Friščić čestitao u ime HSS-a Josipoviću na uvjerljivoj pobjedi

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Josip Friščić čestitao je danas SDP-ovom kandidatu Ivi Josipoviću na uvjerljivoj pobjedi na izborima za hrvatskog predsjednika u svoje osobno i u ime stranačkog predsjedništva i svih članova HSS-a.

Friščić u čestitki izražava uvjerenje da će Josipović kao predsjednik svih građana svojim iskustvom i znanjem, stavom i osobnošću te daljnjim radom i zalaganjem postizati izvanredne rezultate u promicanju i ostvarivanju pravičnosti te ravnopravnosti svih građana.

“Vjerujem u vaš budući doprinos ukupnom radu na stvaranju i učvršćivanju hrvatskog društva kao demokratskog te stvaranju stabilnog i mirnog okruženja potrebnog gospodarskom probitku, kao i ukupnom razvoju Hrvatske na domaćem i međunarodnom planu”, poručio je Friščić u čestitki Josipoviću.

Poželio mu je uspjeh u radu i realizaciji program i vizija na dobrobit Hrvatske i njezinih građana čestitavši mu još jednom uz tradicionalni HSS-ov pozdrav “Vjera u Boga i seljačka sloga”.

Izvor: Slobodnadalmacija.hr

Ivan Šiber: Bandić i Primorac napreduju do granica svoje nesposobnosti

“Čak su četiri kandidata u međusobnoj konkurenciji za drugo mjesto u drugom izbornom krugu, sve odreda kandidati koji su, u širokom smislu, na poziciji desnog centra i koji se međusobno intenzivno suprotstavljaju”, smatra Ivan Šiber, profesor zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti. Šiber objašnjava da se za drugi krug bore Andrija Hebrang kao stožerni kandidat desnog centra, dva HDZ-ova otpadnika, Nadan Vidošević i Dragan Primorac, te Milan Bandić kao otpadnik iz SDP-a koji se, također, natječe za biračko tijelo desnog centra.

Rasplet situacije na desnoj strani Šiber vidi kao Hebrangovu borbu da razotkrije mane svojih političkih protivnika i zadrži svoje ciljano biračko tijelo. “On ima isti problem kao i Vesna Pusić, samo s drugim predznakom, previše je definiran u očima javnosti, i to u jednom krutom i netolerantnom aspektu”, smatra Šiber i dodaje da je Hebrangov teret vladajuća stranka u teškom gospodarskom stanju.

Bandićev savez s Udrugama, dijasporom i Crkvom

Vidošević predstavlja liberalni dio HDZ-a s potencijalom da privuče i dio neopredijeljenog biračkog tijela, što je u mrtvoj trci i te kako važno, ali i biračko tijelo HDZ-ovih koalicijskih partnera, HSS-a i HSLS-a, smatra Šiber. S druge strane je Primorac, koji je bio uspješan ministar. “Njega se može usporediti s Bandićem u smislu da čovjek napreduje do granica svoje nesposobnosti”, objašnjava Šiber. Treća opasnost za Hebranga je sâm Bandić, koji je uspostavio vrlo dobar kontakt s prirodnim saveznicima HDZ-a kao što su udruge proistekle iz Domovinskog rata, dijaspora, a dijelom i Crkva.

Šiber vidi zamku za bilo kojeg kandidata desnice ako uđe u drugi krug, jer se može dogoditi da taj upravo odbije svoje potencijalne saveznike koji će u prvome krugu podržati nekog drugog kandidata.

“Pusić je previše definirana svojom političkom prošlošću”

Istovremeno, prema Šiberovom mišljenju, na ljevici je situacija mnogo jednostavnija. ondje je “nedostižni Ivo Josipović” i Vesna Pusić koja se “izvanredno profilirala kao ličnost izazivajući dužno poštovanje čak i onih koji joj nisu skloni”. Šiber, međutim, dodaje da je “mala mogućnost da Pusić osvoji dovoljan broj glasova za drugi krug jer je Josipović snažan na tom kraju spektra, a pomalo i stoga što je ona previše definirana svojom političkom prošlošću”, prenosi Novi list.

Šiber je izrazio svoje iznenađenje da kampanja nije, s obzirom na utrošeni novac, rezultirala boljom kvalitetom. “Prezentacija je očajna i amaterska, a sadržajno kampanja je mlaka voda”, objašnjava Šiber i dodaje da jedino Vesna Pusić govori o političkom programu u okviru predsjedničkih ovlasti. “Svi ostali kandidati podilaze biračima petljajući se u ono na što imaju marginalan ili nikakav utjecaj. Oni nude program vladanja, a ne predstavljanja Hrvatske”.

“Smrtno dosadna kampanja sa stajališta birača”

Kao stručnjak za politički marketing, prof. Šiber je naglasio da je ova kampanja smrtno dosadna sa stajališta birača. “Kada bolje pogledate, nema ni jednog slogana koji bi donio nešto novo i ni jednog spota koji bi čovjek pogledao sa zanimanjem. Jednostavno, nema ni jednog sadržaja koji bi privukao pozornost”, objašnjava profesor.

U ovoj kampanji nametnuta su dva problema: korupcija i nepravda, smatra Šiber. Potonji je nametnuo Josipović, a korupcija se nametnula sama. Ni jedan drugi problem nije nametnut, čak ni odnos prema Europskoj uniji. “Nitko nema tri čiste da izađe s čvrstim stavom o EU, osim dvojice kandidata s nešto radikalnije desnice, Tuđmana i Jurčevića”, zaključio je profesor Šiber.

Izvor: Index.hr

Kajin: Naknade ZAMP-a su harač nad haračem

Kajin je neizravno prozvao Josipovića tijekom rasprava o Zakonu o elektroničkim medijima.

U Saboru sjede četiri predsjednička kandidata i često se događa da oni i saborske govornice koriste za obračune sa protukanditatima odnosno svoju predsjedničku kampanju. Tako je danas u saborskoj raspravi o Zakonu o elektroničkim medijima IDS-ov kandidat za šefa države Damir Kajin neziravno prozvao SDP-ovog kandidata Ivu Josipovića.

- Kabelske televizije uništavaju se haračem nad haračem, a to su ZAMP-ove naknade! To treba ukinuti – istaknuo je Kajin. On se ustvari obrušio na Josipovića koji je jedan od idejnih tvoraca Zakona o zaštiti autorskih prava na osnovu kojih se glazbenicima isplaćuju naknade za korištenje njihovih pjesama.

- Javljaju mi se ljudi koji plaćaju ili moraju platiti 800 ili 900 tisuća kuna ZAMP-u – tvrdi Kajin.

IDS-ov zastupnik također je optužio komercijalne televizije da ruše ustavni poredak, jer u izbornoj kampanji prednost daju kandidatima koji su po ukusu kapitala.

- Iako je režimska televizija, HTV je mila majka prema komercijalnim televizijama. Kapital dirigira komercijalnim televizijama. Danas su izbori i na komercijalne televizije ne može se doći bez novca – kaže Kajin.

Nenad Stazić (SDP) s druge strane nije štedio upravo HTV i to ponovno zbog posebne emisije u kojoj je emitiran jednosatni govor bivšeg premijera i čelnika HDZ-a Ive Sanadera sa Sabora njegove stranke u srpnju. Zakon, podsjetio je Stazić, zabranjuje političkim strankama da budu sponzori emisija osim u vrijeme izborne promidžbe.

- Ne znam je li HRT uzeo novac od HDZ-a za prikazivanje posebne emisije sa konvencije HDZ-a, ali sponzorirati se može i sa raznim uslugama, a to je onda korupcija – upozorava Stazić koji podsjeća kako se HRT još tada opravdavao da je Sanaderov govor emitiran zbog interesa javnmosti.

- Tko određuje što je interes javnosti? Hloverka. Jer ona kaže da za konvenciju HDZ-a postoji interes javnosti, a za recimo konvenciju HSS-a ili HSS-a ne postoji – dodaje Stazić.

Izvor: Jutarnji.hr

CRO-Demoskop: Žestoka borba za drugo mjesto

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šest godina redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

Nakon poprilično duge pretkampanje, posebno glavnih favorita za drugi krug, na kontrolnoj točci četiri tjedna prije cilja izdvojilo se nekoliko natjecatelja. Jedan koji je izvjestan za pripetavanje (drugi krug), dva trkača koja su nešto bliža „doigravanju“, te tri kandidata koja još uvijek gaje nadu da bi mogli uskočiti u drugi krug. Ostalih šest trkača sve izrazitije zaostaju. Jednako tako, može se reći da je na lijevom krilu političkog spektra stvar uglavnom poznata, u centru i na desnom krilu je postalo vrlo velika gužva, koja bi mogla potaknuti neke radnje koje i nisu u „sportskom duhu“. Kako se približavanjem ciljnoj ravnini smanjuje broj nepoznanica, ostaje još jedna važna nepoznanica: kome će se prikloniti aktualni predsjednik Mesić, koji uživa veliku popularnost u javnosti.

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata, nešto manje od četiri tjedna prije prvog kruga izbora za predsjednika republike? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 26,2% (prije mjesec dana 24,9%). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobija glasove i od glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a, te znatno manje glasačima stranaka na desnom političkom spektru. Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić je s izborom od 16,2% u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 15,3%. U odnosu na rezultate prije mjesec dana, sva su tri vodeća kandidata zabilježila porast izborne potpore i to Josipović u visini od 1,3 postotna boda, Bandić 1,7 postotna boda, dok je Vidošević zabilježio porast od 1,9 postotnih bodova. Ono što je zanimljivo kod oba ova „disidentska“ kandidata da se oba razvijaju na populističkijoj matrici (barem sudeći prema zabilježenoj podršci na cijelom političkom spektru; doduše, Bandić je naslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije). Najveći skok izborne potpore u posljednjih mjesec dana zabilježio je nezavisni kandidat Dragan Primorac koji nakon prošlomjesečnih 3,0% podrške ovaj mjesec bilježi potporu od 8,6% (porast od 5,6 postotnih bodova). Bit će zanimljivo pratiti da li će ovaj stranački disident uspjeti ponoviti poučak Mesić, a čemu se nadaju u izbornom stožeru ovoga kandidata. Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na petom mjestu s izborom od 7,8% (prije mjesec dana 9,4%). Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine. Zato će biti vrlo zanimljivo pratiti kampanju ovoga kandidata, njegov odnos prema izbornim takmacima, ali i rad na terenu njegove široke stranačke infrastrukture, a ne treba smetnuti s uma niti financijske potencijale za ulaganje u promidžbu kandidata u finalu utrke. Vesna Pusić je još jedina kandidatkinja koja u ovom trenutku bilježi nešto značajnije rezultate (7%). Svi ostali kandidati se kreću ispod 4% (D. Kajin 3,4%; M. Tuđman 1,8%; V. Škare Ožbolt 1,7%; J. Jurčević 1%; B. Mikšić 0,4%; S. Vukšić 0,2%).

Zanimljiva je i distribucija glasova dvije vodeće političke stranke. Najprije o onoj nešto zanimljivijoj distribiciji. HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više „svojih“ kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27% HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (15,7%) i Primorac (11,3%). Ali, najopasniji protukandidat Hebrangu u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 22,2%). Zanimljivo je da još uvijek 10% birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov „mlin“, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno. Najveći dio birača SDP-a bira stranačkog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 57,6% birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Nadan Vidošević (12,9%), dok je stranački disident M. Bandić tek treći s izborom od 8,8% među biračima SDP-a.

Zanimljiv je i podatak o još uvijek velikom udjelu izraženih apstinenata (oko 29%) i neodlučnih (7,3%) što može predstavljati izazov i/ili nadu svim kandidatima koji su ušli u ovu utrku, a posebice onima koji su bliži drugom krugu.

Izvor: Promocija plus.com

CRO-Demoskop Jadranka Kosor u zemlji afera – čvrsta ruka hrvatske politike

▪ Trend rasta izborne podrške SDP-a, ali i stabiliziranje izborne podrške HDZ-u nakon velikog ljetnog šoka.

▪ Mesić uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji, Kosor premašila popularnost Josipovića

▪ Ocjena rada Vlade RH najviša od početka mjerenja od posljednjih parlamentarnih izbora: premijerka Kosor konkretnim akcijama dokazala svoju odlučnost u borbi protiv korupcije

▪ Hrvatski građani/ke iz mjeseca u mjesec variraju u podršci članstvu EU – ovomjesečni pad podrške članstvu unatoč zatvaranju 3 poglavlja pregovora

Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

I u ovomjesečnom redovitom istraživanju CRO Demoskop, provedenome 30. studenoga i 1. prosinca, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH, koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnije osobe u Hrvatskoj aktualni su politički akteri: Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, Jadranka Kosor, predsjednica Vlade i Ivo Josipović, predsjednički kandidat.

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera i afere koje se p(r)ovlače mjesecima hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su pokazivanjem više povjerenja prema opozicijskoj stranci – SDP-u čija popularnost raste u posljednjih šest mjeseci (u prosincu 31%, u studenome 30,8% u listopadu 30,2%, rujnu 30,5%, kolovozu 28,8%, srpnju 28,4%, lipnju 28%). Jadranka Kosor je stabilizirala stranku nakon abdikacije Sanadera, te je nakon pada potpore ona djelomično vraćena i stabilizirana na oko 24% (ovaj mjesec 24,2%, 24,6% u studenome, 24,1% u listopadu, 21,9% u rujnu, 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je od posljednjih parlamentarnih izbora treća stranka, a ovaj mjesec s izborom od 6,8%. HSS se zadržao na četvrtom mjestu s izborom od 5,2% čime se ova stranka ponovo vraća iznad izbornog praga na nacionalnoj razini. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti i drži prošlomjesečnih 3,3% izbora. HSP u ovomjesečnom istraživanju bilježi 2,2% izborne podrške. Izbor ostale tri parlamentarne stranke (HSLS, HDSSB, IDS) manji je od 2%. Zanimljivo je i prvo pojavljivanje Kerumove stranke u redovnom mjesečnom istraživanju, i HGS bilježi izbor od 2,1% ispitanika/ca. Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 1,7% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjedniku republike, Stjepanu Mesiću, koji će uskoro predati predsjedničku fotelju jednom/oj od predsjedničkih kandidata/kinja. Većina predsjedničkih kandidata/kinja, u odnosu na prošlomjesečne rezultate, zabilježila je pad pozitivnog doživljaja (I. Josipović -1,11, N. Vidošević -2,21, M. Bandić -0,81, V. Pusić -1 postotnih bodova). Andrija Hebrang se zadržao na istoj razini doživljaja za najpozitivnijeg političara (1,9%). Najveće iznenađenje je podrška Draganu Primorcu koja je u odnosu na prošlomjesečno istraživanje porasla za 1,83 postotnih bodova (a što je imalo i svoj odražaj na plsamanu ovog kandidata u preferenciji kandidata za predsjednika). Među prvih deset najpozitivnijih političara još samo Jadranka Kosor bilježi veću podršku u odnosu na prošli mjesec u izboru „najpozitivca“ (+1,22), dok su pad pozitivnog doživljaja zabilježili Z. Milanović (-0,12) i D. Kajin (-0,58). U brojkama: na vrhu ljestvice uvjerljivo je prvi Stjepan Mesić s 21,8% izbora. Na drugom je mjestu premijerka Kosor s 10,7% izbora u prednosti od 0,3 postotna boda nad predsjedničkim kandidatom SDP-a, Ivom Josipovićem s 10,4% izbora. Slijede „nezavisni“ predsjednički kandidat, M. Bandić s 6% izbora i njegov sad već bivši stranački šef Zoran Milanović s izborom od 5,2%. U prvih deset pozitivaca redom su sve predsjednički kandidati/kinje: N. Vidošević (3,4%), V. Pusić (3,2%) i D. Kajin (2,9%), D. Primorac (2,3%) i A. Hebrang (1,9%), a što je izravna posljedica njihove kampanje.

Odlazak Ive Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera, izazvao je „šok u javnosti“ (premda je upitno koliko i pozitivan šok kojeg ističe bivši premijer). Najave njegovog povratka izazvale su samo negativniji stav prema njemu, što donedavnih stranačkih kolega i suradnika, što javnog mnijenja. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara iznosio 27,9% (porast od 2 postotna boda u odnosu na prošli mjesec). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 14,5% izbora (prije mjesec dana 14,2%). Svi su političari negativni za 11,8% ispitanika, što je nakon prošlomjesečnog potpunog nezadovoljstva javnog mnjijenja ipak mali napredak. Vladimir Šeks, na četvrtom je mjestu ljestvice negativnog doživljaja s izborom od 5,6%. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 4,9% izbora nalazi se na petom mjestu, a slijedi ga Milan Bandić s 3% (za +1,8 postotnih bodova je negativniji otkad je započeo predsjedničku kampanju). Predsjednik Mesić na sedmom je mjestu s 2,7%. Slijedi ga Ivan Šuker, novi potpredsjenik Vlade 2,4%, Damir Kajin, predsjednički kandidat s 2% i Luka Bebić 1,9%. Premijerka Kosor u ovomjesečnom istraživanju NIJE među prvih deset „negativaca“. Čini se da njezine smjele i odlučne akcije imaju dobar prolaz i kod glasača HDZ-a i kod glasača oporbe.

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća (51,7%). Obračunavanje premijerke s korupcijom važnije je od druge po važnosti teme mjeseca – gospodarske krize u zemlji(16,7%). Širenje svinjske gripe i rasprave o tome treba li se cjepiti ili ne, odnosno koliko je cjepivo efektivno a koliko štetno, obilježile su mjesec za 9,6% građana/ki. Prihvaćanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom i rasprave u vezi s tim, četvrti je najvažniji događaj u izboru od 7,1%. Promjene u Vladi (izbor novih potpredsjednika Vlade, i ministra gospodarstva) najvažnija je tema za 5,1% ispitanika, dok je propast trgovačkog centra Pevec izbor u 2,2% slučajeva. Studetske blokade fakulteta (2,1%), predsjednička kampanja 2% i obilježavanje obljetnice pada Vukovara 1,2% teme su koje su dominirale prošlomjesečnom domaćom političkom arenom. Sve su ostale teme i događaji zabilježile izbor ispod 1%.

Rad koalicijske Vlada ima najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 2,94, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 39,5% ispitanika (prema 39,4% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 39,3% ispitanika (prije mjesec dana 44,3%), uz 21,2 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, zaatvaranju 3 poglavlja u pregovorima s EU, prijedloga rebalansa proračuna, rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, ali i najavom smanjenja kriznog poreza ukoliko se pokaže mogućnost za time, premijerka Kosor umirila je javno mnijenje.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. U odnosu prema članstvu u EU opet slijedi pad podrške članstvu i sada iznosi 49,1% (prema 51,3% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,1% ispitanika (prema prošlomjesečnih 38,4%), uz 11,8% neodlučnih (u listopadu 10,3%).

Izvor: Promocija plus.com

HDZ bi Mesića po završetku mandata izbacio na ulicu

Predsjednik Sabora Luka Bebić izjavio je da je neprihvatljivo da se aktualni šef države Stjepan Mesić nakon umirovljenja bavi stranačkom politikom, a da ga za to plaća država. Bebić nikako nije usamljen u HDZ-u u mišljenju da se Stjepan Mesić, s obzirom da će mu po isteku mandata država osigurati logističke uvjete za obavljanje »dužnosti« bivšeg predsjednika, nakon umirovljenja ne bi smio uključiti u stranački život i promicati samo jednu političku opciju. Nismo uspjeli doznati misli li i premijerka Jadranka Kosor poput Bebića da bi Mesića, ako se bude bavio dnevnom politikom, u tom slučaju trebala plaćati stranka koju će zastupati, ali predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang u potpunosti se slaže s predsjednikom Sabora.

– Onaj tko siše državni proračun trebao bi biti po strani od dnevnopolitičkih zbivanja. Ako je Mesiću nakon umirovljenja do stranačke politike neka ga onda plaćaju stranke, rezolutan je Hebrang.

No, potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks upozorava da se Mesićeva postpredsjednička prava mogu ograničiti tek izmjenama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike po prestanku obnašanja dužnosti koji će se prvi put početi primjenjivati upravo na Mesića.

– Mišljenje predsjednika Sabora sasvim je legitimno. No, sada treba poštovati Zakon kakav je na snazi, kazao nam je Šeks. A taj Zakon ne definira kako bi se bivši predsjednik morao ponašati da bi imao pravo na ured, tajnicu, službeni auto, vozača i fizičku zaštitu. Dakle, ne postoje nikakve zakonske prepreke da se Mesić politički angažira kad ključeve Pantovčaka u veljači iduće godine preda svojem nasljedniku.

No, u HDZ-u postoje i oni koji bi mu, makar privremeno, oduzeli mogućnosti što mu ih pruža spomenuti Zakon. Naime, zastupnik HDZ-a, predsjednik HVIDRA-e, Josip Đakić ovog će tjedna u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona.

– Mene uopće ne interesira što će Mesić raditi kad više ne bude predsjednik Republike. To je njegova stvar. Međutim, on nije zaslužio nikakve povlastice na račun državnog proračuna i to u vrijeme ekonomske krize. Zato predlažem da se Zakon suspendira sve dok je na snazi krizni porez, ističe Đakić.

Iako se u zadnje vrijeme predsjednik HSS Josip Friščić javno razilazio s predsjednikom Mesićem, naročito u vezi s Podravkom, on ne podržava inicijative koje dolaze iz redova njegovog koalicijskog partnera. Štoviše, Friščić je uvjeren da HDZ-ovci ne bi imali nikakve primjedbe na beneficije koje pripadaju bivšem šefu države kada bi mislili da će se Mesić politički angažirati u njihovu korist, a ne protiv njih.

– Mesić će, kao što i sam često govori, biti doživotni bivši predsjednik i na osnovu toga ima ova zakonska prava. I tu za mene prestaju sve spekulacije. Ne možemo mi sada unaprijed Mesića stavljati u geto i tražiti od njega da se obveže da će nakon mandata raditi ovo ili ono. Nećemo valjda kontrolirati s kim će se sve Mesić sastajati i hoće li odlaziti i na razgovore u pojedine stranke. To su njegova građanska prava, kaže Friščić, koji je siguran da Mesić »neće besposleno doma čučati kad više ne bude predsjednik«.

Jedan od nekadašnjih bliskih Mesićevih suradnika upozorava, pak, da je osnovna svrha zakona o pravima bivšeg predsjednika zaštita šefa države koji je za svog mandata često u prilici »stati nekome na žulj«.

– Predsjednik Mesić dobiva brojna prijeteća pisama, događalo se čak da mu prijete likvidacijom kada mu prestane mandat. Jednom prilikom, prišao mu je čovjek u WC-u i zaprijetio mu da će ga ubiti kad mu završi mandat. Prema tome, apsolutno je logično da čovjek ima fizičku zaštitu i kada siđe s jedne tako odgovorne funkcije, ističe naš sugovornik.

Izvor: Novilist.hr

Jambo zbog uključivanja u Bandićevu kampanju ponovno izbačen iz HSS-a

Nova ljubav između HSS-a i gradonačelnika Metkovića Stipe Gabrića Jamba nije dugo trajala. Tek nešto više od mjesec dana nakon što se ponovno učlanio u stranku, Jambo je iz HSS-a izbačen i to zbog kršenja statuta stranke.

Kako je na jučerašnjoj sjednici županijskog odbora HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije rekao predsjednik županijskog HSS-a Ivo Mujo, koji je raspustio gradski ogranak HSS-a Metković, Jambo je izbačen iz stranke jer se aktivno uključio u kampanju predsjedničkog kandidata Milana Bandića.

HSS-ovci nisu Jambu oprostili ni “stare grijehe” pa se kao razlog izbacivanja navodi i Jambovo kandidiranje na nestranačkim listama u svibnju, na lokalnim izborima. Mujo je rekao kako HSS “ne može prihvatiti Jambov pokajnički čin ponovnog upisa u stranku”.

Podsjetimo, Jambo je u listopadu ove godine ponovno, po statutu stranke, iskoristio pravo još jednog učlanjivanja. No, Ivi Muji, kojem je Jambo najžešći konkurent za poziciju predsjednika Dubrovačko-neretvanskog ogranka HSS-a, ta se ideja nije svidjela pa se pobrinuo da Jamba ponovno iz stranke izbaci, po drugi put u samo nekoliko mjeseci.

Izvor: Index.hr

Financiranje kampanje: Poduzetnici nevoljko vade novčanike

Reakcija desetak poduzetnika, od kojih su neki već ‘ulagali’ u političke stranke u izborima, pokazuje da je predsjedničkim kandidatima prije borbe za naklonost birača potrebno uložiti prilično puno napora da bi našli financijere svojih kampanja

Stručnjaci kažu da su pravila igre sljedeća: za dobru kampanju predsjednički kandidat treba uložiti četiri-pet milijuna kuna. Stranačka pripadnost kandidatima odmah donosi dodatne ‘bodove’, jer se većina njih oslanja na financiranje vlastite stranke, dok se nezavisni kandidati moraju usmjeriti na donacije tvrtki i pojedinaca.

Službenih donatora još nema, iz stožera kandidata odbijaju u ovom dijelu kampanje iznositi podatke o financiranju, a nekadašnji financijeri stranaka prilično su nezainteresirani. Tako u Hotelijersko-ugostiteljskom poduzeću Zagreb, tvrtki zagrebačkog hotelijera Anđelka Leke, koji je HDZ-u u prošloj godini donirao čak 840.000 kuna, hladno poručuju da ‘neće sudjelovati u financiranju kampanja predsjedničkih kandidata, niti to od njih itko traži’.

Za razliku od HUP-a Zagreb, vrgorački poduzetnik Miljenko Pivac nudi zanimljiviju priču. Neformalnu informaciju da će Mesna industrija Braća Pivac financirati kampanju Ive Josipovića on nam je demantirao, pri čemu je otkrio da ga je već dvoje kandidata posjetilo tražeći – novac. ‘Ne, nećemo financirati Josipovića, kao ni bilo kojeg drugog kandidata. Bilo je pohoda, kod nas su bili Josipović i Primorac, vjerojatno će doći i Vidošević. Svakoga lijepo primimo i popijemo s njim kavu, ali stav je tvrtke da ne financiramo predsjedničke kampanje.’

Iz građevinske tvrtke IGH, na čijem je čelu Jure Radić, opovrgnuli su nam da su među donatorima Milana Bandića, objasnivši kako neće nikog financirati, a zagrebačkom gradonačelniku financijsku potporu neće pružiti ni njegov kum Milan Penava, vlasnik građevinske tvrtke Tigra i glasoviti graditelj zagrebačkih javnih toaleta: ‘Sigurno ću glasovanjem poduprijeti nekog od kandidata, ali novcem ni slučajno’, kazao je za tportal.

Originalni pogled na financiranje predsjedničkih kandidata ima građevinski poduzetnik Tomo Horvatinčić, vlasnik Hoto grupe: ‘Mislim da bi svaki predsjednički kandidat od skupljenih para trebao sudjelovati u financiranju mojih projekata, jer su oni puno ozbiljniji od onog posla kojim se oni bave. To bi im bio najbolji potez u izbornoj kampanji’, rekao je Horvatinčić.

Stipe Gabrić Jambo, vlasnik GP Dubrovnik i nekadašnji donator HDZ-a, kazao nam je da nitko od predsjedničkih kandidata nije tražio donacije, već samo verbalnu potporu, a ‘podržat će onoga kandidata kojeg će i njegova stranka HSS.’

Jedini poduzetnik koji priznaje da će financijski pomoći kandidate jest Jako Andabak, koji nam je otkrio da je već nekoliko kandidata zatražilo njegovu novčanu pomoć. Do sada je ovaj hotelijer redovno financirao HDZ, no ovaj put nije se htio izjasniti koga će financirati, jer ‘lista nije konačna’. Iz toga se može pretpostaviti da će Andabak biti široke ruke i osim HDZ-ovom, pomoći i još kojem kandidatu.

Velike tvrtke s kompleksnim suvlasničkim odnosima, doznajemo neslužbeno iz političkih krugova, imaju razrađen model financiranja. Banke, primjerice, ‘pravedno’ doniraju isti iznos kandidatima koji po ozbiljnim anketama imaju najviše šanse i zato su svim predsjedničkim pretendentima ključna baš prva istraživanja, koja usmjeravaju tijek novca.

Izvor: Tportal.hr

Mesiću nije naškodilo zaoštravanje odnosa s Crkvom i dalje je uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 30.09. i 01.10., označeno je preokretanjem trenda doživljaja rada Vlade RH, ali i povećanjem izbora HDZ-a i smanjenjem razlike između dvije vodeće stranke, prvi put nakon odlaska Ive Sanadera, te porast potpore članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Nakon vrućeg političkog ljeta, odlaska Ive Sanadera, kriznih poreza, rujan je donio nešto mirniju situaciju i neke odluke koje su se pozitivno odrazile na rad Vlade RH, stranačke preferencije i povećanje izbora HDZ-a, kao i porast pozitivnog doživljaja predsjednice Vlade i vladajuće stranke. Može se reći kako se dio biračkog tijela HDZ-a nakon srpanjskog „šoka“ senzibiliziralo s novom stranačkom predsjednicom i doživljaj svoje stranke i Vlade mjeri kroz njezine poteze, a ne više kroz prizmu Sanaderovog odlaska. Kako to izgleda u brojkama? Na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,2% (u rujnu 30,5%, u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 24,1% (prema 21,9% u rujnu, 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je treća stranka s izborom od 7,1% (što je porast od 1,3 postotna boda u posljednja tri mjeseca odnosno od službene nominacije Vesne Pusić za predsjednicu RH). Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,2%. Dalje slijede HSU kojemu je nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 3,8% (prema 2,3% u zadnjem mjesecu u kojemu je ta stranka bila dijelom vladajuće koalicije). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a ovu stranku još uvijek drže na relativno niskoj razini podrške od svega 2,2%. Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,3%) i IDS (1,3%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Nastavak sukoba na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,6% izbora. Drugi je po prvi put od početka mjerenja doživljaja političara, predsjednički kandidat SDP-a, Ivo Josipović s 8,1% izbora. Na trećem je mjestu, i prvi put ispred svog najvećeg političkog protivnika, predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je najpozitivnija političarka u zemlji za 7,4% ispitanika. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 7,2%. Slijede dva „nezavisna“ predsjednička kandidata: Milan Bandić sa 6,6% i Nadan Vidošević s 4,7% izbora (ovakav će se redoslijed po prvi put pojaviti i u redoslijedu kandidata za Predsjednika RH). Zanimljivo je da na ovoj ljestvici pozitivnih doživljaja slijede još dva predsjednička kandidata, ali se ovaj put radi o dva „k(a)oalicijska“: dr. Vesna Pusić (4%) i Damir Kajin (2,7%). Među deset najpozitivnijih političara još su dva varaždinska političara: Ivan Čehok (2,5%) i Radimir Čačić (2,2%). Zanimljivo je i da među pozitivnim političarima nešto slabiji izbor imaju ostali predsjednički kandidati: Andrija Hebrang (1,7% izbora), Dragan Primorac i Vesna Škare Ožbolt (0,2%), dok ostali kandidati imaju još slabiji izbor.

Negativni doživljaj bivšeg premijera polako kopni, kao uostalom i njegov pozitivni doživljaj. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 24,4% 31,3% (prema prošlomjesečnih 31,3% ili srpanjskih 37,9%). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 12,6% izbora. Na trećem se mjestu nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,9%. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 6,2% izbora nalazi se na četvrtom mjestu, a slijedi ga predsjednica Vlade Jadranka Kosor s izborom od 5,5%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (4%), Stjepan Mesić (3,6%), Luka Bebić (2,7%), Darko Milinović (2,2%), te dva Damira (Polančec i Kajin) s po 2%. Od predsjedničkih kandidata još su „uvrstani“ Vesna Pusić (1,6%), Milan Bandić (1,3%), Nadan Vidošević (0,6%), Dragan Primorac (0,3%).

Najvažnija tema, odnosno događaji koji su obilježili prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere u državnim poduzećima (uključujući i slučaj Podravke) s izborom od 35,2%. Ova je tema nadvladala i gospodarsku krizu u zemlji (22,6%), ali i postignuti sporazum sa Slovenijom o deblokadi pregovora s EU (21,7%). Sve su ostale teme privukle manju pozornost hrvatskih građana: štrajkovi radnika (Salonit, MTČ) 4,2%; natječaj za prodaju brodogradilišta 3,6%, promjena Zakona o zabrani pušenja 3,1%, sindikalni prosvjedi 2,7%, zahuktavanje predsjedničke kampanje 1%. Sve ostale teme, uključujući i posjet kardinala Bozanića Spomen području Jasenovac, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo tri mjeseca od napuštanja kormila Vlade njezinog prethodnika ima znatno višu ocjenu od svih onih koje je Vlada Ive Sanadera imala u posljednjih godinu dana (sada 2,59, a u lipnju, odnosno samo mjesec dana prije odlaska Sanadera njegova je vlada imala ocjenu 2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 30,4% ispitanika (prema 20,8% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 50,7% ispitanika (prije mjesec dana 61,1%), uz 18,9% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon udara s kriznim porezima i rebalansom proračuna, premijerka Kosor je kupila vrijeme i vidljivo umirila javno mnijenje. Ostaje otvoreno pitanje, do kada, odnosno je li Proračun za 2010. sljedeća točka posrtanja, ili će to biti neke nove afere u državnim poduzećima koje zrcale odnose među političkim akterima vladajuće koalicije, odnosno vladajuće stranke.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU nakon osam mjeseci negativnog trenda, a pod svjetlom najnovijeg dogovora o deblokadi pregovora, je natpolovična i u posljednjem istraživanju iznosi 50,9% (prije mjesec dana 47%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,5% ispitanika (prema prošlomjesečnih 42,6%), uz 9,6% neodlučnih (u rujnu 10,4%).

Izvor: Promocija Plus

Kosor polako, ali sigurno vraća popularnost HDZ-u

Jadranka Kosor na premijersko je mjesto došla s malim očekivanjima da će ‘preživjeti’ kraj mandata.

No, želja da se pokaže kao lider i razriješi afere nije možda naišla na odobravanje svih njezinih suradnika, ali je prema posljednjim istraživanjima, dobro odjeknula u javnosti.

Prema posljednjem istraživanju većina građana, njih 52 posto, smatra kako će Kosor ovu Vladu voditi do kraja, do 2011. godine, a samo njih 34 posto smatra kako će Vlada pasti prije. Zanimljivo je da osim birača HDZ-a, sve više oporbenih birača u ovom trenutku smatra da će Kosoričin mandat trajati do kraja. Istraživanje je pokazalo da se HDZ-u polako vraćaju i njihovi birači.

Popularnost HDZ-a raste

U posljednjih mjesec dana za 5 posto je narasla potpora HDZ-u pa ih tako sada podupire 28,4 posto birača, a najjaču oporbenu stranku SDP, njih 33,3 posto. U ostalim strankama situacija se nije previše mijenjala. HNS podupire 7,8 posto birača, HSS podupire 6,4 posto, HSU koji je sada oporba 5,9 posto birača, Đapićev HSP 2,7 posto, a ostale stranke 6,7 posto birača. Smanjio se i broj neodlučnih birača, pa se čini kako je upravo njih Kosor vratila u HDZ-ov tabor.

Građani i dalje nezadovoljni potezima Vlade

Iako je 82 posto građana dva mjeseca mislilo da Jadranka Kosor u lošem smjeru vodi zemlju, u ovom trenutku taj postotak je pao na 76 posto. Njih 13 posto smatra da premijerka dobro radi svoj posao. No, što se tiče ocjene rada Vlade, nema promjena. Većina građana, njih 69 posto, i dalje ne odobrava poteze Kosoričina kabineta. Njih tek 21 posto odobrava poteze Vlade. Porezi su ono što je obilježilo prvi dio mandata i najviše kritika građana stiže upravo na račun javnih financija, pa potom zbog gospodarske, socijalne i vanjske politike politike.

Mesić i dalje najpopularniji političar

Nema promjena rejtinga ni kod popularnosti hratskih političara. I dalje je najpopularniji predsjednik Stjepan Mesić čije aktivnosti podupire 74 posto građana. Slijedi ga lider oporbe Zoran Milanović s 53 posto, a iza njega je HSLS-ovka Đurđa Adlešič s potporom od 46 posto. HNS-ovca Radimira Čačića podupire njih 40 posto, a Jadranka Kosor je i ovdje oporavila svoj rejting i popela se na 35 posto.

Izvor: Dnevnik.hr

Sljedeća stranica »