HUP i HKK čestitali Josipoviću: Rastereti gospodarstvo i vrati moral u politiku

Prigodne čestitke novoizabranom predsjedniku Ivi Josipoviću stigle su iz Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske kršćanske koalicija.

Iz HUP-a su podržali Josipovićeva nastojanja u izgradnji pravne države, suzbijanju kriminala i korupcije jer smatraju kako su to opasne boljke svakog društva. U čestitci ističu kako očekuju inicijativu novoizabranog predsjednika u izgradnji gospodarske diplomacije i potpori cijelom hrvatskom gospodarstvu u vrijeme ekonomske krize.

Treba raditi na okupljanju svih političkih snaga u državi

“Tijekom kampanje novi je predsjednik u više navrata isticao svijest i potrebu za smanjenjem prevelikog opterećenja gospodarstva koje uništava zdravo tkivo naše privrede, neučinkovito pravosuđe, neefikasnu i glomaznu javnu upravu, nedopustivo nisku razinu zaposlenosti u radno aktivnom stanovništvu. Dijelimo i stajališta novog predsjednika o visokoj razini zaduženosti, koja opasno ugrožava budućnost i gospodarstva i društva u cjelini”, stoji u HUP-ovoj čestitci te se dodaje kako treba raditi na okupljanju svih političkih snaga u državi kako bi se otvorile perspektive za Hrvatsku.

Izbor novog predsjednika smatraju prijelomnim trenutkom i upozorenjem građana političkim elitama da je sazrelo vrijeme za prionuti ozbiljnom poslu stvaranja novih prilika i otvaranja novih radnih mjesta. “Želimo vjerovati da je izbor dr. Ive Josipovića onaj trenutak u životu naše zajednice koji će pokrenuti unutarnje procese i osloboditi kreativne snage u politici, gospodarstvu i društvu. A za dobrobit svih”, zaključuje se u čestitki HUP-a Ivi Josipoviću.

Želimo povratak morala u politiku

Iz Hrvatske kršćanske koalicije Josipoviću su zaželjeli uspjeh u zadaćama izgradnje demokracije i razvoju Hrvatske te na ostvarivanju ljudskih prava i sloboda svih građana. “Vjerujemo i smatramo da je Hrvatska zaslužila predsjednika koji iznad svega želi vidjeti pravednu i poštenu Hrvatsku, kažnjavanje korupcije te povratak morala u politiku. Pravednost i poštenje su kršćanska i univerzalna načela kroz koja je moguće donijeti promjenu za kojima građani Hrvatske vape”, stoji u čestitki HKK-a te se dodaje kako se ta organizacija zahvaljuje Josipoviću na potporu koju im je do sada pružao.

Izvor: Index.hr

Vidošević: Probudite se! Tonemo kao Titanik!

Na završnoj konferenciji za novinare pred izbore, Nadan Vidošević, članovi njegovog stožera i brojne javne osobe koje ga podržavaju otpjevali su, uz glazbenu podlogu, pjesmu Gabi Novak Nada.

Među javnim osobama koje podržavaju kandidaturu Nadana Vidoševića našli su se Davor Dretar Drele, glumci Ivica Zadro, Darko Janeš i Damir Lončar, sportaš Kristijan Curavić i vozač Niko Pulić.

“Znate da u zemlji ne cvatu ruže, svatko je dužan 10.000 eura godišnje, i ja se nadam da će ova godina biti prijelomna, kao i 1991., kad samo svi bili zajedno”, poručio je Vidošević. Dodao je i kako među ljudima nema dovoljno svijesti o situaciji te da se nešto bitno treba promijeniti, inače ćemo “svi potonuti kao Titanik dok glazba svira”.

Kaže kako je Hrvatska zemlja koja je osuđena na bogatstvo, te da pravilnim planiranjem ona može postati bogata i u njegovom radnom vijeku. “Posebno je važno da svi izađu na glasanje, jer odlučujemo o tome hoćemo li biti u dužničkom ropstvu”, poručio je Vidošević. Dodao je i kako su se neki ljudi odricali slobode i sjedili po zatvorima kako bismo mi mogli glasati, te da to pravo treba iskoristiti.

Na pitanje o svojim izgledima i posljednjim rezultatima anketa, Vidošević je rekao da je optimističan te da se vidi u drugom krugu. Smatra da je njegova prednost pred drugim kandidatima upravo to što sve što govori nema nikakvog ideološkog predznaka.

Ponovio je kako bi kao predsjednik iskoristio svoje ovlasti, te u okviru vanjske politike privukao investicije u zemlju i prodavao hrvatske proizvode i usluge. Najavio je i da bi promijenio obavještajni sustav, koji bi prestao biti instrument svakodnevne politike i počeo se baviti gospodarskom špijunažom i praćenjem kapitala. Vojni sektor bi uključio u funkciju gospodarstva, a vratio bi i društveni ugled profesiji vojnika, za koji smatra da se danas izgubio.

Vidošević nije znao reći koliko će sredstava potrošiti na kampanju ako prođe u drugi krug izbora, ali kaže da će najveći dio novca otići na oglašavanje u elektronskim medijima, a ni u drugom krugu neće održavati koncerte ni dijeliti poklone.

Izvor: Net.hr

Eh, da je Slavoniji jedan Kalmeta

U Slavoniji je stanje katastrofa, gospodarski dio je uništen i to ne samo od rata već i gospodarskim makinacijama. Politika je napravila to da su se direktori mijenjali na način da dolaze podobni, a ne sposobni, tako da smo urušili gospodarstvo

Slavko Vukšić jedini je među kandidatima za predsjednika RH koji ne skida šešir s glave! Nije ni čudo, jer kapa šokačka je gotovo pa program, kako njegov kandidacijski tako i njegove Demokratske stranke slavonske ravnice. Uostalom, sve je potpise za kandidaturu Vukšić sakupio u krugu od 30 kilometara, između Đakova, Valpova, Našica i Belišća.

– Slavonac sam, u Slavoniji živim i svojih se korijena ne stidim. Volim sve ljude, volim cijelu Hrvatsku, ali potječem iz Slavonije.

Slavonija vas je, kažete, i kandidirala. Jeste li uistinu jedini pravi izvorni kandidat slavonski, ili se na Slavoniju još tko od kandidata ima pravo pozivati?

– Nitko do kandidata ne može staviti ovaj šešir na glavu, jer bi to bila gluma. Neki se jesu u Slavoniji rodili, ali su na nju zaboravili. A ja sam političara koji se Slavonije ne stidi.

Je li gospodarska i socijalna slika Slavonija zapravo slika stanja čitave Hrvatske, ili je stanje u Slavoniji još za nijansu gore nego u drugim krajevima?

– Ne samo za nijansu. Kad bi bilo za nijansu, ne bi se vjerojatno ni kandidirao za predsjednika države. U Slavoniji je stanje katastrofa, gospodarski dio je uništen i to ne samo od rata već i gospodarskim makinacijama. Politika je napravila to da su se direktori mijenjali na način da dolaze podobni, a ne sposobni, tako da smo urušili gospodarstvo i van ratnih operacija.

Kako to kanite promijeniti?

– Mogu reći da sam od malih nogu u biznisu. Moji su se bavili poljoprivredom, tako da tu imam velika iskustva. Radio sam u raznim poduzećima. Evo danas je na tapet došlo pitanje Ine, a ja sam u Ini Naftaplinu radio, bio u radničkom savjetu, jedini Slavonac u radničkom savjetu.

Kada već spominjete Inu, što se zapravo s njom danas događa?

– Meni je žao Ine Naftaplin. I prije rata su se tamo vodile neke čudnovate političke igre. Mi smo polje Beničanci, koje je bilo k’o mali Kuvajt, raubali zbog političkih zahtjeva nekih ljudi. Uništili smo taj dio polja, zavodnili ga, a još tamo ima nafte, još ima plina. Međutim, pitanje je koliko danas za išta imamo sredstva, kad smo to dali Mađarima i to opet na neki čudnovat način, što sad evo izlazi na vidjelo. Doći će se valjda do prave istine.

Koja je po vama prava istina kad govorimo o Ini?

– Prava istina da je netko tu mutio, iskoristio situaciju, možda se nešto i dobronamjerno dogovaralo, ali ne možete vi s velikim firmama raditi kompromise. Ako u ugovoru sve čvrsto ne piše, odmah je sumnjivo.

Znači na strani ste predsjednika Mesića koji traži istragu USKOK-a?

– Nisam ja na strani predsjednika, već na strani istine. Želim da se sazna istina. Da li je sada Mesić dobio neke informacije koje prije nije imao, to samo on zna, a ja sam za istinu.

No, s Mesićem ste prijatelji, kada vaša zajednička fotografija krasi vašu internetsku stranicu?

– S Mesićem sam jako dobar. Konačno i susjedi smo, Orahovica i Našice nisu daleko. Ja sam dobar sa svim ljudima koji žele dobrobit cijeloj Hrvatskoj.

Koliko je Mesić kao Slavonac učinio za Slavoniju?

– Pa, predsjednik je predsjednik svih Hrvata. On je vjerojatno predlagao i lobirao, što je prirodno. Meni je recimo žao da mi u Slavoniji nismo imali jednog Kalmetu. Sigurno ne bi bila ovako zapuštena i cestogradanja i gospodarstvo.

Ali da ste ga imali možda bi ste danas jedva disali pod teretom afera, baš kao i Kalmeta?

– Ja sam za to da se svi ugovori pogledaju, ali je činjenica da ono što se napravilo ostaje. Ako je nešto i protuzakonito napravljeno onda neka odgovaraju svi koji su su u tome sudjelovali. Ali, ja sam za razvoj i za gradnju.

Znači li to da se ova zemlja ne može razvijati drugačije nego po Kalmetinom modelu rada?

– Pa, može. Međutim sve zavisi, nažalost, od ljudi koji su politički utjecajni, od toga gdje žive, i za što se i kako zalažu. Neki se recimo zalažu za regije iz koje su došli, a neki za svoje male osobne profite pa propuštaju veliku dobit za svoje regije. Evo, ja sam bio u Saboru i u vrijeme kada su se donosile odluke, mogao sam, jer mi je bilo nuđeno, uzimati neke jeftine kredite i razno razne povlastice, ali ništa nisam prihvatio. Zato sam tražio da Slavonija uđe u program projekta izgradnje brze podravske magistrale, jer nema razvoja Slavonije bez cestogradnje. Za sebe nisam tražio ništa, ali jesam za regiju koja mi je dala mandat da je predstavljam.

Koliko se sjećam bili ste u to vrijeme u dobrim odnosima s HDZ-om?

– Ne. Pa ja sam napadao HDZ, imao s nekim ljudima i neke bliske susrete, jer sam uvijek bio za pravdu i istinu. Ja sam i dan danas dobar s ljudima iz HDZ-a i SDP-a i svih stranaka, s onima koji normalno razmišljaju i imaju poglede slične mojima. A moji pogledi su ti da trebamo razvijati cijelu Hrvatsku, omogućiti dobar život i onima u Dubrovniku, i onima u Vukovaru, i u cijeloj Hrvatskoj. Ja sam za ravnomjerni razvoj cijele Hrvatske.

No, kako ga postići? Kako primjerice spasiti brodogradnju?

– Mislim da to nije problem. Brodogradnja je naš brend oko kojeg se vrti puno ljudi, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika koje maksimalno podržavam. Brodogradnja mora ostati, ali moramo smijeniti one ljude koji su je do sada vodili kako su je vodili. Ekipa ljudi koji vodi poduzeće je bitna, jer već i vrapci znaju da puno mita i korupcije kod sklapanja poslova. Zato me malo smeta kad se traži da ja kao kandidat za predsjednika dam na uvid imovinsku karticu. Imovinsku karticu bi morao dati na uvid svaki građanin koji privređuje mimo svog osnovnog dohotka. I bankari koji su banke uništili, i stečajni upravitelji, nadzorni organi u javnim poduzećima, cestama, suci i odvjetnici. Svi moraju karticu pokazati, ako želimo napraviti red u državi.

No, ako ukinemo brodogradnju nema nam ni ulaska u EU!?

– Ja nisam za to da na koljenima ulazimo u Europu. Ne može Europa znati što mi možemo. Ako moramo našu brodogradnju uništiti da bi netko u nekoj drugoj zemlji razvio sebe, onda ja nisam za takav ulazak u Europu. Pa što bi Švicarci napravili da im netko ukine proizvodnju satova!? Od čega bi živjeli.

Napali su vas zbog navodno nezakonite eksploatacije kamena.

– To je još jedna slika i prilika našeg društva. Vaše kolege novinari štrajkaju i traže zaštitu, a kako ja da sad tražim zaštitu kada me se ocrnilo u udarnom Dnevniku. To je podmetanje samo tako, od čije je strane došlo i to će se znati, ali žalosno je da ja nevinost moram dokazivati na sudu.

Koji je zapravo bio vaš osnovni motiv da se upustite u utrku za Pantovčak?

– Ja, prije svega, volim ljude, a toliko sam u gospodarstvu vidio ljudi koji su propadali ni krivi ni dužni, ljudi su ostajali bez kuća, bez stanova vozila, kamiona. Ja sam sretan kad ih zaposlim, kad im pomognem, a pomogao bi im tako što bi organizirao najstručnije ljude u Hrvatskoj. Nisam ni ja najpametniji, nisam bezgrešan, ali mislim da bi mogao puno učiniti svojim pristupom i iskustvom, s obzirom da sam vodio i nogometne klubove, kulturno umjetnička društva, bio dogradonačelnik…

No, što ako potpora bude mala, ako sakupite manje glasova od potpisa?

– Ništa. Idemo dalje. Ja sam se ponudio, a nisam toliko naivan da očekujem, kraj svega što drugi kandidati rade i čim se služe, da ću biti izabran. Što bude bit će. Međutim, nešto se događa, jer primam jako puno poziva iz cijele Hrvatske. Ljudi zovu, daju podršku, nude pomoć, a to je dobar znak.

Odakle vam nadimak Gašo?

– Bila u mojom Šaptinovcima priredba »Gašpar i Marica«, a ja k’o mali klinjo od četiri-pet godina, skočio na pozornicu gledat kako glumci glume. I dobio nadimak Gašo.

Izvor: Novi list, 16.12.2009., str.26, Novi list.hr

‘Nisam političar koji lupa šakom i ostavlja pustoš’

Ivo Josipović, predsjednički kandidat SDP-a koji po svim anketama vodi u aktualnoj kampanji, za Nacional govori o tome kako je postao glavni kandidat za nasljednika Stipe Mesića, što misli o konkurentima te kako zamišlja svoju političku ulogu ako pobijedi na izborima za predsjednika RH.

Dva tjedna prije održavanja prvog kruga, Ivo Josipović je uvjeren u pobjedu na izborima za predsjednika Republike. Svoj optimizam temelji na rezultatima anketa koje pokazuju kako ima deset posto prednosti pred Milanom Bandićem, a još i više u odnosu na Nadana Vidoševića i Andriju Hebranga. U Josipovićevu stožeru prevladava uvjerenje da će u drugi krug ući Hebrang, i priznaju da bi im takav rasplet više odgovarao nego sučeljavanje s Vidoševićem ili Bandićem. U intervjuu Josipović rekapitulira kampanju i objašnjava kako se u 12 mjeseci iz uloge SDP-ova zastupnika o kome se razmišljalo samo kao potencijalnom ministu pravosuđa, transformirao u glavnog kandidata za nasljednika Stipe Mesića.

Dojam je da se u kampanji pokušavate distancirati od SDP-a?

- Ne radi se o tome nego već sada pokušavam fingirati da sam predsjednik Republike. Zna se da predsjednik mora biti jasno distanciran od stranačke politike. Naravno da sam član SDP-a i zagovaram socijaldemokratska načela, ali svjestan sam da se moram distancirati od dnevne stranačke politike. Za razliku od parlamentarnih izbora na kojima vam je za čvrstu saborsku većinu dovoljno već oko 35 posto glasova, na predsjedničkim izborima mora vas podržati pedeset posto plus jedan birač. To znači da trebam dobiti puno više glasova nego što inače pripadane SDP-u.

Koliki je problem to što ste prije pola godine imali potporu trećine birača, a sada ste na otprilike 25 posto. Znači li to da stagnirate?

- Samo u jednom ispitivanju sam imao 33 posto, a prema tom istom ispitivanju danas imam 30 posto. Ali u to vrijeme Vidošević, Bandić i Primorac još uvijek nisu bili službeni kandidati, tako da sam vrlo zadovoljan stabilnom podrškom koju dobivam, iako su sada i službeno uključeni brojni kandidati od kojih su neki vrlo poznati u svijetu politike.

Za vas kažu da imate problem u pridobivanju birača jer ste navodno mlaki?

- Prvo, podrška koju imam pokazuje da mi ovakve ocjene očito ne predstavljaju problem među biračima, i drugo, ja sigurno nisam mlaka osoba. Mislim da je prošlo vrijeme političara koji urlaju, lupaju šakom o stol i iza sebe ostavljaju pustoš. Ja zagovaran razuman i miran pristup kako se mogu koncentrirati na problem ili, kako kažu Zagorci „Tiha voda brege dere”.

Koje je temeljno pitanje kojim se namjeravate baviti?

- Glavno pitanje na koje ću se koncentrirati jest korupcija. U današnjoj Hrvatskoj korupcija je zapreka za bilo koju ozbiljniju reformu, uključujući i gospodarstvo. Razgovarao sam s puno gospodarstvenika koji žele investirati u Hrvatsku, ali kažu da im to ne pada na pamet dok ne iskorijenimo korupciju. Osim toga, i obični građani vide da za gotovo svaki papirić koji žele izvaditi, moraju dati nekakvo mito.

Predsjednik Stipe Mesić također upozorava na korupciju, a malo toga se mijenja. Zašto mislite da ćete biti uspješniji?

- Radi se o sazrijevanju društva. Ne možemo reći da predsjednik Mesić nije otvorio neke važne slučajeve poput afera Kamioni i Brodosplit, što pokazuje da predsjednik Republike ima popriličan utjecaj. Uz to i obavjštajne službe su na neki način pod njegovom kontrolom. Jako su važni dojmovi koje imam s turneje po Hrvatskoj i razgovora s brojnim, javnosti nepoznatim ljudima. Oni osjećaju korupciju u svakodnevnom životu i vrijeme je da se stane na kraj tom korupcionaškom lobiju. Da sam danas predsjednik, jako bih pazio da ne dođe do političkih pritisaka na tijela kaznenog progona. I od obavještajnih bih službi tražio da otkriju puteve prljavog novca jer je to najbolji način za suzbijanje korupcije.

Stanovništvo u Bijedi

Kakav je, nakon što ste proputovali velik dio države, vaš dojam o stanju u kojem se nalazi Hrvatska?

- Za razliku od nekih kandidata nemam bezgranične financijske izvore, i zato se moja kampanja temelji na načelu „od vrata do vrata”. Obišao sam cijelu Hrvatsku i mnoga mjesta gdje sam se susreo i razgovarao s običnim ljudima. Neke od tih susreta nikada neću zaboraviti jer su ljudi počeli plakati nakon nekoliko minuta razgovora. Neki od njih su napušteni, bez posla i bez novca. Zauvijek mi se urezao u pamćenje susret u Osijeku s braniteljem oboljelim od PTSP-a koji je za ruke držao dvojicu sinova, on je plakao, a oni su ga tješili skupa sa mnom. U Karlovcu sam razgovarao sa siromašnom bakom kojoj je isključena struja i ona zimu čeka bez grijanja i vode. To su strašne životne situacije na koje olako zaboravljaju ljudi koji žive u solidnim uvjetima. Svatko tko se bavi politikom mora otići u Slavoniju, Liku, Dalmatinsku zagoru ili Kordun, i vidjeti kako veliki dio hrvatskog stanovništva živi u bijedi.

Koji su prioriteti u vanjskoj politici?

- Prioritet je ulazak u EU i stabilizacija stanja u zemlji. Ali odmah do toga ključni vanjskopolitički cilj jesu dobri odnosi sa susjedima. O tim odnosima ovisi naša stabilnost i sigurnost. Svi možemo profitirati od gospodarske i kulturne suradnje. Hrvatska se može i mora afrmirati kao regionalni lider. Posebno važni partneri su Srbija i Bosna i Hercegovina, jer s njima moramo raščistiti i posljedice rata.

Treba li Uskok ispitati bivšeg predsjednika vlade Ivu Sanadera?

- Potrebno je ispitati svakoga u slučajevima u kojima se sumnja na korupciju i kriminal. Nitko ne može biti zaobiđen.

Kako ocjenjujete rad glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića?

- Konačnu ocjenu moći ću dati kada skupim saznanja o nekim slučajevima za koje se govori kako su zakopani u nekoj od ladica Državnog odvjetništva. Svakako, ne treba zaboraviti uspjeh u otkrivanju nekih teških zločina.

SDP je u Hrvatskom saboru bio iznimno kritičan prema posljednjem Bajićevom izvještaju. Kako ste vi glasali?

- Toga sam dana bio na putu tako da nisam sudjelovao u glasanju. Ali da sam bio u Saboru glasao bih kao i ostali SDP-ovi zastupnici. Dakle, protiv izvještaja. Mislim da Državno odvjetništvo može bolje.

kandidati pod povećalom

Slažete li se s Damirom Kajinom kada kaže da bi pola predsjedničkih kandidata trebalo pohapsiti?

- To je pjesničko izražavanje. Ja nisam osobiti ljubitelj lika i djela nekih kandidata, ali kampanja nije mjesto gdje bi jedni u druge trebali upirati prstom. Isto tako, očekujem da neke navode o pojedinim kandidatima istraži Državno odvjetništvo.

Na koje kandidate aludirate?

- Kampanja ne bi smjela biti korištena za blaćenje ljudi. Eto, proteklih mjeseci se prilično govorilo o sumnjivim ugovorima u Gradu Zagrebu, o velikoj imovini jednog kandidata. Mislim da bi provjera tih navoda bila dobra i za ljude na koje se odnosi jer ako bi se utvrdilo da je sve u redu, i oni bi bili na dobitku. Dobro je sve kandidate imati pod povećalom.

Odnosi li se to i na vas?

- Naravno, svaki predsjednički kandidat, pa i svaki drugi dužnosnik mora biti pod povećalom. Moja je imovinska kartica u medijima proglašena najdetaljnijom i na uvidu je građanima. Neki protukandidati žele plasirati i neistine, blatiti druge i nadoknaditi nemogućnost da pridobiju birače. Nedavno je plasirana laž kako sam pisao optužnice protiv hrvatskih generala za Haaški sud, i da sam i plaću dobivao od Haaga. To nije istina i javnost to prepoznaje.

Po čemu ste bolji izbor od Bandića ili Vidoševića?

- Smatram da je moj program bolji za hrvatsko društvo. Po osobnim svojstvima mogu program ostvariti bolje od njih, i mislim da je to dovoljno.

‘Ili plati, ili vrati’

Je li Hrvatska utemeljena na kriminalu?

- Kriminala je puno, ali državu s tim ne smijemo poistovijetiti. Kriminalci su ljudi, ne država. Bogatstvo nekih ljudi utemeljeno je na kriminalu, pri čemu su neki iskoristili i položaj na kojem su se nalazili. Kruna tih pljački je u pretvorbi i privatizaciji gdje je nacionalno bogatstvo pretočeno u privatne džepove. Zato sam prije dvije godine otvorio pitanje nezastarijevanja kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji, no tada je vlada bila protiv. U međuvremenu je došlo i do promjena u javnom mnijenju i sadašnja HDZ-ova vlada je preuzela moju inicijativu što smatram svojim najvažnijim uspjehom u politici.

Znači vi ne vjerujete o tezu „Tko je jamio, jamio je”?

- Ja sam proklamirao drugu tezu, a ona glasi „Ili plati ili vrati”. Istovremeno sam protivnik kampanjske borbe protiv kriminala. Država mora stvoriti institucije i zakonske okvire i raditi svoj posao. Loše je to da mediji otkrivaju većinu korupcijskih skandala jer je to zadatak državnih tijela.

Kada već spominjete ulogu medija, na temelju čega ste zaključili da Hrvatska televizija ima nešto protiv vas?

- Ne više. Ali u rujnu i listopadu je bilo očito da Informativni program HTV-a izrazito favorizira jednog kandidata.

Ispalo je da je Davor Huić koji je radio za vašu ekipu krivo izračunao Bandićevu minutažu i tako djelomice proizveo nepostojeću aferu?

- Točno, on radi za više klijenata i nije trebao prihvatiti taj posao za koji nisam znao. Zato je otišao iz kampanje. Ali, podaci koje je iznio točni su i afera nije nepostojeća. Jedan je kandidat bio izrazito favoriziran, posebno u Dnevniku. Tamo se u udarnom terminu pojavljivao gotovo svaku večer, često u najbeznačajnijim situacijama, kada bi dijelio nekakve poklone ili ljubio psa.

Zašto izbjegavate kazati da mislite na Milana Bandića?

- Pa o tome sam već više puta javno govorio.

Koje je vaše mišljenje o premijerki Jadranki Kosor?

- U odnosu na Sanadera ona predstavlja očito osvježenje u odnosu na nastup i kontakte s javnošću. Može se razgovarati jesu li neki njezini potezi iznuđeni, ali oni načelno nisu loši. Najviše joj zamjeram što je Vlada što se tiče gospodarstva ostala na istim pozicijama, umjesto da povuče poteze koji bi vodili boljitku. Nedavno je donesen proračun za 2010. koji je očito nerealan i bojim se da u ekonomskom smislu ova zemlja ide u izrazito lošem smjeru.

Koliko ćete kao predsjednik koji dolazi iz SDP-a biti u stanju održavati korektne odnose s Jadrankom Kosor i HDZ-om?

- Prije svega, Ustav obvezuje svakog predsjednika da istupi iz stranke. Svatko tko želi biti predsjednik Republike mora biti spreman surađivati s vladom drugačijeg političkog profila. Ja imam snagu i želju to učiniti. Moj prvi radni dan će početi pozivom gospođi Kosor na sastanak. Vjerujem da ćemo imati dug razgovor i bolje se upoznati, a vjerojatno jedno drugome nešto i sugerirati. Politika je dijalog i tu je moja prednost jer sam miran i staložen, toliko da oni s manje strpljenja misle i dosadan.

Što biste vi napravili?

- Načelno govoreći, treba rasteretiti gospodarstvo i proces proizvodnje. Gospodarstvo treba preorijentirati s uvoza na proizvodnju i izvoz. To treba poticati mjerama fiskalne i porezne politike. Potrebno je uvesti poreze na špekulativni kapital, veliku imovinu, promijeniti politiku poticaja i carina, jednom riječju promijeniti ekonomsku politiku. Očito ima puno toga što nije dobro. Nedavno sam bio u Slavoniji i tamošnji poljoprivrednici su ogorčeni jer se zemlja ne dodjeluje onima koji stvarno rade nego ima slučajeva da se podijeli špekulantima koji obrade samo mali dio, a uzmu cjelokupne poticaje. Poljoprivrednici su očajni jer nemaju gdje prodati proizvedeno, a na drugoj strani, kamo god odete vidite uništenu industriju. Zato nam treba i reindustrijalizacija, a s obzirom na to da ćemo ući u EU, moramo pametno iskoristiti i pristupne fondove. Kada uđemo u Europsku uniju postavit će se i pitanje očuvanja nacionalnog identiteta u tako velikoj zajednici različitih država. To će također biti važan posao predsjednika Republike.

Niste li na pogrešan način štitili nacionalne interese kada ste nedavno glasali protiv Sporazuma o arbitraži?

- Ne. Učinio sam to iz uvjerenja jer taj sporazum je rezultat katastrofalnog rada naše diplomacije. Zbog toga smo dovedeni u situaciju da biramo između nečega što je po međunarodnom pravu naše, a to je more, i, uvjetno rečeno, političkog prava da uđemo i u Europsku uniju ako ispunimo zadane uvjete. Na neki način smo ucjenjeni i pristali smo na tu ucjenu, iako se licitira našim teritorijem. Podsjetit ću kako su za taj teritorij ginuli i partizani i borci u Domovinskom ratu, a sada pristajemo na ovakvo rješenje, makar je sve moglo drugačije završiti. Da je moglo, vidi se i po našem ulasku u NATO.

Što ćete napraviti postanete li predsjednik, a arbitraža sporni dio mora dodijeli Sloveniji?

- Sada je tako kako je. Sabor je odlučio. Možemo se samo nadati da će arbitraža biti kvalitetna i orijentirana prema međunarodnom pravu. A rezultate ćemo morati poštovati.

Da li biste potpisali odluku o slanju dodatnog kontigenta HV-a u ratna područja u Afganistanu?

- Da, ako bi to bilo usuglašeno s Hrvatskim saborom i našim nacionalnim interesima.

glazba kao poticaj i utjeha

Slažete li se s Vidoševićevom tezom kako se Hrvatska brani u Afganistanu?

- Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. Zasigurno podržavam operacije koje su već dogovorene i u skladu su s međunarodnim pravom, ali isto tako Hrvatska treba biti pametna i ne ulaziti u one akcije koje bi se mogle vratiti kao bumerang. Protiv sam ulaska u akcije koje nisu pravedne ili mogu izazvati terorističke odgovore u Hrvatskoj.

Kako ste vi doživjeli nedavnu odluku Švicarske o zabrani gradnje minareta?

- To je necivilizirana odluka. Mislim da vjerske slobode moraju vrijediti za sve građane bez obzira koje su vjeroispovijesti, i osobno bi me bilo sram kada bi Hrvatska donijela takvu odluku.

A križevi u javnim ustanovama?

- Hrvatska je prema Ustavu sekularna država. Međutim, imali smo specifičan razvoj, posebno u ratnim vremenima kada su mnogi ljudi u križevima našli utjehu i snažno se vezali uz ovaj simbol. Naravno da treba jako paziti kako križevi ne bi zamijenili državne simbole ili da se ne povrijedi vjerske osjećaje drugih. Isto vrijedi i za simbole svih vjeroispovijesti. Ali, privatna je stvar svakog čovjeka hoće li u vlastitom radnom prostoru imati neki vjerski simbol. Ne bih slao specijalne jedinice da u takvim slučajevima uklanjaju nečija vjerska obilježja nego bih pokušao objasniti što je to sekularna država i da ona ne znači i zabranu vjerskih osjećaja. Ali, sigurno znači obavezu da pazimo na sekularnu narav države i jednakost svih vjera. Kriterije korištenja vjerskih simbola u sekularnoj državi tek trebamo izgraditi.

Spomenuli ste riječ utjeha, u čemu je vi nalazite?

- Do sada se nisam našao u okolnostima u kojima bih istinski trebao veliku utjehu. Ali ono što mi daje poticaj i utjehu u teškim situacijama je glazba.

Kada ste donijeli odluku o kandidaturi?

- Bilo je to prije godinu dana. U to vrijeme se u SDP-u govorilo o Ljubi Jurčiću, a ja sam krajem prošlog prosinca donio odluku s kojom sam najprije upoznao svoju obitelj, a zatim i Zorana Milanovića. Odgovorio je kako se o tome razgovaralo u stranci i da se u tim razgovorima spominjalo i moje ime. Milanović je kazao kako mora donijeti odgovornu odluku i da će predložiti kandidata koji će najbolje stajati u javnosti. Tada sam počeo davati izjave o ovoj temi, a prijelomni trenutak bilo je moje gostovanje u emisiji “Nedjeljom u dva” kod Aleksandra Stankovića. Do te emisije u politici sam uglavnom bio poznat kao pravnik koji se bavi Haagom i zakonima, i odatle percepcija o meni kao nekome tko je jako ozbiljan. Nakon emisije naglo mi je skočila popularnost i po anketama bio sam u vodstvu. Iza mene je bio Ljubo Jurčić, a dosta daleko iza Milan Bandić. Mislim da je napravljen odličan potez kada su organizirani unutarstranački izbori na kojima je Milanović kao kandidate predložio Jurčića i mene jer smo najbolje stajali u ispitivanjima javnosti. Tako sam praktično u kampanji još od lipnja kada je održana SDP-ova predsjednička pretkampanja.

Izvor: Nacional.hr

Đurđa Adlešić “čuva glas za Nadana”

Nezavisni predsjednički kandidat Nadan Vidošević danas je posjetio Bjelovar te je u društvu potpredsjednice Vlade RH Đurđe Adlešić posjetio gradsku tržnicu, gdje su se družili s građanima.

Đurđa Adlešić mu je tom prilikom pomogla u dijeljenju promotivnih materijala kampanje, a i sama je oko vrata stavila šal s natpisom “Čuvam glas za Nadana”. Nadan Vidošević je u svom obraćanju građanima izjavio da je posjetio Bjelovar kako bi ljudima ovoga kraja ukazao na problem krize hrvatskoga gospodarstva, odnosno cjelokupnoga sustava koji svojim nefunkcioniranjem otežava funkcioniranje gospodarstvu.

- Često kažu da gospodarstvo nije politika, no danas je više no ikada gospodarstvo upravo politika, jer to je točka gdje smo najviše ugroženi. Hrvatska je ucrtala svoju parcelu u katastar, upisala se u zemljišne knjige, ali na žalost imamo hipoteku na toj parceli. To je pravi izazov za ovu našu generaciju, kazao je Nadan Vidošević. Dodao je kako je Bjelovarsko-bilogorska županije jedna od slabije razvijenih županija u Hrvatskoj i to zbog objektivnih okolnosti, poput prometne izoliranosti i loše vodoopskrbne mreže. – Upravo ovdje u Bjelovaru zabilježen je pad izvoza od 30% zato što su ugrožene tekstilna, metaloprerađivačka i drvna industrija. Žao mi je da Bjelovar više nego drugi gradovi u Hrvatskoj osjeća krizu. Ovo područje je idealno za ekonomski razvoj i treba mu omogućiti da dosegne sav svoj potencijal, kazao je Vidošević.

Tom se prigodom Nadan Vidošević se susreo i s predstavnikom manjina grada Bjelovara Ismailijom Nuhijem u pizzeriji “Palma”, te je u u društvu potpredsjednice Vlade RH Đurđe Adlešić nastavio obilazak gradske jezgre.

Prigodom posjete Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Nadan Vidošević osvrnuo se i na pitanje medijskih sloboda – Medijske slobode su neodvojiv dio ukupnih građanskih sloboda. Hrvatski mediji danas više nisu suočeni s političkim pritiskom i neslobodama koje izlaze iz političkog pritiska, nego iz odnosa kapitala prema medijima. I tu je ključna razina organiziranosti i solidarnosti profesionalaca u medijima u obrani medijskih sloboda, ali i digniteta vlastite struke. Ti su izazovi danas i pred medijima mnogih zemalja u svijetu, pa je i međunarodna solidarnost jedan od bitnih elemenata borbe za medijske slobode, zaključio je Nadan Vidošević.

Nakon Bjelovara, Nadan Vidošević se uputio prema Daruvaru gdje je prošetao Trgom Kralja Tomislava u društvu gradonačelnika Daruvara Dalibora Rohlika i družio se s građanima. Potom je krenuo u obilazak proizvodnog pogona tvrtke “Vesna trikotaža d.d.”.

Izvor: ezadar.hr

Bandić: Tražit ću izradu strategije gospodarskog razvoja

Nezavisni predsjednički kandidat Milan Bandić sinoć je u Šibeniku izjavio novinarima kako će od Vlade RH zatražiti izradu strategije gospodarskog razvoja države.

Kazao je kako će u skladu s predsjedničkim ovlastima sazvati sjednicu Vlade u ožujku iduće godine te zatražiti da se u roku od šest mjeseci izradi strategija gospodarskog razvoja Hrvatske. Teme druge sjednice Vlade koju će, kako je kazao, sazvati u travnju, bit će reforma i depolitizacija pravosuđa te reforma državne uprave kao i obračun s birokratskim mentalitetom. Bez toga i konačnog obračuna s mitom i korupcijom na svim razinama nema gospodarskog prosperiteta zemlje, zaključio je Bandić. Hrvatska mora riješiti duhovnu, moralnu krizu bez čega nema ni rješenja gospodarske krize, rekao je.

Vjeruje u ‘kliker’ građana

Na novinarski upit tko mu je najjači protukandidat, Bandić je kazao kako sve svoje protukandidate cijeni, ali nikoga ne bi posebno istaknuo. ‘Moj najveći koalicijski partner su obični ljudi ove zemlje kakav sam i sam. Kandidirao sam se zbog onog dijela radničke Hrvatske koji se rano diže, kasno liježe, a loše živi’, poručio je Bandić. Naglasio je kako vjeruje da će građani Hrvatske 27. prosinca glasovati za onog predsjedničkog kandidata koji se dokazao svojim radom i djelima. ‘Ako ljudi budu više vjerovali obećanjima i parolama glasovat će za moje protukandidate. Ali ja vjerujem u ‘kliker’ građana Hrvatske. U Zagrebu su četiri puta to znali prepoznati i uvjeren sam da će se to sada dogoditi i na nacionalnoj razini’, rekao je Bandić.

Troškovi njegove kampanje, rekao je, bit će od 6 do 7 milijuna kuna. Dodao je kako su donacije za njegovu kampanju donacije malih ljudi. Bandić je jučer obišao i Vodice, a danas će u Šibensko-kninskoj županiji posjetiti i Drniš, Knin, Civljane i Kijevo.

Izvor: Dnevnik.hr

Nadan Vidošević: moj band aid su gospodarstvenici

Vidošević poraznom smatra činjenicu da je tek 250 000 hrvatskih radnika zaposleno u industriji, kao i činjenicu da je u prvih devet mjeseci izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta

Moj band aid su gospodarstvenici, ja govorim ono što bi oni htjeli kazati a to je da hoće državu na svim razinama od općine, grada, županije, pa sve do centralne države, državu koja će ih podupirati i ići im u susret i koja će im pomoći da sačuvaju radna mjesta – kazao je nezavisni predsjednički kandidat Nadan Vidošević prilikom svog današnjeg boravka u Slavonskom Brodu.

Jedan od hrvatskih problema je, tvrdi Vidošević, neiskorištenost prirodnih resursa i infrastrukture čije stavljanjem u punu funkciju smatra svojom glavnom zadaćom ako postane predsjednika države. – Hrvatska je danas nažalost na industrijskoj proizvodnji koja je sada manja nego prije četvrt stoljeća. Više od 30% hrvatskog teritorija nije obrađeno.

To se mora pokrenuti. Ako to ne iskoristimo mi nemamo svjetlu budućnost, u suprotnom još za mog radnog vjeka Hrvatska će biti uspješna i prosperitetna zemlja – kazao je Vidošević. Pri tom se osvrnuo na problem Đure Đakovića koji, kako kaže, nema novih investitora jer im zakonodavstvo ne ide ususret. A napretka, kaže, nema bez proizvodnje.

Poraznom smatra činjenicu da je tek 250 000 hrvatskih radnika zaposleno u industriji, kao i činjenicu da je u prvih devet mjeseci izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta. – Nažalost taj se trend nastavlja i mi ga moramo zaustaviti. Kad budem predsjednik Republike prvi zadatak je sjesti s guvernerom i sa premijerkom i vidjeti što možemo učiniti za zaustavljanje gubljenja radnih mjesta.

Jednostavno to je situacija u kojoj izgledamo paralizirani kao da se ništa ne može a to tako nije – kazao je Vidošević, smatrajući da predsjednik, kroz ovlasti koje posjeduje, na tom polju može učiniti puno kroz obavještajni sustav kojemu je zajedno s Vladom na čelu. – Obavještajni sustav mora pomoći diplomaciji a protuobavještajni mora spriječiti rad na crno da sačuva obrtnika i malog poduzetnika.

Moramo zaustaviti šverc stoke, šverc robama, jer one ugrožavaju legalan posao i one koji plaćaju poreze. I na koncu vi ovdje u Slavonskom Brodu znate bolje nego itko znate što znači kad se vojska pokrene prema gospodarstvu da je onda to najveći podupiratelj gospodarskog rasta, jer dok je vojska bila dobar naručitelj dotle je i Đuro imao posla i to ne samo posla tadašnjoj Jugoslaviji ili Hrvatskoj nego na svim tržištima diljem svijeta – poručio je Vidošević iz Slavonskog Broda.

Izvor: Jutarnji list

Dr. Ivo Josipović, predsjednički kandidat: “Korupcija je tolika da je prerasla u problem nacionalne sigurnosti”

Dosadašnji rezultati svih mogućih anketa među glasačima pokazuju da je SDP-ov kandidat za predsjednika države dr. Ivo Josipović u priličnoj prednosti pred svojim konkurentima.

Ostatak teksta pročitajte ovdje

NADAN VIDOŠEVIĆ politički play-maker ‘Jadranka Kosor je premijerka kakvu trebamo’

Predsjednički kandidat  Nadan Vidošević predstavlja svoj politički i gospodarski plan za Hrvatsku te govori o tome na koji bi način poticao društvene promjene pobijedi li na izborima

“Mislim da je moje treće mjesto u anketama jako dobro, to više što imam podršku širokog spektra glasača, od ljevice i centra do desnice. Osjeća se da govorim o općedržavnim temama koje nemaju ideološki predznak, i to je dobar pokazatelj u ovoj fazi kampanje”, komentirao je Nadan Vidošević ispitivanja javnosti prema kojima osvaja oko 15 posto glasova te se nalazi iza Ive Josipovića i Milana Bandića. Iako je kampanja službeno počela u četvrtak, 19. studenoga, Vidoševićeva kampanja u punom je jeku već nekoliko tjedana, o čemu svjedoči podatak da je zakazani razgovor za Nacional određen za 18. studenoga, tek nešto prije 21 sata, uz opravdanje kako se radi o jedinom slobodnom terminu.

Ankete pokazuju da Nadanu Vidoševiću nisu naštetile optužbe o sumnjivom porijeklu obiteljske imovine. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore i uprave Kraša doista je bogat – vlasnik je nekoliko reprezentativnih kuća u Zagrebu, Dalmaciji, Gorskom kotaru i na Kupresu, zemljišta u Istri te skupocjene kolekcije umjetnina. Vrijednost imovine nije manja od desetak milijuna eura i po tome i na europskoj razini spada među bogatije političare. U intervjuu prilično nonšalantno odbacuje kritike i tvrdi kako vlastitim primjerom pomaže razbijanju predrasuda prema kojima nije dobro da se bogataši angažiraju u javnoj sferi. Vidošević gradi imidž poduzetnog predsjedničkog kandidata koji je u stanju osigurati razvoj ekonomije prema načelu: “Ako sam zbrinuo sebe, onda ću i ostale.” Tek treba vidjeti hoće li mu birači povjerovati.

Je li vam opasniji protivnik Bandić ili Josipović?

- Iskreno mi je svejedno. Pratit ćete kampanju i vidjeti da govorim ono o čemu drugi kandidati šute, i pobijedit ću uspijem li se izboriti da tema postane ono što ja predlažem kao rješenje za Hrvatsku. Ako to ne nametnem, značit će da ljude nisam uspio uvjeriti da je ekonomska kriza u kojoj se nalazimo i moralna i strukturna. Iz ove krize nećemo izići preko noći, trebamo kvalitetan koncept, ali i jakog predsjednika koji može pomoći u ekonomskom, a to znači i općem razvoju naše zemlje.

Mislite li danas isto što i u veljači, kad ste najavili kako Hrvatska iz krize neće izići idućih deset godina?

- Idućih deset godina nećemo živjeti onako kako bismo željeli, na razini razvijenih društava Europe, ali ako napravimo zaokret, rezultati će biti vidljivi puno ranije. Predsjednička uloga je ključna. On mora, a, uostalom, to piše i u Ustavu, osigurati funkcioniranje državne vlasti, a to znači da se napokon trebaju početi održavati redoviti kolegiji na kojima će sjediti predsjednici države, Sabora, Vlade, guverner Hrvatske narodne banke i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda. Nije normalno da se ti ljudi nikada nisu susreli na radnom sastanku. Ako pobijedim, oni će se redovito sastajati i odatle će kretati inicijative prema različitim društvenim segmentima. Hrvatska ne zna kamo želi ići, a u mojoj viziji predsjednik Republike, košarkaškim rječnikom, postaje play-maker. To ne znači da mora dobiti veće ovlasti, ali trebao bi iskoristiti autoritet kako bi napravio ovo o čemu govorim. Budući da ima direktne ovlasti nad obavještajnom zajednicom, diplomacijom i oružanim snagama, treba ih staviti u funkciju ekonomskog prosperiteta.

Pretpostavljam da bi ovo o čemu govorite bili vaši prvi zadaci?

- Za početak bih s premijerkom i guvernerom HNB-a inicirao sastanak oko temeljnih ekonomskih tema, a sve uz asistenciju predsjednika parlamenta, Vrhovnog i Ustavnog i suda. Želim potaknuti referendum na kojem bi se građani izjasnili kakvu Hrvatsku žele imati i to bi bila obveza za sve nas na vlasti. Na referendumu 1991. građani su rekli da žele samostalnu Hrvatsku, a sada trebaju reći u kakvoj Hrvatskoj žele živjeti.

Kolike su stvarne razvojne mogućnosti hrvatskog gospodarstva?

- Kada pogledate kartu Europe, posebno u kontekstu širenja EU na Tursku, Hrvatska zauzima centralno mjesto. Odličan primjer je luka Rijeka, koja nije građena za Primorsko-goransku županiju, pa ni za Hrvatsku, nego za istočni dio Austro-Ugarske Monarhije, i taj prostor ponovno mora inklinirati prema Hrvatskoj. Hrvatska ima lokacije na kojima je nekad djelovala ili još uvijek djeluje industrija, ima prometnu infrastrukturu, razvijeni elektroenergetski sustav, a to su sve potencijali koje druge zemlje trebaju stvarati, dok kod nas on već postoji. Hrvatska ima 47 posto teritorija pod šumama, od čega je samo 20 posto komercijalnih šuma, ima pet klimatskih zona i vodu u svakoj od tih zona. Na žalost, na začelju smo Europe po navodnjavanim površinama, a tu leži veliki potencijal napretka u poljoprivredi. Kao što smo pokazali sposobnosti kad smo gradili ceste, tako sada trebamo pokrenuti agrarnu aktivnost. Dodamo li postojeću prometnu infrastrukturu, imamo golem potencijal u uslužnom sektoru, a da bismo ga zaokružili na prostoru od Kapele do Save i Drave, trebat ćemo izgraditi veliki cargo aerodrom koji bi internacionalne terete doveo u Hrvatsku. Ako ovo o čemu govorim ne iskoristimo, nama prijeti dolazak Međunarodnog monetarnog fonda. On nije karitativna organizacija nego je dužan naplatiti dugovee, i prijeti nam dužničko ropstvo u kojem će vjerovnici upravljati našom zemljom.

Jeste li iznenađeni rastom rejtinga Jadranke Kosor, koja je na položaju premijerke dočekana s dosta podsmijeha, a sad ima sve veću javnu podršku?

- Ja sam bio jedina osoba na nekoj istaknutijoj funkciji koja je podržala Jadranku Kosor na početku mandata. Neki prijatelji koji su znali da bih mogao ući u predsjedničku utrku rekli su da to nije pametno i pitali me zašto to radim. Podržao sam ju iz principijelnih razloga, znajući da nije korumpirana i da trebamo takvu premijerku. Sve što govorim u kampanji o Hrvatskoj kao Mediteranu srednje Europe, Hrvatskoj koja se preko svoje preostale industrijske infrastrukture, postojećih prometnih potencijala, potpuno drukčijeg korištenja tla i voda i klimatskih zona mora definirati kao poželjan partner. Sve to gubi smisao ako nismo u stanju iskorijeniti kriminal kao sustav i korupciju koja je postala hrvatski stil života. Zato sam podržao Jadranku Kosor i drago mi je da joj raste rejting, dijelom i zato što se vidi da sam bio u pravu.

Mislite li da će sadašnja vlada izdržati do kraja mandata?

- To ne znam, ali kada postanem predsjednik, pomoći ću Jadranki Kosor da izdrži. No i ona mora napraviti zaokret jer na ovaj način neće moći osigurati neophodne promjene. Trebat će uključiti puno širu frontu onih koji će najprije ući u raspravu o tome kakvu Hrvatsku hoćemo, a onda se i direktno angažirati na ispunjenju tog cilja. Tu je posebna uloga, obveza i odgovornost oporbe.

Zamjerate li joj što vas je izbacila iz HDZ-a?

- Ne. Nije to ona napravila, nego sam na temelju statuta automatski izbrisan iz članstva. Po mojem mišljenju, HDZ je talac rješenja koja je iskadrovirao onaj koji je otišao. Prema tome, Jadranka Kosor i priličan broj ljudi u vodstvu HDZ-a osjećaju se taocima ovakve situacije, ali vjerujem kako će se ova situacija razriješiti nakon predsjedničkih izbora. Na isti način želim pomoći SDP-u koji također prolazi kroz osjetljivo razdoblje, a nezamjenjiv je u hrvatskom političkom spektru, kao i drugim strankama. Hrvatska u ovim vremenima iskušenja treba stabilnu političku scenu, a nju mogu stvarati samo odgovorni ljudi, i to je izazov vodstvima svih političkih stranaka u Hrvatskoj koje prolaze kroz svojevrsnu katarzu. Hrvatska koja je živjela od raspodjele u novim okolnostima mora biti vođena s novom vizijom. Tu leži izazov za sve.

Kao nekadašnji ministar gospodarstva, u kojoj mjeri se osjećate odgovornim za privatizaciju koja se 90-ih vodila u Hrvatskoj?

- Načelno sam bio protiv načina provođenja privatizacije u tim okolnostima. U privatizaciju se ušlo kada je odnos ponuđenog društvenoga kapitala i kapitala koji je mogao sudjelovati u privatizaciji bio jedan prema šest. Ali tome se jednostavno niste mogli suprotstaviti jer ukupna politika je bila da Hrvatska odmah mora postati Zapad i prihvatiti tržišno gospodarstvo, što je djelomice bio i rezultat međunarodnih pritisaka na našu zemlju. Što sam ja zagovarao, vidjelo se iz objavljenih transkripata mojih razgovora s tadašnjim državnim vrhom. Ozbiljne analize bi pokazale da su se nespretnosti u privatizaciji banaka, telekomunikacija ili energetskog sektora događale puno poslije mojeg odlaska iz vlade, to znači nakon rata.

Znači, ne osjećate se odgovornim?

- Mogu osjetiti odgovornost kao svojevrsni izraz pristojnosti jer sam tih ratnih godina jedno vrijeme bio i državni dužnosnik. Na žalost, u tom razdoblju napravljene su dvije strateške greške koje se često zanemaruju. Prva je odbacivanje CEFTA-e, koja je već tada bila dogovorena, što je bio moj prvi veliki politički poraz, a koji je, na žalost, odredio daljnji trnoviti put Hrvatske prema EU. I druga, fiksiranje tečaja kune u uvjetima nemogućnosti, nedostatka volje i neznanja upravljanja fiskalnim rashodima. To nam je potpuno uništilo izvozno orijentirano proizvodno gospodarstvo i stvorilo novu gospodarsku strukturu nesposobnu za servisiranje vanjskih dugova zemlje. To je u bitnom obilježilo poslijeratno razdoblje, u kojem su se dogodila i najveća zla privatizacije, čega smo svjedoci i danas.

Bogatstvo i način na koji ste ga stekli temelj je napada na vas u ovoj predsjedničkoj kampanji. Koliko vam štete sumnjičenja protukandidata, prema kojima imovinu niste stekli na častan način?

- Mislim da sam svojom kandidaturom napravio veliku stvar za Hrvatsku jer sam prvi predsjednički kandidat koji je javno izložio vlastitu imovinu. Na neki sam način probio led i u budućnosti će za hrvatsku javnost biti normalno da onaj tko ima nije nužno i lupež. Radim svoj posao i kao što sam znao stvoriti vlastiti kapital, mislim da ću znati stvoriti i kapital svojoj državi. A onima koji najviše viču poručujem da najprije pometu pred vlastitim pragom. U ovom trenutku oni me ne zanimaju jer sam fokusiran na pitanje mogu li pobijediti na ovim izborima, i zatim napraviti ono o čemu smo razgovarali. Suprug sam i otac troje djece, imam 50 godina i u naponu sam snage, i smatram da je to vrijeme kada moram pokazati da svojoj zemlji mogu dati najbolje od sebe. Ne želim za dvadeset godina govoriti što smo trebali napraviti. Danas sam ponosan jer me general Čermak kao svjedoka svoje obrane pozvao u Haag. Da nisam sudjelovao u tim događajima, i porazima i pobjedama, sigurno me ne bi pozvao.

Hrvati vole pratiti živote celebrityja, a kad ste vi u pitanju, najviše ih zanima kakav je osjećaj biti bogat?

- Dobar je osjećaj da sebi možete priuštiti neke stvari lakše nego drugi. Ovdje ne govorim o glamuroznim stvarima, nego o proizvodima za koje većina ljudi mora uzeti kredit na deset mjeseci ili godinu. U tom smislu je dobro biti bogat, ali meni stvaranje čini veće zadovoljstvo nego imanje. Teško je govoriti o sebi, ali mislim da sam skroman, i zanima me nešto što mnogima uopće nije interesantno. Recimo, potrošit ću puno novca na hortikulturu ili hobije poput životinja i ronjenja, a to je nešto što većinu ljudi uopće ne zanima. Intrigantno mi je ulagati u umjetnost, no s druge strane, recimo, uopće me ne zanimaju skupi automobili. Mnogi kupuju aute koji puno koštaju, a za mene je to obično prijevozno sredstvo koje će me prevesti iz točke A u točku B.

Koliko ste najdublje zaronili?

- Nisam bio neki specijalno dobar ronilac, ali išao sam 25-27 metara ispod mora. Daleko je to od nekakvih profesionalnih rezultata.

Nije li demagogija kada ste ronili s invalidnom djecom? Zašto to ne radite, recimo, jednom u tri mjeseca, a ne tek u predizbornoj kampanji?

- Vidite, ja sam presretan jer mi se pružila prilika da budem s tom djecom. Ideja je došla od našeg poznatog ronioca Kristijana Curavića, koji je prije dvije godine na Lošinju organizirao ronjenje sa slijepom djecom, i tada, unatoč pozivima, nije došao ni jedan novinar. Onda me nedavno nazvao Kike i rekao da počinje kampanja i da će sada sigurno doći puno novinara, i upravo to se dogodilo. Osobno sam u više navrata pomagao slijepima i osobama s posebnim potrebama, ali mediji o tome nisu pisali jer u to vrijeme nisam bio predsjednički kandidat. Osjećaj ronjenja sa slijepom djecom je neponovljiv i ponosan sam na sudjelovanje u ovoj akciji. Ovu kampanju ću iskoristiti i kako bih skrenuo pozornost javnosti na probleme osoba s posebnim potrebama, kojih je približno deset posto u stanovništvu Hrvatske. Moj otac je umro od šećerne bolesti i zahvaljujući njemu znam da u Hrvatskoj živi 400.000 osoba koje boluju od te bolesti. Tek kada netko s vremena na vrijeme upozori na taj problem, društvo se senzibilizira i svi se počnemo više baviti tim pitanjem. A takvih je pitanja, nažalost, puno i uglavnom su daleko od očiju javnosti.

Treba li u slučaju eskalacije sukoba povući hrvatske vojnike iz Afganistana? Kako biste kao predsjednik reagirali da ondje pogine pet pripadnika HV-a?

- Moramo poduzeti sve što je u našoj moći da svaki hrvatski vojnik bude maksimalno zaštićen. Ali mi moramo biti pouzdani saveznik u okviru NATO-a i ispunjavati svoje obveze kao članica Ujedinjenih naroda jer Hrvatska tako stječe kredibilitet. Bit ću dokraja direktan, vlastitu slobodu je bolje braniti na tuđem teritoriju. Kao pouzdani partner velike alijanse poput NATO-a nećemo ostati bez pomoći budemo li napadnuti, a svi znamo da je na ovim prostorima bilo dosta ratova.

Kako doživljavate globalno jačanje utjecaja Rusije i Kine?

- Ne bih se složio s takvim stajalištima. Ovo što ste sada rekli dolazi iz europskog rakursa i europskih standarda demokracije. Mi u Europi smo poznati po tome što volimo drugima nametati vlastite standarde, iako je takva politika nas takozvanih uljuđenih Europljana u proteklim stoljećima izazvala niz krvavih ratova s milijunima žrtava. Rusija i Kina razvijaju svoje autentične političke modele, a naročito u kineskom slučaju taj autentični politički model transformirao ju je iz zemlje gladi u svjetsku supersilu. Kina danas ima stopu rasta od sedam posto, kojom tamošnje vodstvo nije zadovoljno, a nama je to nedostižno. Rusija se krajem 90-ih nalazila u dubokoj krizi, ali uspjela se izvući i sada staje na noge. Ne mislim da bi bilo pristojno da kao budući hrvatski predsjednik ovim zemljama dijelim lekcije. Hrvatska je u Europi i pripada europskom kulturnom krugu i trebamo u svojoj državi imati europske demokratske standarde, ali, ponavljam, ne trebamo drugima dijeliti lekcije.

S kojim državama ćete zagovarati strateško partnerstvo?

- Prije svih sa Sjedinjenim Američkim Državama. SAD je naš strateški partner i pomogao nam je u svakoj važnoj situaciji. Nikad ne smijemo zaboraviti američku ulogu u pripremi “Oluje”, mirnoj reintegraciji istočne Slavonije ili zaustavljanju hrvatskobošnjačkog sukoba. SAD je bio pouzdan partner, i zato mi moramo biti njemu, uostalom, to je naša obveza u okviru NATO-a. Prirodno je i savezništvo sa zemljama Europske unije u koju ćemo uskoro i sami ući. Važna je suradnja s Ruskom Federacijom koja je, dugoročno gledano, trajni izvor energije za Hrvatsku, te s Kinom i Indijom, gospodarstvima s najvećim globalnim potencijalom rasta, a tu su i zemlje srednje Azije kao i članice Pokreta nesvrstanih. Hrvatska danas doista nema neprijatelja u svijetu i to je naša velika prednost. Posljednji izazov je partnerstvo u regiji radi budućeg zajedničkog djelovanja u okviru Europske unije.

Treba li objaviti popis hrvatskih branitelja?

- Razgovarao sam s braniteljskim udrugama i oni uglavnom jesu za objavu. Rekao sam im da kao njihov suborac, ali i kao budući vrhovni zapovjednik, smatram da trebaju osnovati jedinstvenu braniteljsku udrugu u kojoj bi štitili svoja prava i promovirali vrijednosti za koje smo se borili, zajedno s ostalim udrugama stradalnika Domovinskog rata. Oni moraju tako ujedinjeni donijeti odluku o objavi popisa. To ne smije raditi državna birokracija.

Spominjete da ste bili dragovoljac. U kojim bitkama ste sudjelovali?

- U to doba postrojba kojoj sam bio prvi zapovjednik, samostalna satnija DC 114. brigade, sudjelovala je u manjim okršajima, zauzimanju skladišta goriva Brižine, obrane u doba napada na splitski aerodrom, osiguranju vitalnih objekata kao što je najveće skladište eksploziva i, ono što je tada bilo iznimno važno, proizvodnji za potrebe obrane. Sve je to bio uvod u ono što je došlo kasnije.

Izvor: Nacional, 24.11. 2009.,  str. 26-30