipović porazio svoga rivala Milana Bandića s velikom razlikom, pobjeđujući u svim županijama osim u jednoj. Navodeći kako je borba protiv korupcije bila važna stavka na kojoj je Ivo Josipović gradio svoju kampanju, naglašavaju kako novoizabrani predsjednik, koji do sada nije obnašao nikakve visoke državne funkcije, ima priliku predstaviti se kao čovjek bez mrlje u karijeri.

Bandić nije impresionirao znanjem iz vanjske politike

Economist podsjeća i kako hrvatski predsjednik ima važnu funkciju u kreiranju vanjske politike svoje zemlje, navodeći kako Josipovićev protukandidat Milan Bandić ni tu nije uspio impresionirati. Nedavno je tako kazao kako je Condoleezza Rice američka državna tajnica. Rice je prije godina dana otišla s te funkcije.

Izbor Josipovića za predsjednika simbol je i promjena u toj balkanskoj državi, piše Economist, dodajući da iako je on socijaldemokrat vjerojatno će dobro surađivati s Jadrankom Kosor, premijerkom i predsjednicom vladajuće stranke desnog centra, za koju također navode da je unijela promjene u hrvatsku politiku. Economist slijedom toga podsjeća na iznenadni odlazak bivšeg premijera Ive Sanadera koji za to nije dao nikakvo logično objašnjenje, ali navodi i kako se tada vjerovalo da će bivši premijer htjeti putem Jadranke Kosor upravljati državom iz sjene. “Ako mu je to bio plan, bio je pogrešan”, piše list i nastavlja s pokušajem povratka bivšeg premijera u aktivnu politiku uz objašnjenje kako je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang ostvario loš izborni rezultat. No, Kosor je, pišu, svoga prethodnika brzo izbacila iz stranke.

Josipovića čekaju problemi u odnosima sa Srbijom

Josipović preuzima predsjedničku funkciju u vrijeme velikih turbulencija u Hrvatskoj i svijetu. On će na tom mjestu zamijeniti Stipu Mesića, predsjednika koji je svoj mandat odlučio završiti putovanje na Kosovo. “Živjela Republika Kosovo”, kazao je prilikom posjeta Mesić, a čime je razbjesnio srpskog predsjednika Borisa Tadića, piše list te dodaje kako nije ni čudno što je Mesić svoj mandat odlučio okončati upravo na Kosovu, zemlji u kojoj je 1980. započeo raspad Jugoslavije. No, Kosovo nije jedini problem koji opterećuje hrvatsko-srpske odnose, piše list i podsjeća na problem tužbe i kontratužbe koje su jedna protiv druge podnijele Hrvatska i Srbija za genocid u ratu.

43 posto Hrvata protiv ulaska u EU

Jedan od glavnih zadataka trećeg hrvatskog predsjednika bit će da uvede Hrvatsku u EU. Hrvatska će vjerojatno u roku od dvije godine postati članica Unije, no jednom kad se završe pregovori, Hrvati će održati referendum o ulasku u Uniju, piše Economist i navodi kako prema posljednjim statistikama 43 posto Hrvata protivi se ulasku u Uniju dok je njih 39 posto za. 57 posto Hrvata je nezadovoljno standardnom života, a čak 84 posto njih misli da zemlja ide u krivom smjeru, piše list i upozorava da je to ono s čime će se morati boriti Kosor i Josipović.

Izvor: Index.hr

Krešimir Macan za 24sata: Hrvatska odlučila, Ivo Josipović seli na Pantovčak

A pobjednik uzima sve, kažu mnoge pjesme. Bez obzira što je pobjedi prethodilo. I zato mu na pobjedi treba čestitati. Jučer je Hrvatska većinski glasala protiv. Tu je Ivo Josipović dobro poentirao u posljednjem tjednu kampanje. Pozivao je: ‘Izađite i glasajte – važno je’. Uspio je ukazati na slabe strane Milana Bandića u nekoliko posljednjih sučeljavanja. I konačno pokazati da i on može pecnuti da boli. A da se sam ne uvalja u kaljužu. Treba mu odati priznanje što je iz dana u dan rastao. Pretvarao je drugi krug izbora u referendum protiv Bandića. Poruka je prošla, širila se sama od sebe i kad se to dogodi, nemate učinkovita lijeka. Birači su izašli u većem broju nego prije i većinom rekli ne Milanu Bandiću. Koji je, pak, u ovom drugom krugu više griješio.

Sad Ivo Josipović, izabrani predsjednik svih građana Hrvatske, treba pružiti ruku i biračima koji su glasali za Milana Bandića. Prvim potezom treba pokazati da je uistinu i iskreno i njihov predsjednik. To mu je prilika da mandat započne na posve nov i za mnoge neočekivani način.

I tako zaokružiti priču o novom hrvatskom predsjedniku – europske orijentacije i pravednoj državi. Predsjednik koji neće preferirati stranačke boje, koji

neće biti zlopamtilo i koji će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju.

Izvor: 24sata.hr

Strani mediji: Josipović je predsjednik koji će Hrvatsku uvesti u EU!

Netom nakon objave prvih izlaznih anketa prema kojima Ivo Josipović ima nedostižnu prednost pred Milanom Bandićem, vodeći svjetski mediji poput BBC-ja te agencija AP i Reuters prenijeli su vijest o tome kako je novi hrvatski predsjednik i čovjek koji će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju Ivo Josipović.

Strani mediji su izbornu utrku u Hrvatskoj sa zanimanjem pratili posebice zbog opasnosti da novi predsjednik postane Milan Bandić, za kojeg su mahom pisali kako će “usporiti približavanje Hrvatske Europskoj uniji” te podsjećali kako se Bandićevo ime veže uz brojne korupcijske afere.

Dojam kojeg su o njemu stekli stranci Bandić se nije potrudio nimalo popraviti već ga je gotovo svakim svojim novim istupom dodatno srozavao. Na pretposljednjem je sučeljavanju tako na upit zna li nabrojiti imena europskih čelnika, Bandić odgovorio: “Ne znam tko su, niti me zanima”.

Hrvatski izbori su bili referendum između Europe i Balkana

Komentator Dela je naglasio da se ne zna kakav će u politici biti Ivo Josipović te kako će vladati, ali da je zbog poraza njegovog protukandidata “Hrvatsku obasjala svjetlost”. Prema komentatoru, hrvatski glasači su, unatoč trećinskoj potpori Milanu Bandiću, pokazali zrelost i odrekli se onoga što državu već 20 godina gura u tamu: kaubojskog stila vladanja, korupcije i uništavanja države.

Josipovićeva alternativa je bila mračna, u obliku zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, “političkoga konvertita, populista, manipulatora i lažljivca”, čovjeka protiv kojega u Metropoli postoji čitav niz afera.

“Hrvati večerašnjim odlaskom Stjepana Mesića nisu puno izgubili jer će ga naslijediti čovjek koji obećava drugačiji način vladanja”, stoji u komentaru.

Slovenski mediji prenose da će treći hrvatski predsjednik biti Ivo Josipović, “pravnik, političar i glazbenik”. S geslom njegove kampanje “Pošten predsjednik za pravednu Hrvatsku”, kako navodi Siol je pravnome stručnjaku za haški sud uspjelo “preuzeti dirigentsku palicu s kojom će voditi hrvatski politički orkestar”.

Izvor: Index.hr

Bandić: Glasnogovornik Uskoka je 1991. prozivao ljude da pucaju s krovova

Ivo Josipović i Milan Bandić samo nekoliko sati uoči izborne šutnje na HRT-u odrađuju posljednje sučeljavanje u drugom krugu predsjedničkih izbora. Sutra se kandidati više neće moći obratiti građanima, a u nedjelju će Hrvatska napokon dobiti svog trećeg predsjednika nakon najduže kamapnje koja je ikad održana u našoj zemlji.

“Moja imovina je jednaka kakva je bila prije nego što sam postao saborski zastupnik”, rekao je Josipović i još jednom nabrojao svu imovinu koja je već navedena u imovinskoj kartici, te istaknuo da je ukupna vrijednost između 3 i 5 milijuna. “Moja imovina vrijedi oko 270.000 eura”, rekao je Bandić i dodao da ima 11 tisuća eura ušteđevine.

“Ja ništa ne zamjeram Bandiću, zalagao sam da kampanja prođe bez afera. Javno je poznato što mu se predbacuje – upravljanje gradom i način stjecanja djela imovina, ali neka se time bave nadležna tijela”, kaže Josipović.

Bandić se osvrnuo na današnje Indexove napise. “Ovo što se danas dogodilo je besramno. Ovaj glasnogovorni Uskoka koji je danas govorio o meni je 1991. prokazivao ljude da pucaju s krovova. To je kasnije Uskok i policija demantirali, ali je cijeli dan zavaravana javnost. To je najdirektnije mješanje u kampanju”, kaže Bandić i ističe kako se neki mediji “na nezabilježen način mješaju u kampanju”, ali dodaje kako vjeruje da će obični ljudi razumjeti o čemu se radi.

Josipović kaže da će se ispričati Bandićevoj supruzi ako ju je uvrijedio. “Ja nisam ništa rekao pa se nemam zbog čega ispričavati Josipoviću”, kazao je Bandić.

Oba kandidata kažu da nikad ne bi postupili kao Ivo Sanader. “Njegov odlazak i povratak nemaju nikakve veze s demokracijom”, rekao je Bandić i ponovio svoju teoriju kako je Sanader sklopio pakt sa Zoranom Milanovićem da sruši Jadranku Kosor i da SDP preuzme vlast na izvanrednim izborima. “I nepismenom u politici je jasno da je Bandićev i Sanaderov plan bio rušenje Jadranke Kosor, mediji su već izvjestili o njihovim sastancima”, odgovorio je Josipović.

Na pitanje koliko mogu biti vjerodostojni u borbi protiv korupcije s obzirom na afere koje su ih pratile, Josipović je odgovorio da njega nisu pratile nikakve afere. Bandić se pojavio na sučeljavanju s presudom Trgovačkog suda o “slučaju Zlatica” kojeg je izvukao na jednom od prijašnjih sučeljavanja. “Bandić govori neistinu – presuda nije pravomoćna, a radi se samo o jednom od stotinama poslova koji su zaključeni prije otvaranja stečaja. Tu presudu sam ja osobno dao svim novinarima”, kaže Josipović, ali Bandić ističe da se radi o “raboti”.

“Ja sam za dekriminalizaciju lakih droga, ali ne i za legalizaciju”, kaže Josipović koji ističe da ne treba stigmatizirati mlade ljude zbog banalnih prijestupa, ali dilere treba najstrože kazniti. Bandić nije niti za dekriminalizaciju.

Oba kandidata su se složila da je umjetna oplodnja stvar izbora koja svakom treba biti dostupna. Bandić je protiv abortusa osim ako se ne radi o zdravstvenim razlozima, a Josipović kaže da je “abortus loš, ali u konačnici je to izbor žene”.

“Osoba godine u svijetu je Obama jer je probudio nadu u globalni mir. U Hrvatskoj je bilo dosta osoba pa ne bih nikog izdvajao”, kaže Josipović. Bandić je u Hrvatskoj izdvojio Miroslava Radmana, a u svijetu također Obamu. Pet najvažnijih osoba u 20. i 21. stoljeću za Josipovića su Stravinski u umjetnosti, Marie Curie u znanosti, Miroslav Cerar u sportu, Franju Tuđmana i Ivicu Račana u hrvatskoj politici. Za Bandića su to također Tuđman i Račan, a naveo je i Michaela Jordana i Dražena Petrovića.

“Križ je za mene svetinja. To je simbol vjere, nade, ljubavi. A petokraka je bila dobro zamišljena, a loše završila. Pod tom petokrakom su koncem 2. svjetskog rata napravljeni zločini i ona je okaljana”, kaže Bandić. “Križ je simbol nade i vjere koji treba poštivati, a petokraka je za mene simbol antifašizma koji je u preambuli ustava. Zločini su počinjeni i pod drugim simbolima i ne mislim da je time ukaljana antifašistička borba”, kaže Josipović. Na pitanje što misle o petokraci pod kojoj je sravnjen Vukovar, Josipović je rekao da je to lažna petokraka, a Bandić da je i to zločin o kojem je govorio.

Oba kandidata kažu da pod njima tajne službe neće prisluškivati novinare i da ih treba do kraja profesionalizirati.

Oba kandidata istaknuli su važnost razvijanja hrvatskih gospodarskih potencijala. Josipović je posebno istaknuo vrijednost hrvatskih izvora vode, a Bandić naglašava kako je on od samog početka govorio da će spriječiti rasprodaju “obiteljskog srebra”. Bandić je također rekao da bi Hrvatska sa svojim pašnjacima i šumama morala postati veliki izvoznik hrane, a to se nije dogodilo krivnjom, kako kaže, svih dosadašnjih hrvatskih vlada.

“Tražit ću reviziju privatizacije hrvatskih banaka i učiniti sve da spasimo što se spasiti da. Ali ogromni dio tih stvari iz privatizacije je zastario. Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti vratiti dio toga u hrvatske ruke”, kaže Bandić. Josipović je opet ponovio da se zalaže za ukidanje načela “tko je jamio, jamio”. Također je najavio da treba provesti reviziju svih menadžerskih kredita: “Onaj tko je uzeo, a nije platio mora to vratiti”.

Bandić ističe kako treba depolitizirati javna poduzeća i staviti u Nadzorne odbore ljude izvan politike. Josipović ističe da je zakonom već sve uređeno, ali problem je što netko ne želi provoditi zakone.

Na pitanje jesu li mediji u raljama interesnog skupina i kapitala, Bandić je odgovorio da velikim djelom jesu. “To sam ja osjetio na svojoj koži posljednjih dana. To je posljedica taloga koji se taloži već 19 godina i zato sam poduzeo sve da u ime običnog čovjeka izborim pobjedu i napravim temeljite promjene”, kaže Bandić.

“Sloboda novinarstva može biti ugrožena oglašivačkim pritiskom. Neki to rješavaju kao Bandić i grad Zagreb da osnuju svoje novine pa plasiraju svoje informacije. Naravno da ima interesnih skupina koje lobiraju za sebe”, kaže Josipović.

Bandić tvrdi da nikad nije kupovao naklonost medija. “Ja sam već deset godina u Big Brotheru”, kaže Bandić. Josipović također kaže da nije kupovao naklonost medija iako je u kampanji imao teških trenutaka.

“Tražit ću otvaranje registra branitelja. Svi branitelji koji stoje uz mene na tome inzistiraju. Moraju se razlikovati oni koji su radili u uredima od onih koji su nosili pušku u ruci i glavu u torbi. Tim ljudima moramo odati počast, zato bih i uveo orden Junaka Domovinskog rata”, kaže Josipović. Bandić smatra da oni koji su najzaslužniji moraju odlučiti tko se borio za ovu zemlju jer “oni to točno znaju” pa će formirati savjetnički tim koji će napraviti reviziju branitelja.

Na pitanje koliko Hrvatska ima Migova sposobnih za let, Josipović je odgovorio da se ti podaci svaki dan mijenjaju, ali vjeruje da ih ima oko 12. Bandić je rekao da je prije nekoliko dana razgovarao sa zapovjednikom kopnene vojske koji mu je savjetovao da “o tome ne govori”.

“Haški sud je pogriješio i nije do kraja obavio svoj posao zato što nije optužio Kadijevića”, rekao je Josipović. Bandić je dodao da Haški sud ima i političke špekulacije pored svoje pravne utemeljenosti. “Potraga za topničkim dnevicima je još jedan dokaz da se selektivno pristupa. Ne traže topničke dnevnike za Vukovar”, rekao je Bandić. Josipović kaže da, po njegovom mišljenju, to znači da optužba stoji na klimavim nogama.

Bandić vjeruje da hrvatska vlast nije napravila sve što je trebala i mogla da dokaže nevinost hrvatskih generala. Josipović se ne slaže: “Hrvatska je bila nedosljedna u komunikaciji s Haškim sudom i to je narušilo vjerodostojnost Hrvatske. Trebalo je od prvog trenutka reći istinu – što ima, a što nema. I ako nema, zašto nema”.

“Za nas je u interesu da sve zemlje u regiji uđu u EU, ali vjerujem da Srbija neće u EU dok Mladić ne bude u Haagu jer nam je također u interesu da budu uhićeni svi zločinci”, kaže Josipović. Bandić kaže da će zemlje ex-Yu “morati malo pričekati na klupi”, a kao predsjednik će učiniti sve da Hrvatska postane lider u regiji.

Izvor: Index.hr

Josipović u Osijeku: ‘Bandić je bijednik koji izvrće moje riječi’

Na današnjem predizbornom skupu u Osijeku predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović najavio je suradnju s vladom Jadranke Kosor u borbi protiv korupcije, pristupanju Europskoj uniji i gospodarskim reformama

Kao budući predsjednik Republike, rekao je, koristit će ustavne ovlasti usklađivanja rada državnih institucija kako bi inicirao promjene i reforme za poboljšanje svih sektora od zdravstva do poljoprivrede.

‘Očito je da u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala više nema pritiska iz Vlade. Zadnjih nekoliko mjeseci pokrenule su se afere i istrage za koje se mislilo da su nemoguće. U tim poslovima kao i u vanjskoj politici te poboljšanju gospodarskih odnosa sa susjedima dobro ću surađivati s Vladom’, naglasio je dodavši da će kao predsjednik posebno razotkrivati privatizacijski kriminal koji ne smije zastarjeti.

Ostavština privatizacije, smatra Josipović, osobito je vidljiva u Slavoniji i Baranji. ‘Slavonija kao regija koja može hraniti ne samo cijelu Hrvatsku, nego i izvoziti za Europu sada je gladna. To je paradoks. Premda bi trebao biti industrijsko središte ove regije, Osijek je ostao bez industrije. To želim promijeniti. Zamislite što možemo napraviti ako korupciji oduzmemo 12,5 milijardi godišnje’, poručio je pred u napunjenom dvoranom kina Urania.

Kasnije, u intervjuu za HRT Radio Osijek rekao je da će inzistirati na objavi registra branitelja kako bi se moglo razlučiti ‘one koji su s puškom u ruci bili na bojištu od onih koji su također branitelji, ali su taj status stekli u nekom uredu’. Kampanju svog protukandidata Milana Bandića smatra prepunom notornih laži zbog čega najavljuje sudske tužbe radi odštete. ‘Bandić je bijednik koji izvrće moje riječi, jer nema svoje. Sve što o meni govori su notorne laži koje ću nakon izbora utužiti, a dio novca od odštete donirati u humanitarne svrhe. Drugi dio ću potrošiti na jedan veliki tulum s prijateljima’, kazao je.

Na osječkom skupu predstavnici seljačkih Udruga poljoprivrednih proizvođača Brazda i Nezavisnih hrvatskih seljaka Josipoviću su poklonili lanac s lokotom kao pomagalo za zatvaranje kriminalaca.

Josipović je otkrio da zadnjih nekoliko tjedana zbog brojnih putovanja spava samo nekoliko sati noću, noćas je legao oko dva ujutro, a digao se u pet sati kako bi stigao na vrijeme u Osijek. Od omiljene literature ističe roman ‘Majstor i Margarita’ Bulgakova i’ Hadrijanovi memoari’ koje čita, jer su ‘velika moralna i etička poruka o tome što je vlast’. Nakon Osijeka, Josipović se uputio u Trpinju, Vinkovce, Vukovar, a zastat će i u mjestima između.

Izvor: Tportal.hr

Slab odaziv: Do 16 sati glasovalo 33,87 posto birača

- Novi predsjednik će zajedno s Vladom, ali i domaćim i svjetskim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i europskih razvojnih banaka puno učiniti da Hrvatska što lakše prebrodi krizu – kaže Mesić.

Prema prvim informacijama Državnog izbornog povjerenstva na birališta je do 16 sati izašlo 33,87 posto birača. Do 11 sati izašlo ih je 10,74 posto. Na posljednje je predsjedničke izbore u RH, 2005. godine, u istom vremenskom periodu svoj glas dalo 14,72 posto birača.

Najveći odziv do 11 sati zabilježen je u Gradu Zagrebu, gdje je na izbore izašlo 13,90 posto građana. Slijedi Istarska županija s 12,45 posto te Varaždinska županija s 12,43 posto birača.

Najmanji odziv zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji s tek 6,42 posto birača. Slab je odziv i u Šibensko-kninskoj županiji (7,68), te Požeško-slavonskoj (7,84).

Mesić: Žao mi je što nismo za mog mandata ušli u EU

- Žao mi je što za vrijeme mog mandata nismo ušli u Europsku Uniju. To će biti posao budućeg predsjednika i Vlade – kazao je Stjepan Mesić jutros u 11 sati u OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu kamo je došao dati glas svome nasljedniku. Najavio je kako će možda već sutra otkriti tko je njegov favorit.

- Svom nasljedniku dat ću savjet ako ga bude tražio. Od njega očekujem da se drži Ustava i zakona jer na taj način može najbolje pomoći Hrvatskoj – kaže Mesić. Dodaje da Hrvatsku ostavlja u krizi jer recesija nije samo uvozna nego smo dijelom i mi sami za to krivi.

- Novi predsjednik će zajedno s Vladom, ali i domaćim i svjetskim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i europskih razvojnih banaka puno učiniti da Hrvatska što lakše prebrodi krizu – kaže Mesić. Naglašava da je recesija domaći proizvod.

- Hrvatska se previše zaduživala i nije učinjeno ništa da Hrvatska od izrazito uvozne postane izuzetno izvozna privreda – rekao je Mesić.

Birališta su otvorena jutros u sedam

Jutros u sedam sati svoja su vrata otvorila birališta u zemlji i inozemstvu pozivajući državljane Hrvatske da na petim po redu predsjedničkim izborima daju svoj glas jednom od 12 kandidata i tako izaberu trećeg Predsjenika Republike Hrvatske.

Premijerka Jadranka Kosor glasovala je OŠ u ulici Antuna Augustinčića, istaknuvši kako su svaki izbori, pa tako i predsjednički, istinski praznik demokracije.

- Od budućeg predsjednika očekujem suradnju i da ćemo raditi zajedno za dobrobit Republike Hrvatske, osobito kada je u pitanju sukreiranje vanjske politike. Očekujem da će širiti ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja, kazala je premijerka Jadranka Kosor nakon što je glasovala.

Premijerka očekuje dobru suradnju s novim predsjednikom, “onakvu kakvu imam s predsjednikom Mesićem”, kazala je “jer nas očekuje ozbiljna godina u kojoj nas čeka rješavanje ozbiljnih problema”.

Četiri i pol milijuna glasača

Pravo glasa na ovim izborima ima 4.495.006 birača, od čega ih se 4.088.798 nalazi na popisu u Hrvatskoj, a 406.208 ih ima prebivalište u inozemstvu. Glasovat će na ukupno 6.866 biračkih mjesta u zemlji i inozemstvu gdje je, u ukupno 55 zemalja, otvoreno 250 biračkih mjesta. Gotovo polovica inozemnih biračkih mjesta, njih 124, otvoreno je u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Danas će po prvi put samostalno moći glasovati i 6000 slijepih osoba u Hrvatskoj za koje su pripremljeni glasački listići na Braillovom pismu.

12 kandidata za trećeg hrvatskog predsjednika

Za mjesto predsjednika natječe se 12 kandidata, pet stranačkih i sedam nezavisnih: Milan Bandić, Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Josip Jurčević, Damir Kajin, Boris Mikšić, Dragan Primorac, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt, Miroslav Tuđman, Nadan Vidošević i Slavko Vukšić.

Pobjedu će odnijeti kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova birača izašlih na izbore. Ukoliko se dogodi da niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, predsjednika ćemo birati u drugom krugu, 10. siječnja 2010.

U utrku za Pantovčak tada ulaze dva kandidata koja su dobila najviše glasova u prvom krugu.

Tijek glasovanja

Svaki birač dobit će listić na kojem je prema abecedi poredano 12 predsjedničkih kandidata. Da bi listić vrijedio, birač treba zaokružiti jednog od ponuđenih kandidata, odnosno redni broj ispred njegova imena i prezimena.

Bez važeće osobne iskaznice ili putovnice nećete moći prostupiti glasovanju.

Izvor: Večernji.hr

Vesna Pusić u Studentskom kadru: Mislim da je Sanader umiješan u afere Podravka i HAC

Intervju s Vesnom Pusić otkriva njen stav o Sanaderu kao lošem i neodgovornom premijeru. Saznajte i zbog čega se odlučiti za predsjednicu, a ne predsjednika…

Izvor: YouTube/Domagoj Mikić

Vesna Pusić: Glavni suparnik za drugi krug mi je Vidošević

Vesna Pusić vjeruje da ima 
šanse ući u drugi krug predsjedničkih izbora. Zrači pozitivno, nije umorna od rada na terenu i vjeruje da je Hrvatska zrela za predsjednicu.

Obišli ste Hrvatsku. Koji je osnovni dojam?

– Nesigurnost je lajtmotiv, ljudi su zabrinuti i to se provlačilo kroz sve moje susrete s građanima bez obzira na to je li riječ o velikim ili malim mjestima, o starijim ili mlađim građanima. Zabrinutost je čak veća kod onih koji imaju posao ili male obrte. Oni su u potpunom strahu jer im se budućnost čini posve neizvjesna. U strahu su i oni koji ne znaju hoće li moći studirati, hoće li to biti uz plaćanje ili besplatno. Teško je i onima čija su djeca imala besplatni prijevoz do srednje škole koju pohađaju. To je sada ukinuto i ne znaju što da rade. Da ispišu djecu iz srednje škole jer im ne mogu platiti prijevoz? Kako god to nekom izgledalo malo ili nebitno, to su zapravo egzistencijalne odluke koje određuju cijeli život..

Koliko je vlast koja je koncentrirana u Zagrebu svjesna toga?

– Moj je dojam da nisu svjesni stvarne slike, da se na Markovu trgu živi virtualni život. Ne znam je li to zbog ljudi koji operativno vode zemlju, a to ne vide. Upravo su kampanje, koliko god se rogoborilo protiv njih, dobar način da političari vide stvarnost. Prisiljeni ste hodati po cijeloj zemlji i slušati što ljudi govore. Njih puno više zanima ono što oni imaju nama reći nego što mi imamo njima reći. Ljudi bi željeli da se programi politike kreiraju prema njima, a ne da se stvaraju u političkim laboratorijima. Počinju polako shvaćati da bi država trebala biti servisna djelatnost i da je tu zatajila. Kod nas se taj servis pretvorio u oblik vlasti nad ljudima i to nikada nije dobro, a kada je kriza, onda je posve nepodnošljivo i ljudima političari opravdano idu na živce. Jer politika bi trebala dati odgovor kako proći kroz krizu, u njoj moraju biti ljudi kojima se može vjerovati, ali to se izgubilo. Ljudi shvaćaju da vlast nema ideju kako van i da je sve postalo izvana huj, a iznutra fuj. Moderna država izmišljena je da štiti pojedinca, a Hrvatska je država u tome zakazala.

Čime biste vi, ako pobijedite, s predsjedničke pozicije mijenjali tu percepciju?

– Predsjednik je jedna vrlo neobična funkcija u Hrvatskoj zato što ima najsnažniji legitimitet od svih političkih institucija, ali i ograničene ovlasti. Kao predsjednica planiram mobilizirati neke dijelove društva. Mi nemamo nijedan centar izvrsnosti koji bi se bavio javnim politikama, koji bi mobilizirao znanje koje postoji u Hrvatskoj kroz neke formalizirane ili manje formalizirane grupe. Treba pronaći one čija su rješenja logična, upotrebljiva i kreativna, od ekonomije do kulture, kako bi se izašlo iz ove situacije. Predsjednik u tome može biti transmisija. Mislim da je to funkcija koja može dati dodatno značenje parlamentu svojim dolaskom u Sabor, svojim razgovorima na sjednicama, a ne kroz odbore. Može dovoditi strane državnike u parlament i omogućiti im da otvoreno razgovaraju i drže predavanja u Saboru, što bi sigurno bila pozitivna poruka i javnosti i Saboru. Vidim se kao predsjednica koja može puno napraviti na stvaranju pozitivnog identiteta države i naroda. A prvo konkretno što bih napravila jest da bih dogovorila s premijerkom sjednicu Vlade na kojoj bi se tehnički odlučilo kako ćemo rasporediti 26 milijardi od pristupnih fondova kako nam se ne bi dogodilo da, kao Bugarska, više platimo nego što dobijemo. Naime, većina tih sredstava namijenjena je novim radnim mjestima, ali neće nam EU reći koja to radna mjesta trebaju biti. Na nama je da odredimo prioritete. To nije posao za nekoliko političara, već za one koji znaju. Predsjednika treba shvatiti prije svega kao radnu, a ne kao paradnu funkciju. To je ozbiljan i kompliciran posao, osobito na ovoj prekretnici na kojoj od jedne mlade balkanske zemlje bez političke tradicije trebamo postati moderna članica EU. Hoćemo li uspješno napraviti tu tranziciju, to ovisi o nama. Tu predsjednik može puno dati.

Postoji ideja da se predsjednika više ne bira neposredno, već da ga imenuje parlament.

– To bi bio kraj predsjedničke funkcije, to bi značilo da ukidamo predsjednika države, da pravimo nešto beznačajno. Za razliku od nekih, mislim da mi imamo premalo mehanizama kontrole vlasti i zato je funkcija predsjednika vrlo važna. Svakako treba zadržati izravne izbore, to je poseban legitimitet u odnosu na izvršnu vlast.

Je li se Mesić dobro koristio ovlastima koje ima?

– On je svoje ovlasti koristio u drugom vremenu i to je radio vrlo dobro. Od toga da je napravio depolitiziranu vojsku koja, za razliku od one početkom 2000., više nije nikakva opasnost za civilnu vlast, do toga da je otvorio zemlju, prepoznao značenje dobrih odnosa s trećim svijetom unatoč kritikama kojima je zbog toga bio izložen. Proveo je i puno vremena u regiji pokušavajući popraviti odnose. Istina, oni su u ovom trenutku lošiji nego prije nekoliko godina, ali njegov je doprinos omekšavanju odnosa u regiji nesumnjiv.

Srbija je jako zamjerila priznanje Kosova i to je jedna od prepreka boljim odnosima?

– Mislim da je priznanje Kosova bio dobar potez i tu nismo mogli ništa drugo učiniti. No hrvatska politika prema Srbiji nakon priznanja Kosova mogla je biti drukčija, uključujući famozne tužbe za genocid koje ne služe ničemu, ne mijenjaju prošlost, a kvare budućnost i štete generacijama koje dolaze iza nas. Tu smo napravili propust. Odnosi između Hrvatske i Srbije uvijek su bili temelj odnosa u ovoj regiji, a i naš temelj na svjetskoj i europskoj političkoj sceni. Projekti ulaska u EU i BiH vode prema suradnji i treba ih iskoristiti da obje zemlje od toga imaju koristi.

Biste li išli na Kosovo na pravoslavni Božić?

– To je teško pitanje, razloge bi trebalo jako izbalansirati, ali mislim da bih išla.

Previše se govori o korupciji, a premalo se radi. Ljudi se u očaju okreću svim institucijama, ali afere se ne završavaju. Koliko predsjednik doista može utjecati na to?

– Mesić je u svom mandatu napravio prvi proboj, de facto bez ovlasti u tom području, a sada svi kandidati obećavaju kako će ukinuti korupciju. Bilo bi smiješno da nije opasno, jer stvara velika očekivanja među građanima. Predsjednik ne može donositi zakone, raditi istrage. Korupcija je opasna jer je način pretvaranja političke moći u novac za sebe i zato je najopasnija tamo gdje je najveća politička moć, a predsjednik može na to utjecati svojim primjerom, tako da sam izađe sa svojom imovinom i pokaže čiste ruke te pozove sve ostale u politici da pokažu isto. Ako daju informacije, onda je situacija već sama po sebi čistija, a ako uskrate informacije, onda opet imamo vrlo zanimljivu situaciju, jer će se razotkriti. Isto tako, predsjednik može pokušati utjecati na smanjivanje prostora za korupciju koji je najevidentniji kroz neplaćanje države kao najvećeg dužnika. Ako se smanji razdoblje neplaćanja i uvedu sankcije i prisilna mogućnost naplate od države, onda se cijeli prostor korupcije eliminira.

Rekli ste da ne biste pomilovali Hrvoja Petrača?

– Ne, nije dobar kandidat za pomilovanje.

Šeks je predložio da se to ukine kao pravo predsjednika države.

– Mislim da to ne bi bilo dobro. U svim državama postoji taj institut i mora biti vezan za nekoga tko ima snažan legitimitet, a to je sigurno upravo predsjednik države. To je naravno osjetljivo i zato moraju postojati jasna pravila i jasna argumentacija.

Mislite da imate šanse za drugi krug predsjedničke utrke?

– Ovo su neobični izbori utoliko što su jako promjenljve preferencije. Velik broj ljudi odlučio je izaći na izbore, ali velik broj ljudi nije još donio definitivnu odluku. Čak i oni koji su se kao odlučili još se uvijek rukovode poticajima i informacijama koje dolaze iz kampanje i sigurno da imam šanse. U svakom slučaju, bit će vrlo zanimljivo raditi sociološke i fenomenološke analize nakon ovih izbora. Ljudi ovaj put doista biraju i pitanje je na temelju kojih kriterija se bira, jer su prisutni svi: stranačka pripadnost, sposobnost kandidata, simpatije…

Po jednoj anketi vi i Nadan Vidošević proglašeni ste najljepšim kandidatima. Igra li i to ulogu?

– Ne znam koliko je to važno, ali našalila sam se da su ovo izbori na kojima se birači za muškarca mogu odlučiti zbog ljepote, a za ženu zbog sposobnosti. Pa zar to nije zanimljiv napredak?

Izvor: Vecernji.hr

Pusić: Mislim da nije izgledno da će se Sanader vratiti

U sklopu svojeg posjeta Varaždinu, predsjednička kandidatkinja Vesna Pusić kao najvažniju predsjedničku ovlast na kojoj će raditi, istaknula je vanjsku politiku.

- U sljedećem petogodišnjem mandatu vanjska politika imat će ključan utjecaj na unutrašnju situaciju u Hrvatskoj, koja će imati priliku prerasti u jednu od značajnih i utjecajnijih članica Europske unije. Otvaraju nam se ogromne gospodarske šanse, prilike za prihvaćanje projekata financiranih od strane Unije, kao i šansa da Hrvatska napokon stekne trajnu političku stabilnost – istaknula je Pusić.

Predsjednička kandidatkinja osvrnula se i na tri poglavlja koja Slovenija još uvijek nije odblokirala.

- Riječ je o vanjskoj i sigurnosnoj politici, ribarstvu i okolišu. Razlozi su više tehničke, nego sadržajne prirode te bi trebali biti odblokirani na prvoj sljedećoj međuvladinoj konferenciji početkom 2010. godine. U ovoj fazi problemi odnosa sa Slovenijom su sanirani. Ovog trenutka osjetljiviji problem je poglavlje pravosuđa i temeljnog prava – mišljenja je Pusić.

Na pitanje da li vjeruje u Sanaderov povratak u saborske klupe, Vesna Pusić bila je kratka.

- To je njegovo pravo. No, mislim da nije izgledno da će se Sanader vratiti u politiku u punom smislu te riječi.

Izvor: Vecernji.hr

Sljedeća stranica »