Puls: Ivi Josipoviću 55,8%, Milanu Bandiću 39,5% glasova

Predsjednički kandidat Milan Bandić prema najnovijem istraživanju preuzeo je čak 52 posto biračkoga tijela neovisnog kandidata i bivšeg člana HDZ-a, Nadana Vidoševića. Rezultati istraživanja koje je agencija Puls provela za Večernji list i RTl kazuju da Ivo Josipović dobiva 55,8 posto glasova, a Milan Bandić 39,5 posto glasova. U anketi je sudjelovalo 807 ispitanika iz cijele Hrvatske.

Na drugi krug izbora planira izaći 80 posto glasača koji su glasali u prvome krugu izbora, a 45 posto onih koji u prvome krugu nisu nikome dali svoj glas planira u drugome krugu sudjelovati u izboru trećega hrvatskoga predsjednika.

U istraživanju nije obuhvaćena dijaspora, a analitičari smatraju da će dijaspora utjecati sa četiri do šest posto.

Prema analizi Žarka Puhovskoga, manja izlaznost odgovara Josipoviću, a veća Bandiću jer on pokriva širu društvenu bazu. Puhovski dodaje da je priča oko Ive Sanadera koja je dva dana “drmala” Hrvatsku pomogla josipoviću jer njemu odgovara što kraća kampanja.

Bandić prema anketama od 35 do 45 posto glasova

Prve ankete koje su provedene u Hrvatskoj nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, pokazale su da se Milan Bandić ozbiljno približio SDP-ovom predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Media metrovo istraživanje je pokazalo da se prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila na samo 10 posto, odnosno čak i na manje ako se pribroje glasovi dijaspore.

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati.

Izvor: Index.hr

Velik uspijeh Pulsa: odstupanje izlaznih anketa unutar 1%

Usporedba nepotpunih službenih rezultata izbora za predsjednika RH s rezultatima izlaznih anketa agencije Ipsos Puls za Novu TV i RTL pokazuje vrlo visoku razinu preciznosti izlaznih anketa. Izlazne ankete su predvidjele rezultate svih predsjedničkih kandidata s odstupanjem manjim od 1 posto! Statistička pogreška korištenog uzorka dopušta odstupanja do 2,1 posto, s tim da je iskustvena pogreška na prethodnim izborima dosezala 3 posto. Prosječno odstupanje rezultata svih predsjedničkih kandidata iznosilo je samo oko 0,3%. Takva razina odstupanja spada u sam vrh svjetskih iskustava s izlaznim anketama.

Izlazne ankete su provedene na uzorku od 150 slučajno odabranih biračkih mjesta na kojima je anketirano 10.084 birača. Na realizaciji cijelog projekta bilo je angažirano oko 360 suradnika.

Izvor: Puls.hr

Podsjetnik na izbore 2007. kada su sve izlazne ankete dale nešto drugačiju prognozu izbornog pobjednika i zašto: Jutarnji.hr

Josipović blizu pobjede, Bandiću naštetili Sanader i Merčep

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Istraživanje javnog mišljenja, što ga je za Jutarnji list provela slovenska agencija Mediana na uzorku od 1008 ispitanika, pokazuje da će za Ivu Josipovića glasovati 52,3%, a za Milana Bandića 35,6% hrvatskih građana, uz 12% neodlučnih. Dakle, čak i kada bi se svi oni koji još ne znaju za koga će glasovati u nedjelju opredijelili za Bandića, Ivo Josipović morao bi biti izabran za trećeg predsjednika Republike Hrvatske.

Većina drugih anketa pokazuje gotovo iste rezultate. I Puls i Promocija Plus daju Josipoviću prednost između 17 i 18 poena. Jedino Media Metar tvrdi da Josipovićevo vodstvo iznosi jedva desetak bodova. Ako je najlošiji rezultat što ga je jedan kandidat postigao desetak bodova prednosti pred svojim suparnikom, taj bi kandidat morao biti vrlo, vrlo zadovoljan i siguran u konačnu pobjedu.

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije, tako, donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Ivo Josipović pobijedio je Milana Bandića s nešto više od 17 bodova razlike 27. prosinca i do sada je uspio zadržati tu razliku, usprkos tome što je u dva tjedna uoči izbora uspio učiniti nekoliko amaterskih pogrešaka, poput famozne fraze o crvenoj Hrvatskoj. Josipoviću je, s druge strane, išao u korist golemi medijski interes što ga je, pokušajem puča u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, izazvao bivši premijer Ivo Sanader. Sanaderova je akcija iz fokusa interesa građana i medija eliminirala predsjedničke izbore, što koristi onom kandidatu koji je u dobitničkoj situaciji.

Milanu Bandiću, kao čovjeku koji je pokušao preokrenuti svoje negativne brojke, Sanaderov je 24-satni povratak na hrvatsku političku scenu iznimno naštetio, jer u posljednjih nekoliko dana izborna utrka nije dobivala osobitu medijsku pozornost. Bandić, čak i da je imao argumente, više nije imao vremena da preokrene trend koji vodi Josipovićevu dolasku na Pantovčak.

Bandiću je, nadalje, naštetila i interpretacija da Sanader podržava njegovu kandidaturu: svatko koga podržava Ivo Sanader, u ovom je trenutku naprosto osuđen na neuspjeh.

Sam je Bandić, pak, u drugoj rundi kampanje počinio nekoliko pogrešaka još značajno težih od Josipovićevih. Tu, prije svega, mislimo na prihvaćanje potpore Tomislava Merčepa. Slučaj Merčep nije pitanje politike, nego pitanje elementarnog građanskog morala. Kome god da je Tomislav Merčep saveznik, taj političar gubi elementarni demokratski legitimitet. Uostalom, i sam Tuđman riješio se Merčepa prije više od 15 godina.

Drugo, Bandićeva je kampanja postala preagresivna za hrvatske kriterije. Niska podmetanja, poput dijeljenja lažnih i uvredljivih plakata protiv Ive Josipovića ispred petrinjske crkve, većim je dijelom izbrisala negativni učinak Josipovićeve “crvene Hrvatske”. “Crveni”, zabranjeni Bandićev spot, kao i uistinu nevjerojatni pokušaji da se preko interneta Josipovića kompromitira zbog seksualnog nasilja spadaju među najprljavija mjesta u povijesti hrvatskih izbornih utrka: takvim akcijama Bandićev je stožer dodatno usmjerio javnost protiv svog kandidata.

Naposljetku, Milan Bandić jest dobio određenu potporu Crkve, koja je promijenila stav prema izborima u samo sedam dana. No, to je isključivo problem Katoličke crkve i njene, u ovom slučaju, neobične neopreznosti.

Kada je o ishodu izbora riječ, Crkva nikada nije željela da Stipe Mesić postane predsjednik Republike, što, kako znamo, nije utjecalo na odluku birača. Ivo Josipović može mirno čekati prve izlazne ankete u nedjelju navečer. Pod jednim važnim uvjetom. Golema većina njegovih potencijalnih glasača mora izaći na birališta.

Izvor: Jutarnji.hr

CRO-Demoskop: Kosor, Mesić i Josipović najpozitivniji političari

Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,1% uz razinu pouzdanosti od 95%.

I u ovomjesečnom redovitom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, provedenom 04. i 05. siječnja, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH, koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnija politička osoba, ako se popularnost mjeri rangom pozitivnog doživljaja, ovaj je mjesec Jadranka Kosor, ispred Stjepana Mesića, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske i Ive Josipovića, predsjedničkog kandidata SDP-a.

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera, a posebice u posljednjih nekoliko dana, kao i afere koje se već mjesecima p(r)ovlače hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su povećanjem izbora vodeće opozicijske stranke – SDP-a čija popularnost raste u posljednjih sedam mjeseci (od 28% u lipnju do 33% u posljednjem mjerenju). Jadranka Kosor stabilizirala je podršku svojoj stranci na razini od oko 24% (ovaj mjesec 23,5%, u prosincu 24,2%, u studenom 24,6%, u listopadu 24,1%). HNS je zadržala poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2%. HSS je na četvrtom mjestu s izborom od 4,7%. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom od 2,8%, dok je HSLS nakon izbora novog predsjednika stranke po prvi put od posljednjih parlamentarnih izbora „preskočio“ HSP koji i dalje proživljava duboku političku krizu (unatoč izboru novog predsjednika).

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, a čemu je doprinijela njezina odlučnost u rješavanju svih afera u zemlji ali i način razrješenja pokušaja „puča“ u svojoj stranci. Tako je premijerka najpozitivnija politička osoba u zemlji za 21,5% ispitanika, i nakon više od dvije godine s vrha najpozitivnijih političara potisnula je predsjednika Stjepana Mesića koji je ovaj mjesec najpozitivniji političar za 19,7% ispitanika. Na trećem je mjestu predsjednički kandidat Ivo Josipović s 7,8% izbora. Drugi predsjednički kandidat Milan Bandić, na šestom je mjestu s 5% izbora za najpozitivnijeg političara. Između dva predsjednička kandidata „smjestili“ su se Vesna Pusić (5,9%) i Zoran Milanović (5,7%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Damir Kajin (2,7%), Nadan Vidošević (2,6%), Željko Rohatinski (2,4%) i Andrija Hebrang (1,5%).

Bivši premijer, a sada i bivši HDZ-ovac Ivo Sanader, najnegativnija je politička osoba u zemlji u ovom trenutku. Već su prve najave o njegovom mogućem povratku još u studenom izazvale izraženiji negativni stav prema njemu. Tada je njegov negativni doživljaj bio svega 25,9% da bi početkom prosinca taj doživljaj bio 27,9%. Najnoviji događaji su pogurali taj negativni doživljaj do najveće razine koju je neki političar zabilježio od početka istraživanja CRO Demoskop, odnosno od siječnja 2004. godine. Tako je početkom ovog tjedna, u jeku ove političke drame, negativni doživljaj Ive Sanadera bio na svom vrhuncu dosegnuvši 50,9% izbora za „najnegativca“. Svi su političari negativni za 7,7% ispitanika, dok je na ovoj ljestvici „negativaca“ predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, treći s izborom od 6,2%. Od dva predsjednička kandidata negativniji doživljaj bilježi Milan Bandić (2,4%) u odnosu na 0,5 posto koji bilježi Ivo Josipović. Među deset najnegativnijih političara u posljednjih je mjesec dana najveći porast negativnog doživljaja zabilježio predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (s 1,9% početkom prosinca na ovomjesečnih 4,6%).

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio posljednjih mjesec dana u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća/banku i to prema izboru 30% ispitanika obuhvaćenih istraživanjem. Slučaj “Sanader” (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji su događaj za 28,9% ispitanika, dok je već „udomaćena“ gospodarska kriza najvažnija tema za 18% ispitanika. Predsjednički izbori i kampanja izbor su za temu mjeseca za 16,2% ispitanika (što je u popriličnom nesrazmjeru s medijskom prisutnošću ove tematike). Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod dva posto.

Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,38, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 55,2% ispitanika (prema 39,5% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 30,7% ispitanika (prije mjesec dana 39,3%), uz 14 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, i rješavanja slučaja „Sanader“ ali i rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, premijerka Kosor zadobila je veliku podršku hrvatskih građana/ki i zazivanje prijevremnih izbora, barem s ovog stanovišta, za sada ne bi bio najmudriji potez. Najavljena rekonstrukcija Vlade ima izglede da u javnosti bude prihvaćena s velikom potporom.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispod 50% (48,9% prema 49,1% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,9% ispitanika (prema prošlomjesečnih 39,1%), uz 11,2% neodlučnih.

Izvor: Promocija plus

Media Metar: Josipoviću 55 posto, a Bandiću 45 posto glasova

Prema anketi koju je proveo nezavisni istraživački centar Media Metar, na izbore će sigurno, odnosno najvjerojatnije izaći 59,6 posto birača.

Prema anketi koju je od 2. do 4. siječnja proveo nezavisni istraživački centar Media Metar, SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović na izborima bi osvojio 55,2 posto, a nezavisni kandidat Milan Bandić 44,8 posto glasova.

Centar je u istraživanju telefonski ispitao tri tisuće ispitanika. Sudjelovanje u anketi odbilo je 1976 osoba ili 36,7 posto svih kontaktiranih. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4-postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto, poručuju iz Media Metra, a prenosi HRT.

Prema anketi na izbore će sigurno, odnosno najvjerojatnije izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih birača je 12,7 posto.

Izvor: Večernji.hr

Tuđmanovi fanovi osvojili Facebook, ne i birače

Dan prije izborne šutnje prikupili smo podatke o glasovanju članova Facebooka na aplikaciji Mnijenje. Glasovanje na aplikaciji Mnijenje započelo je početkom prosinca te smo tijekom tri tjedna mogli pratiti uspone i padove naših predsjedničkih kandidata.

Započeli smo jednim pitanjem, onim za koga biste glasovali, a prikupljali smo i podatke o dobi i spolu glasača s Facebooka. Ugodno nas je iznenadio odaziv, kao i spremnost virtualnih glasača na suradnju i usmene preporuke svojim prijateljima. Kod zadnjeg prikupljanja glasova prije Božića i službenog početka izborne šutnje, imali smo odgovore 3.279 virtualnih glasača, od toga 3.079 glasova punoljetnih.

Ovi brojevi ukazivali su da na Facebooku postoji interes za našu anketu, pa smo sudionike ankete pitali i o njihovoj političkoj orijentaciji, stranci koju simpatiziraju, županiji u kojoj će glasovati. Osobito nas je radovao veliki broj komentara kojim su popraćeni naši članci, tako da su se u više navrata plasirali među najkomentiranije članke na jednom od najposjećenijih hrvatskih portala – tportalu. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u našoj anketi i pozivamo vas na još jedan krug virtualnih izbora na starom mjestu na Facebooku na aplikaciji Mnijenje.

27. prosinca uslijedilo je glasovanje u realnom svijetu, a na samom isteku izborne šutnje u 19 sati zapljusnuli su nas rezultati izlaznih anketa i izjave uglavnom optimističnih kandidata. Još prije, mrežom su se širile ‘provjerene informacije’ iz izbornih stožera te podaci prošvercani od strane članova biračkih odbora…

Sve nedoumice nestale su objavom prvih službenih rezultata u ponoć izbornog dana. Usporedili smo službene i virtualne podatke i ovo su rezultati.

Da će Ivo Josipović ući u drugi krug predsjedničkih izbora, bilo je očekivano i prije izbora – sve relevantne ankete, kao i glasovi na Mnijenju, upućivali su na to. Međutim, usporedimo li 32 posto glasova koje je Josipović dobio u prvom krugu izbora i 19 posto, koliko je dobio na Facebooku, čini se da u virtualnom svijetu kandidat SDP-a ipak ima manju potporu nego u stvarnosti.

Odstupanje između Facebooka i stvarnosti ipak je najizraženije u slučaju Miroslava Tuđmana. Dok je na Facebookovom Mnijenju taj kandidat bio drugi neposredno iza Josipovića, na stvarnim izborima osvojio je samo četiri posto glasova. Još jednom se potvrdilo da relativno mala skupina ljudi s dobrom povezanošću, poput grupe podrške Miroslavu Tuđmanu na Facebooku, može biti dovoljno ‘glasna’ kako bi skrenula pozornost na svoje ideje. No, na njihovu žalost, memi koje su širili Facebookom bili su nedovoljno zarazni da se prošire na ostatak online zajednice, a još manje da iz virtualnog svijeta preskoče u stvarni svijet.

Iako je mnogima bila ugodno iznenađenje izbora i kampanje, čime je pridobila simpatije gotovo 15 posto Facebook korisnika, Vesna Pusić je na stvarnim izborima osvojila nešto više od sedam posto. Je li to njezin uspjeh ili neuspjeh stvar je procjene, no u svakom slučaju može računati na značajnu potporu online zajednice.

Još jedan kandidat koji na Mnijenju nije bio osobito omiljen (četiri posto glasova), Andrija Hebrang, u stvarnim izborima plasirao se na treće mjesto sa 12 posto glasova.

Naveli smo kandidate kod kojih postoji relativno velika razlika između postotka glasova na našoj aplikaciji i rezultata glasovanja dijela biračkog tijela koje je odlučilo izaći na izbore. Kod ostalih kandidata postoci glasova na Mnijenju se u prilično velikoj mjeri poklapaju s izbornim rezultatima, neki poput Milana Bandića i Nadana Vidoševića dobili su gotovo identičan postotak glasova.

U trenutku dok ovo pišemo, na aplikaciji je više od 700 glasova prikupljenih za manje od 24 sata. Sljedeći tjedan, već u sljedećoj godini, javit ćemo vam se s detaljnijim analizama rezultata virtualnog glasovanja za drugi izborni krug na aplikaciji Mnijenje.

Izvor: Tportal.hr

TotusOpiniometar: Uvjerljiva prednost Ive Josipovića

Prvi krug Predsjedničkih izbora je već iza nas i od jučer dva kandidata nastavljaju drugu etapu utrke za Pantovčak. Agencija TotusOpiniometar provela je 28. prosinca istraživanje o stavu građana prema dvojici kandidata koji se bore za titulu Predsjednika RH. Istraživanje je provedeno CATI metodom na stratificiranom uzorku od 1500 građana.

Prema današnjem stavu građana izgledi za odaziv na izbore u drugom krugu su puno optimističniji od odaziva u prvom krugu. Naime, 61 posto građana kaže da planira izići na izbore u drugom krugu dok njih 39 posto to ne želi.

Među kandidatima situacija je puno jasnija nego što je bila tijekom kampanje za ulazak u drugi krug. S obzirom da je za desetero njih utrka završila, 10. siječnja građani se trebaju odlučiti između dva kandidata. U ovom trenutku, da je sutra drugi krug izbora za Predsjednika, Ivo Josipović (SDP) dobio bi 52,5 posto glasova, a Milan Bandić (nezavisni kandidat) 14,7 posto. Neodlučnih je još uvijek 32,8 posto birača.

Izvor: Opiniometar.hr

Najmarljiviji birači su muškarci stariji od 45 godina

Anketa Večernjeg lista i RTL-a najavljuje odziv glasovanju od 68 posto, a na prošlim izborima za predsjednika RH 2005. bio je samo 51 posto.

Znate li tko su Tomislav Petrak i Mladen Kešer? Odgovor glasi: dvojica kandidata na izborima za predsjednika Republike 2005. godine koji su osvojili zajedno manje od 10.000 glasova ili 0,4 posto te bili uvjerljivo zadnji između 13 kandidata.

Najveće iznenađenje prošli put priredio je autsajder Boris Mikšić, čijih je 18 posto glasova bilo glavnim razlogom što je Stipe Mesić po pobjedu morao u drugi krug protiv današnje premijerke Jadranke Kosor.

Na prošlim je predsjedničkim izborima odziv bio razmjerno nizak, samo 51 posto, jer je ipak u utrci bio Mesić kao favorit bez ikoga tko bi mu mogao ugroziti pobjedu. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će biti odziv na današnjim izborima.

4,1 milijun s pravom glasa

Anketa Večernjeg lista i RTL-a najavila je odziv od čak 68 posto. Prema njoj najmarljiviji su birači muškarci stariji od 45 godina koji žive u Zagrebu ili na selu u Lici.

Među anketiranim muškarcima čak njih 74 posto kaže da izlazi na izbore, za razliku od 63 posto žena. Očito je, kad bi žene pokazale nešto više zanimanja za današnji izlazak na birališta, rezultati bi mogli biti ponovno iznenađujući. Ipak, podatke o odzivu birača valja uzeti s rezervom jer nitko zapravo točno ne zna koliko Hrvatska ima birača.

No posve je sigurno da ih nema čak 4,1 milijun u Hrvatskoj jer je to praktično broj svih stanovnika u zemlji, među kojima su i svi oni koji nemaju pravo glasa jer su mlađi od 18 godina.

Kako je broj birača posve sigurno manji od broja na popisu, i odziv će time biti veći. Na izborima prije deset godina u drugi krug ušli su Dražen Budiša, kao jedan od favorita od početka predsjedničke utrke, i S. Mesić koji je u utrku ušao kao autsajder, a Mate Granić, koji je prije toga već pozirao u predsjedničkim pozama, bio je najveći gubitnik.

Autobusima iz BiH

Na prošlim predsjedničkim izborima izbijali su žestoki sukobi između Mesića i Jadranke Kosor, koji danas dobro surađuju. Kosorovoj je tada Sanader dao zadatak da odradi izbore u kojima nije imala izglede te je na kraju Mesić uvjerljivo pobijedio sa 66 posto glasova.

I te je izbore obilježio organiziran prijevoz birača autobusima iz Hercegovine u južnu Dalmaciju, s dubrovačkog područja u Hercegovinu…

Ondje je pak uvjerljivo pobijedila današnja premijerka, sa 83 posto.

Izvor: Vecernji.hr

Tko to može platit: Bandić do sada već potrošio više od 15 milijuna kuna

Milan Bandić, još sinoć na Prisavlju govorio je u sučeljavanju predsjedničkih kandidata kako vrlo malo troši u kampanji te da će na koncu potrošiti malo više od ostalih kao i da su mu dosadašnji troškovi oko 2.5 do 3 milijuna kuna. Štoviše Bandić je rekao kako će ukupno potrošiti do 7 milijuna kuna što je izazvalo podsmijeh ostalih kandidata.

A gdje su jumbo plakati, Prljavo kazalište, stožer…

Današnje istraživanje GONG-a dalo im je za pravo jer je Bandić samo za objavljivanje reklama na televiziji i dnevnim novinama do sada potrošio 5.2 milijuna kuna bruto. U taj iznos nije uključena i izrada spota odnosno reklama, kao ni ostali troškovi kampanje od prijevoza pa do angažiranje popularnih pjevača do postavljanja bina. Isto tako nisu uključeni ni troškovi postavljanja jumbo plakata, a da i ne govorimo o troškovima njegova izbornog stožera. Mnogi kažu kako se njegova kampanja opasno približila brojci od 20 milijuna kuna.

Bandić je od tog ukupnog iznosa 2.5 milijuna kuna potrošio na objavljivanje reklama na HTV-u a 2.4 milijuna kuna na oglase u dnevnim novinama dok je oglase u magazinima platio 136.500 kuna. Dragan Primorac drugi je kandidat po rastrošnosti kada je riječ o reklamama. Prema istom istraživanju potrošio je ukupno 4.1 milijun kuna na oglašavanje, a od toga iznosa malo više odčetiri milijuna potrošio je na TV reklame.

Vidošević na 2,8 milijuna kuna

Nadan Vidošević platio je svoje reklame 2.8 milijuna kuna, Andrija Hebrang 1.8 milijuna kuna, a Ivo Josipović 1.7 milijun kuna. Vesna Pusić predvodi donju listu tablice kandidata jer je potrošila svega 236 tisuća kuna, Vesna Škare Ožbolt 121 tisuću, Kajin 62 tisuće. Miroslav Tuđman 51 tisuču, a Boris Mikšić malo više od 31 tisuće kuna.

GONG je svoje istraživanje napravio u suradnji s Mediom Plus, odnosno projektom agencije Ipsos Puls koja uključuje praćenje oglašavanja u netelevizijskim medijima, kao i s AGB Nielsen Media Research koja je istraživala gledanosti TV programa i praćenje oglašavanja na TV postajama.

Podaci do 20. prosinca

Podaci u izvještaju odnose na razdoblje od početka kampanje pa zaključno sa 20. prosincem ove godine, napominju u GONG-u, dodajući kako svi iznosi prikazani u izvještaju predstavljaju bruto vrijednost zakupljenog oglasnog prostora koja se izračunava prema važećim službenim cjenicima medija te koja ne uključuje popuste.

U podatke o oglašavanju na TV-u uključeno je oglašavanje na 4 nacionalne TV postaje. U podatke o oglašavanju u tiskovinama uključene su sve dnevne novine te većina tjednih tiskovina uključenih u projekt praćenja, a koje su izašle u navedenom periodu.

Podaci o vanjskom oglašavanju će biti uključeni u finalni izvještaj, ali samo na razni ukupnog iznosa bruto vrijednost zakupljenog oglasnog prostora od strane svih kandidata, napominju u GONG-u.

Izvor: Index.hr

Istraživanje Nove TV: Birači HDZ-a otkazali poslušnost!

Istraživanje Nove TV pokazuje da Bandić sve više bježi Vidoševiću.

Istraživanje Nove TV pokazuje da Ivo Josipović trenutno ima veliku prednost pred ostalim kandidatima te osvaja 31% glasova. Istraživanje je provela agencija Puls na 1200 ispitanika uz napomenu da u istraživanje nije uključeno posljednjih tjedan dana te glasovi dijaspore.

Na drugom mjestu je trenutno Milan Bandić sa 17,4 posto podrške, a treći je Nadan Vidošević sa 11,9%. Na četvrtom mjestu se prema rezultatima ovog istraživanja nalazi Andrija Hebrang sa 9,3 posto. Peti je Dragan Primorac sa 7,9% dok je Vesna Pusić šesta sa 6,4 posto.

Damir Kajin je trenutno sedmi sa 3 posto glasova a Vesna Škare Ožbolt osma sa 2,5 posto. Slijede Miroslav Tuđman sa 2 posto, Josip Jurčević sa 1,6 posto, Boris Mikšić 1 posto, te na začelju kolone Slavko Vukšić sa 0,6 posto. 5,5 posto birača je još uvijek neodlučno.

Josipović pobjeđuje bez obzira tko je u drugom krugu

U slučaju da se u drugom krugu sučele Ivo Josipović i Milan Bandić, Josipović bi pobjedio sa 53% glasova dok bi Bandić dobio 36 %. U tom slučaju 2/3 Hebrangovih glasača bi otišlo Bandiću, jednako kao i Pusićkinih Josipoviću, dok bi se glasači Primorca i Vidoševića podijelili.

U scenariju po kojem se u drugom krugu nađu Josipović i Nadan Vidošević, Josipović ponovno pobjeđuje sa 53 posto, a Vidošević ostvaruje rezultat identičan Bandićevom, 36 posto. U ovom slučaju 2/3 birača ide Nadanu Vidoševiću a 2/3 Pusićkinih birača opet Josipoviću. Bandićevi i Primorčevi podržavatelji se ravnomjerno podijele.

U slučaju da se u drugom krugu nađu Josipović i Andrija Hebrang, Josipović tada pobjeđuje sa najvećom razlikom i osvaja 62 posto glasova, dok bi kandidat HDZ-a dobio samo 25 posto. Preko 50 posto Pusićkinih glasača tada bi otišlo Josipoviću, 62 posto Bandićevih također Josipoviću. Hebrang ne bi dobio niti Vidoševićeve niti Primorčeve glasače, jer bi preko 50 posto birača oba kandidata otišlo Josipoviću.

U svakom slučaju birači HDZ-a su otkazali poslušnost njihovom kandidatu. Samo 30 posto bi glasovalo za Andrija Hebranga, Čak 23 posto HDZ-ovaca bi glasovalo za Milana Bandića a za izbačenog HDZ-ovca Nadana Vidoševića njih 15 posto.

Izvor: Dnevnik.hr

Sljedeća stranica »