Naknada troškova: Recesija i za izbornu promidžbu

Vlada je odlučila da će svi predsjednički kandidati koji dobiju najmanje 10% glasova kao naknadu za troškove izborne promidžbe dobiti po 250.000 kuna.

Do sada je naknada za troškove izborne promidžbe za kandidate koji su dobili najmanje 10% glasova iznosila 500.000 kuna, no Vlada je to sada prepolovila.

Pravo na naknadu predsjednički kandidati ostvaruju nakon što Državno izborno povjerenstvo objavi rezultate izbora.

U 12 dana najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa

Rokovi za predsjedničke izbore, 27. prosinca, počeli su teći od ponoći. Svi koji se žele kandidirati za novog predsjednika u 12 dana, do 16. studenoga u ponoć, moraju prikupiti i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostaviti potpise najmanje 10.000 birača.

Obrasci za prikupljanje potpisa mogu se kupiti u prodavaonicama Narodnih novina ili skinuti s internetske stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Nakon isteka roka za kandidiranje, DIP će u roku od 48 sati utvrditi valjanost kandidatura i objaviti popis kandidata.

Objavom popisa u svim dnevnim novinama i na HTV-u počinje izborna kampanja, koja će trajati 37 dana, od 19. studenoga do 24 sata prije izbora, kada počinje izborna šutnja.

Osvoji li netko od kandidata većinu glasova svih birača koji iziđu na izbore, Hrvatska će u prvom krugu dobiti novog predsjednika. U protivnom, dva kandidata s najviše osvojenih glasova idu u drugi krug izbora, koji će se održati 10. siječnja. Pobjednik i novi predsjednik je onaj kandidat koji u drugom krugu osvoji više glasova.

Ako kandidati na ponovljenim izborima osvoje jednak broj glasova birača, izbor se još jednom ponavlja.

Izvor:  hrt.hr

Vidošević pojačao klapu Optimist

Kada mislite da vam u životu ide loše, sjetite se Dinama, jer tom klubu uvijek ide gore nego drugima, napisao je prije nekoliko desetljeća genijalnu uputu za pesimiste novinar i pisac Veselko Tenžera. Usudit ćemo se nadopuniti je riječima: kada mislite da ti i predsjednički kandidat Nadan Vidošević. Tek zarasle glasnice isprva je mislio čuvati, no nije odolio da se ne pridruži Optimistima pa su zajedno, na njihovo veliko oduševljenje, otpjevali „Da te mogu pismom zvati“.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Izvor: 28.10.2009. Arena, strana 30

Vidošević: Hrvati moraju graditi jedinstvenu i snažnu BiH!

BiH i Hrvatska, kao i ostale države i narodi Balkana, zaslužuju, nakon krvavog 20. stoljeća, stoljeće mira i prosperiteta, tvrdi Nadan Vidošević, jedan od kandidata za budućeg predsjednika Republike Hrvatske. Vidošević, inače predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Uprave “Kraša”, uvjeren je da ima kvalitete hrvatskog lidera za 21. stoljeće. Na službenoj web-stranici već se titulirao “trećim hrvatskim predsjednikom”.

Šta je bio Vaš osnovni motiv da se kandidirate? Ipak ste imali uspješnu karijeru u ekonomiji.

- Ako Hrvatska želi biti gospodarski prosperitetna država za svoje građane, treba joj treći predsjednik kao jamac ekonomske, a time ukupne stabilnosti. Nisam se bavio politikom do 1989. godine, a tada kada se stvorila prilika za ostvarenje sna o slobodnoj, demokratskoj i europskoj Hrvatskoj, uključio sam se u politički život.

Vjerovao sam da će odmah nakon demokratskih izbora stvari ići lako, a da će se Hrvatska, kao i druge države proizašle iz jugoslavenske federacije, uskoro naći u EU, po uzoru na Skandinaviju. Nažalost, taj san se tada nije ostvario. Sljedećih šest godina pretvorile su se u borbu za opstanak, priznanje i, na kraju, slobodu. Nakon “Oluje” napustio sam politiku, vjerujući da više mogu dati u gospodarstvu. Sada je Hrvatska ugrožena ekonomski i opet ne želim stajati po strani. Hoću se boriti za njenu ekonomsku nezavisnost. Niste nezavisni ako vašom zemljom upravljaju vjerovnici.

Ako je tako, što će biti Vaš angažman ukoliko pobijedite na izborima? Prije svega na planu ekonomije, jer je Hrvatska snažno pogođena krizom.

- To nije iznenađenje za nas koji smo u hrvatskom gospodarstvu. Nije se moglo unedogled živjeti na tuđi račun, zaduživanjem, privatizacijskim prihodima ili doznakama naših ljudi u inozemstvu. Nažalost, “glavne zvijezde” postali su oni koji državne ili gradske i općinske budžete koriste za svoju promociju, a ne oni koji na tržištu u zemlji i svijetu traže prostor za hrvatski proizvod. Time i za bolji životni standard naših građana.

S kolikom predanošću vjerujete da možete pobijediti?

- Ako ono što govorim bude prepoznato od hrvatskih građana, neću imati ozbiljnog protukandidata.

Otkud tolika samouvjerenost? Što mislite da je Vaša osnovna prednost na predstojećim predsjedničkim izborima?

- Upravo to što sam sada kazao. Na potpuno drukčiji način interpretiram ulogu predsjednika Republike Hrvatske. On je, prema mom mišljenju, ključna osoba za održavanje gospodarske i opće političke stabilnosti. Gospodarska diplomacija je najbrži put do novih radnih mjesta, obavještajni sustav uz opću podršku politike, najveća je snaga u najtežoj borbi koja je pred nama, a to je obračun s korupcijom i kriminalom.

Oružane snage su u svim demokratskim državama najsnažniji podupiratelj tehnološkog napretka, a time i gospodarskog i znanstvenog. Sve su to ovlasti i odgovornosti hrvatskog predsjednika Republike. Moj dosadašnji rad je potvrda da to znam i mogu iskoristiti za prosperitet Hrvatske, bolji život njenih građana.

Vjerujete li da će ove predsjedničke izbore u Hrvatskoj odlučiti glasači iz dijaspore, odnosno oni iz BiH?

- Odlučivat će svakako i glasači u BiH.

Vjerojatno i Vi računate na podršku Hrvata u BiH. Kako onda gledate na njihov položaj? Smatrate li da oni i dalje trebaju imati pravo glasa u Hrvatskoj i odlučivati o sudbini zemlje u kojoj ne žive?

- Stečena građanska prava su neotuđiva. Pravo glasa je jedno od tih prava. Hrvati imaju dvije domovine i to mora biti naša blagodat.

Trebaju li Hrvati dobiti svoj entitet, što potajno priželjkuju u okviru predstojećih ustavnih promjena, ili, pak, trebaju graditi jedinstvenu i snažnu BiH?

- Moraju graditi jedinstvenu i snažnu BiH! Ali, to ne znači odricanje od jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda. Prosperitetna i stabilna BiH je interes Srba, Bošnjaka i Hrvata, ali i zemalja u okruženju, prije svega mislim na Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku.

Pazite, HDZBiH i HDZ 1990. ponovo su na čestim konsultacijama sa službenim Zagrebom u vezi s budućnošću BiH. Da li će Hrvatska, kao devedesetih, dati podršku  predstavnicima Hrvata u BiH za secesionističke planove i reinkarnaciju “Herceg-Bosne”?

- Politika svih relevantnih političkih čimbenika u RH je jedinstvena europska BiH. Zagreb će uvijek biti potpora na europskom putu BiH, jer je to vitalni interes RH, ali isto tako  očekujemo da unutar BiH ni na koji način ne dođe do umanjivanja prava konstitutivnih naroda. Bh. Hrvati iz BiH se ne zloupotrebljavaju iz Zagreba, ali Zagreb može reći svoj stav. Hrvatska mora uvijek biti iskreni oslonac BiH i u njoj nalaziti trajnog strateškog partnera.

Hrvatski narod u BiH, svojoj domovini, mora preko svog autentičnog političkog vodstva kreirati poziciju unutar BiH. Hrvatski narod u BiH ima dovoljno sjajnih pojedinaca koji mogu osigurati bolju budućnost svom narodu, ali i svim građanima BiH.

Andrija Hebrang nedavno je poručio Hrvatima u BiH da ne gledaju u Sarajevo kao svoj glavni grad. Što je Vaša poruka?

-  Za moj narod to bi bilo loše i ja ću se tome suprotstaviti. Moj narod ima, kao što sam već rekao, dvije domovine i dva glavna grada. Zagreb i Sarajevo.

Da li je Hrvatska zabrinuta aktualnim događanjima u BiH? Radikalizam i dalje buja, kriza je očita, a svijet upozorava da je BiH pred raspadom?

- Ovo je prilika za narode u BiH, za nas susjede, za Europsku uniju i za globalne sile da pokažu kako ovo može biti stoljeće mira i svake tolerancije. Sjetite se Europe uoči nastanka Švicarske konfederacije. Zar danas ne možemo baš u BiH pokazati suživot naroda, konfesija, prava svih građana bez obzira na razlike u europskom duhu? BiH je izazov svijetu.

Izvor: dnevniavaz.ba

Kajin: U kampanju sam ušao kao partizani ‘41.

“Cijelu se karijeru borim za malog čovjeka, a tako izgleda i moja predsjednička kampanja. Dok ostali kandidati imaju snažnu razgranatu infrastrukturu, ja uglavnom radim sam i bez financijske podrške. Tako sam prije nekoliko dana u Bjelovar otišao vlastitim autom u kojem sam vozio dvadeset litara vina, a kada je skup završio, publiku sam počastio i pizzom jer za više od toga nemam novca”, opisuje Damir Kajin početak svoje predsjedničke kampanje. Unatoč skromnom medijskom interesu, saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora vjeruje da ima šanse predstavljati iznenađenje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske.

Damir Kajin je u proteklih 15-ak godina izgradio reputaciju žestokog kritičara HDZ-ove politike, međutim njegova je kandidatura bila iznenađenje jer su iz IDS-a tijekom proljeća najavljivali podršku zajedničkom kandidatu lijevog centra. Kako SDP nije pristao stati iza Radimira Čačića, a Ivan Jakovčić je odbio poduprijeti Ivu Josipovića, uskočio je Kajin. Ankete pokazuju da bi za njega glasovalo 4 posto birača, ali on vjeruje da će u iduća dva mjeseca bitno povećati broj svojih poklonika. Tako će oduzeti dio glasova Josipoviću i Vesni Pusić, no kako ne bi otvarao sukob s kandidatima ljevice, za Nacional iznosi obećanje da će u drugom izbornom krugu podržati nekoga od njih. Ovaj vikend je nakratko prekinuo kampanju jer je morao otići u Istru i brati masline na imanju svoje punice.
‘Vjerujem u dobar rezultat’

NACIONAL: Zašto ste se kandidirali?

- Uvjeren sam da će konačni rezultat biti vrlo dobar, a vjerujem kako će moja kandidatura potaknuti i druge predsjedničke kandidate da ne konzerviraju prilike koje vladaju u Hrvatskoj nego da ih pokušaju mijenjati. Uvijek sam bio uz narod, od mobilizacije i odlaska u rat, preko probijanja policijskih barikada 1998. u Jurišićevoj ulici, a dok Ivo Banac nije preuzeo vođenje Hrvatskog helsinškog odbora, bio sam jedan od rijetkih političara koji je za svoj rad dobio nagradu HHO-a. Neću zagovarati istrijanizaciju Hrvatske, ali mislim da bi bilo dobro kada bi ova država usvojila neke standarde koji postoje u Istri, kao što su dobri međunacionalni odnosi.

NACIONAL: To znači da glasove uglavnom očekujete u Istri?

- U Istri očekujem konsenzualnu podršku, ali vjerujem u dobre rezultate i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Iako sam u kampanju ušao kao i partizani ‘41., dakle, bez izgrađene infrastrukture, kamo god dođem, ljudi me lijepo primaju. Čini se da mnogi u meni prepoznaju osobu koja je solidarna s ljudima s dna kace, kako kažu u Šumadiji. Takvi ljudi ni u jednom drugom predsjedničkom kandidatu neće dobiti boljega glasnogovornika od Damira Kajina jer ja tvrdim da i taj mali čovjek može imati bolju budućnost u ovoj predivnoj, ali osiromašenoj zemlji. Kada bih postao predsjednik, ponudio bih socijalnu državu u kojoj će se živjeti barem onako kako se živjelo prije 1990. godine. Nemam ništa protiv bogatih, ali neka to postignu radom, a ne krađom. Hrvatsku treba radikalno reformirati, a za početak, saborske zastupnike treba birati direktnim načinom, i tada će Hrvatska postati istinska zemlja parlamentarne demokracije. Nisam veliki optimist, ali tražio bih reviziju pretvorbe jer ne smijemo pristati na tezu Ljube Ćesića Rojsa “tko je jamio – jamio je”. Inzistirao bih i na sankcioniranju onih koji su okrvavili ruke za vrijeme Domovinskog rata. A u unutarnjem ustroju tražio bih jačanje lokalne samouprave po uvjetima po kojima je Hrvatska živjela na temelju Ustava iz 1974. godine. Trebamo i reindustrijalizaciju, u čemu Istra treba biti uzor, a dio moralne obnove jest i decentralizacija.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate da prema anketama dobivate otprilike tri puta manje glasova od Milana Bandića i Nadana Vidoševića?

- Ne vjerujem da će Bandić ili Vidošević ući u drugi krug. Prvi bi od Hrvatske napravio Zagrebački holding, a drugi ne može postati predsjednik države jer su protiv njega čak i navijači Torcide, koji dobro znaju kako se pod njegovim vodstvom Hajduk srozao iz perspektivnog europskog kluba na loš hrvatski. Ankete su čudna stvar i samo ću podsjetiti da 2000. i nekim drugim političarima ankete nisu davale bogznakakve izglede, a oni su pobijedili. Rezultati se broje na kraju utrke.

NACIONAL: U kuloarima unutar lijevog centra kruži priča da ste vodstvu SDP-a obećali kako ćete se povući iz kampanje i tako pomoći Ivi Josipoviću, ako isto postupi i Vesna Pusić. Ima li istine u takvim teorijama?

- Neće se povući ni Vesna Pusić ni Damir Kajin. Ako ne uspijem ući u drugi krug, spreman sam javno podržati kandidata lijevog centra, a ako treba, i sudjelovati u njegovoj kampanji. Želim vjerovati da opozicija ima šansu u drugi krug poslati dva kandidata. Kada kažem opozicija, pod tim terminom ne mislim na Milana Bandića i Nadana Vidoševića.

NACIONAL: Kao dugogodišnji kritičar Marka Perkovića Thompsona, vjerojatno niste radosno gledali kako ga brani ministar vanjskih poslva Gordan Jandroković?

- O Thompsonu danas mislim isto što sam mislio i prije tri godine, nakon njegova sramotnog koncerta u Zagrebu, na kojem su tisuće posjetitelja izvikivale “Ubij Srbina”. Tada sam rekao: “E, Thompsone, ti u Istri nastupiti nećeš.” Danas je lako govoriti kako zbog takvih pokliča treba prekidati utakmice ili isključivati ton u televizijskim prijenosima, ali trebalo je proživjeti ono što sam prije tri godine ja morao. Učinili smo sve da Thompson ne nastupi u Istri, i uspjeli smo, osim u jednom slučaju, kada se preko privatnog posjeda i uz pomoć vrha HDZ-a i Policijske uprave istarske, prošvercao i nastupio u Pazinu. Upućivane su mi suptilne prijetnje preko Državnog odvjetništva odakle su stizale najave kaznenog progona, pa do toga da je na tom jedinom istarskom koncertu od 2000 ljudi, njih 1500 najprije skandiralo “Ubij Srbina”, pa “Ubij Mesića”, a zatim iz svega glasa “Ubij, ubij Kajina”. Uvjeravam vas da to nije ugodno slušati, a još je neugodnije kada vam iste parole dođu skandirati ispod prozora.

NACIONAL: Zašto se protivite dogovoru o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora koji su postigli Jadranka Kosor i Borut Pahor, kada se na taj način omogućuje najvažniji politički cilj, a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju?

- Nikada ne bih prihvatio taj sporazum. Apsolutno podupirem ulazak u EU barem zato što će se tada manje krasti, a ako je netko barem malo pridonio poboljšanju hrvatsko-slovenskih odnosa, onda sam to ja. Još 1996. sam potpisao dodjeljivanje koncesija Slovencima u Piranskom zaljevu, a 2001. smo Dino Debeljuh i ja u zadnji čas odvratili Ivicu Račana da Sloveniji ustupi dva hektara zemljišta oko kuće Joška Jorasa. “Ako to napravite, dići ću na noge pola Istre”, rekao sam Račanu i on je poslušao, no onda je krajnje nepromišljeno i neodgovorno s Drnovšekom parafirao razgraničenje na moru. Račan se tada odrekao 167 četvornih kilometara mora, od čega je trećina pripala Sloveniji, a ostatak bi ušao u međunarodne vode. Što se tiče tog nesretnog sporazuma Kosor – Pahor, koji sada odjedanput brani i predsjednik Mesić, i on će u konačnici rezultirati gubitkom hrvatskog mora. Za mene je neprihvatljiva i odredba po kojoj će se arbitražom granica određivati i na kopnu i na moru, iako je riječ o neosporno hrvatskom teritoriju. Živim uz granicu sa Slovenijom, imam puno prijatelja u toj zemlji i uvijek im kažem kako bih za njih dao i vlastitu krv, ali zemlju ne dam.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate rast popularnosti premijerke Jadranke Kosor, u čiji su politički opstanak još prije samo tri mjeseca vjerovali tek rijetki?

- Dijelom je to posljedica svakodnevnog PR-a koji Hrvatska televizija pruža Jadranki Kosor. Odlazak Ive Sanadera najbolje je što se Hrvatskoj dogodilo u zadnjih šest godina, i Jadranka Kosor može biti samo bolja od svog prethodnika. Međutim, nju je nemoguće amnestirati od politike koju je sukreirala kao potpredsjednica Sanaderove vlade, niti da je 2004. u trenutku dolaska HDZ-a na vlast, inozemni dug Hrvatske iznosio 20 milijardi dolara, a danas je 41 milijardi. Pod njezinom vladom ove će godine BDP pasti za 5,5 posto, a 1999., koja je bila najgora godina u novijoj hrvatskoj povijesti, kada smo zbog Tuđmanova režima bili izolirani, tada je pad BDP-a bio samo 1,5 posto.

NACIONAL: Zašto u opoziciji ne pokušavate srušiti sadašnju vladu kada tvrdite da je tako slaba?

- Da sam na mjestu lidera nekih opozicijskih stranaka, vjerojatno bismo imali paralelne predsjedničke i parlamentarne izbore. Neću kazati kako opozicija ne želi preuzeti vlast, ali imam dojam da se previše čeka da im ta vlast padne u naručje poput zrele kruške. Nakon odlaska Ive Sanadera trebalo se približiti građanima i reći da ova politika nema legitimitet, a usput pokušati objasniti nekim strankama vladajuće koalicije kako će i one biti suodgovorne za postojeću socijalnu gospodarsku situaciju. Tu su i zastupnici nacionalnih manjina s kojima se trebalo razgovarati i pokušati ih uvjeriti da također napuste vladu koja se loše odnosi prema ovdašnjim manjinskim zajednicama.

NACIONAL: Je li Zoran Milanović dobar lider opozicije?

- Sve dok je predsjednik SDP-a, on je na čelu najjače opozicijske stranke. To mu sigurno daje veću specifičnu težinu od one koju imaju ostali čelnici oporbe jer nitko razuman ne smije negirati snagu brojki. Milanović će svoje liderstvo još morati potvrđivati, najprije na predsjedničkim, a zatim i parlamentarnim izborima. Od njega očekujem potpuni zaokret u odnosu na stajališta aktualne vlasti, i to u svim pitanjima, od politike prema manjinama ili Bosni i Hercegovini do brodogradnje i gospodarstva.

NACIONAL: Zbog nekih izjava o homoseksualcima optuženi ste za homofobiju. Osjećate li, doista, zazor prema osobama istospolne orijentacije?

- Ako me pitate da li bih istospolnim parovima dopustio posvajanje djece, moj decidirani odgovor glasi “Ne”. S druge strane, treba im omogućiti prava koja imaju osobe u izvanbračnim zajednicama i, razumije se, posve ih zaštititi od bilo kakvog šikaniranja. Ali ni homoseksualci ne bi trebali pitanjem djece provocirati cjelokupnu hrvatsku političku scenu. Ja sam spreman braniti sva prava tih ljudi i njihov integritet, ali isto tako moram ponoviti da sam protivnik mogućnosti da homoseksualci posvajaju djecu.

NACIONAL: Protivnici vas optužuju da ste karijeru izgradili kritizirajući svoje neistomišljenike, a da sami nikada niste radili nešto konkretno.

- Dolazim iz Buzeta, najperspektivnijega grada u Hrvatskoj u kojem je od 6000 stnovnika njih 3000 zaposleno. Izvoz iz Buzeta je prošle godine iznosio 114 milijuna dolara, dok tri puta veći Rovinj, u kojem je sjedište TDR-a, izvozi tek u vrijednosti od 118 milijuna dolara. Damir Kajin je 1993. doslovno upao unutra i spasio Istarsku pivovaru, a zahvaljujući mojem dogovoru s tadašnjim slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom, koga sam nagovorio da sačuvamo to poduzeće, osigurao sam poslovni uspjeh tvrtki CIMOS u kojoj je danas zaposleno 1100 radnika, a izvoz iznosi 880 milijuna dolara. Budite uvjereni da nisam spašavao samo CIMOS i Istarsku pivovaru nego da u Buzetu i okolici nema ni jedne tvrtke kojoj Damir Kajin nije pomogao.

Izvor: 27.10.2009. Nacional, strana 28.

Tuđman u Zadru prikupio 1200 potpisa

Predsjednički kandidat Miroslav Tuđman rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je 1200 ljudi potpisalo inicijativu za njegovu predsjedničku kandidaturu otkako je pokrenuta prošle godine u kolovozu

Također je objavio imena 280 članova izbornog stožera, među kojima je deset akademika, nekoliko desetaka sveučilišnih profesora, petnaestak generala, brigadira i drugih visokih časnika HV-a u mirovini, a dodao je i da su osnovani izborni stožeri u Kanadi, SAD-u, Švicarskoj, Australiji, Njemačkoj te Bosni i Hercegovini.

Govoreći o najavljenim ustavnim promjenama, Miroslav Tuđman je ocijenio da te promjene znače redukciju hrvatskoga suvereniteta.

“Tim se promjenama ograničava glasovno pravo hrvatskom iseljeništvu, čime se poručuje Hrvatima izvan Hrvatske da su suvišni. Nema zemlje u svijetu koja svojim državljanima zabranjuje glasovanje”, kazao je.

Dodao je da ne bi bilo uspješnih zemalja poput Irske, Izraela ili Kine bez njihova iseljeništva. “Najavljene ustavne promjene ne vode računa o hrvatskim nacionalnim intersima, a one uz to navode na pretpostavku da će se Ustav mijenjati svakih nekoliko godina, kako koja garnitura dođe na vlast, a to Hrvatsku čini nestabilnom i nevjerodostojnom zemljom”, rekao je Tuđman.

Na novinarsko pitanje o tome treba li podići spomenik Anti Paveliću odgovorio je kako “ne treba jer je prodao Dalmaciju”.

Na pitanje o tome hoće li se zauzeti za promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu Tuđman je odgovorio kako zadržavanje tog imena zapravo znači ne rješavati se ideje Jugoslavije. “S druge strane, po imenu prvoga hrvatskog predsjednika nazvana je livada, što je uvreda i manipulacija”, dodao je.

Na pitanje hoće li pokrenuti kaznene postupke protiv sadašnjega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića ako se utvrdi da je kršio zakone Miroslav Tuđman je rekao kako je u jednoj svojoj knjizi već dokazao dokumentima da je sadašnji predsjednik protuzakonito dijelio dokumente s oznakom vojne i državne tajne. “U pravnome i političkom smislu moraju se poduzeti koraci da se to sankcionira”, rekao je. Na pitanje je li za njega Mesić veleizdajnik Tuđman je odgovorio da je Mesić “krivokletnik koji je lažno svjedočio protiv svoje države i generala”.

Izvor: tportal.hr

Bandić: Izdat ću kuharicu za četiri godišnja doba

Milan Bandić nedjelju je proveo u Livadama gdje je u sklopu izložbe tartufa skuhao fuže s tartufima i najavio izdavanje vlastite kuharice. A obratio se i Istrijanima hvalivši njihov razvoj!

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji još nije službeno potvrdio da će krenuti u utrku za Pantovčak, nedjelju je proveo u istarskim Livadama. Ondje ga je pozvao najpoznatiji istarski tartufar i prerađivač tartufa, Giancarlo Zigante da otvori IX. Izložbu tartufa.

Nakon otvorenja, Bandić se okušao se i u pripremanju fuža s tartufima, koje je prvi kušao njegov vjerni suradnik Duško Ljuština.

Prvi čovjek Zagreba, tom se prigodom pohvalio i kako je izuzetan kuhar, te da će uskoro izdati svoju kuharicu pod nazivom Kuharicu za sva četiri godišnja doba. Kazao je kako tartufe kupuje u Zagrebu, te da ih i doma priprema, piše Jutarnji.

Pri svom posjetu Istri, osvrnuo se i na njene uspjehe.

“Istra je za ostatak Hrvatske primjer kako se treba regionalno razvijati, ali bilo bi dobro da stečena iskustva podijeli s drugim regijama. Tako ujedinjeni bili bi ozbiljniji, jači, veći i snažniji. Vjerujem da je to moguće”, poručio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Izvor: izbori.net.hr

Kajin: Slovenci dobili izlaz na otvoreno more

‘Hrvatska arbitražnim sporazumom jamči Sloveniji izlazak na otvoreno more’, tvrdi Damir Kajin, dodajući da je tu infoermaciju saznao od svojih slovenskih kolega.

Uoči zagrebačkog susreta slovenskog premijera Boruta Pahora te Jadranke Kosor, o arbitražnom ugovoru, nakon Vesne Pusić, progovorio je i IDS-ov predsjednički kandidat Damir Kajin.

On, pak, tvrdi kako je iz svojih izvora u Ljubljani saznao da Hrvatska arbitražnim sporazumom jamči Sloveniji izlazak na otvoreno more što znači da će Lijepa naša morati ustupiti između 115 i 130 kilimetara svojih teritorijalnih voda.

“Po sporazumu ispada da će Hrvatska dobiti svoj teritorij na kopnu, a izgubiti na moru”, izjavio je Kajin koji tvrdi da će Slovenci popustiti na kopnenom području.

Glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Maria Draguna takve tvrdnje, kaže, iznenađuju. On naglašava kako nema govora o odstupanju od teritorija, piše Jutarnji list.

Hoće li, pak, premijerka još jednom progovoriti o svom dogovoru s Pahorom, moglo bi se doznati u ponedjeljak kada završi njihov susret u Zagrebu. Naime, njen slovenski kolega najavio je kako će je na zagrebačkom ručku zatražiti da dogovor postane javan.

Izvor: izbori.net.hr

Sporazum o arbitraži mora se raščistiti!

Predsjednička kandidatkinja Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Vesna Pusić danas je ocijenila da nacrt sporazuma o arbitraži, kojim se rješava pitanje granice između Hrvatske i Slovenije, ne smije sadržavati rješenje niti smije prejudicirati odluku arbitražnog suda

Pusić je kazala da je i to što se dvije zemlje trebaju obvezati da će sporazum biti obvezujući na neki način rizik za Hrvatsku jer granicu na moru prepušta arbitražnom sudu.

‘To je kompromis do kojeg možemo ići, ali neprihvatljivo je da u arbitražnom sporazumu bude sadržana naznaka rješenja’, kazala je Pusić objasnivši kako je u nacrtu sporazuma ostalo nejasno što znači riječ ‘dodir, kontakt’ ili slovenski ’stik’.

‘Ako to uključuje sve moguće vrste kontakata: direktni, indirektni i kondominij, onda to može poslužiti kao startna pozicija, a ako znači direktan dodir slovenskih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, to prejudicira ishod arbitraže’, kazala je Pusić na brifingu za novinare naglasivši kako se do dolaska tog sporazuma u Sabor to svakako mora pojasniti, a i slovenska strana, kako dodaje, također zahtijeva da se to raščisti.

Na pitanje novinara da komentira ponašanje premijerke po tom pitanju, Vesna Pusić je odgovorila kako je riječ o tzv. istini na obroke te da je učinjen korak unatrag jer je odlučeno da o svemu odlučuje arbitražni sud koji ne smije biti tek fasada već mora imati slobodu da razmotri sve vrste kontakata.

Kako bilo, poručuje Pusić, nacrt arbitražnog sporazuma ne bi trebao dolaziti u Sabor bez jasne interpretacije i navodi da bi ovaj tjedan bilo najbolje iskoristiti za rješavanje tog pitanja na razini premijera ili diplomacijom.

Najavila je da će tražiti sastanak s premijerkom i kao predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske u EU.

Izvor: tportal.hr

Utrka za Pantovčak: Predsjednička kampanja koštat će 34 milijuna kuna

Predsjednički kandidati koji su se uključili u utrku za Pantovčak ukupno će za promidžbu potrošiti najmanje 34 milijuna kuna, što je desetak milijuna kuna više nego što je 13 predsjedničkih kandidata utrošilo na izborima 2005. godine.

Da bi im država dijelom financirala troškove izborne kampanje, moraju osvojiti najmanje 10 posto glasova birača. Oni koji osvoje 10 posto i više glasova u svakom će krugu dobiti novac iz državne blagajne, no koliko točno, još nije poznato budući da odluku o tome donosi Vlada najkasnije mjesec dana prije datuma održavanja predsjedničkih izbora.

Na zadnjim predsjedničkim izborima 2005. godine kandidati su iz državnog proračuna dobili po 500.000 kuna. Prag od 10 posto prošli su tada samo Stjepan Mesić, Jadranka Kosor i u prvom krugu Boris Mikšić. Mesić i Kosor za oba su izborna kruga dobili ukupno milijun državnih kuna.

Prema podacima koje su tada dostavili Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), Mesić je u kampanji potrošio 5,3 milijuna plus PDV, a današnja premijerka 6,3 milijuna kuna.

Financiranje izborne promidžbe predsjedničkih kandidata odvija se iz njihovih vlastitih sredstava, te iz darova domaćih donatora. Kampanju mogu financirati i strane fizičke osobe, samo pod uvjetom da uz drugo državljanstvo imaju i hrvatsko.

Predsjednički kandidati ne smiju primati novac ni usluge od stranih država, stranih političkih stranaka, inozemnih fizičkih i pravnih osoba, kao ni od javnih poduzeća i poduzeća u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave.

Zakonom o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH, koji je donesen 2004. godine, jasno je propisano da novac ne smiju donirati ni udruga radnika i poslodavaca, zaklade i fundacije koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici, vjerske zajednice, humanitarne te druge neprofitne udruge.

Predsjednik nema pravo ni na lipu iz lokalnih proračuna, a iz državnog točno u kunu koliko im propiše Vlada.

Također, novac za izbornu promidžbu ne može se koristiti za financiranje pojedinih projekata u svrhu dobivanja izbornih glasova čije se dovršenje uvjetuje glasovanjem za određenog kandidata.

Predsjednički kandidati dužni su sedam dana prije dana održavanja izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu prijevremena izvješća o visini i izvorima sredstava prikupljenima za troškove izborne promidžbe, a u roku od 15 dana od dana održavanja izbora dostaviti DIP-u podatke o visini iznosa i izvoru potrošenog novca.

DIP je, pak, dužan u medijima objaviti cjelovito izvješće o troškovima i imena donatora. No, iz GONG-a upozoravaju kako zakon ne predviđa mogućnost da netko ne poštuje tu odredbu, pa nema kaznene odredbe.

Također nema ni kaznene odredbe kojom bi se kažnjavao predsjednički kandidat ili netko odgovoran iz njegova izbornog stožera ako primi tzv. zabranjenu donaciju, primjerice od strane države ili strane političke stranke.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Hebrang: Spreman sam kampanju prepustiti dr. Ivi

Predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang drži da mu afera “Podravka” nesumnjivo jako šteti u tekućoj kampanji.

− Sve afere koje ovih dana niču po medijima uperene su direktno protiv HDZ-a, a time ujedno i protiv mene kao predsjedničkog kandidata. To nipošto nije slučajno, no hoće li sve to u konačnici naštetiti i mojemu finalnom izbornom rezultatu, ovisit će prvenstveno o tome kako će i kojom brzinom teći istraga, te hoće li se i dalje te afere držati otvorenima kako bi dominirale televizijskim vijestima i novinskim stranicama – kazao nam je Hebrang.

Na upit razaznaje li u medijskim napisima, po kojima je Ivo Sanader skeptičan prema njegovu izbornom uspjehu, možda probuđene predsjedničke ambicije bivšega premijera, Hebrang je rezolutno uzvratio:

− Ako bivši premijer Sanader ima bilo kakve ambicije u HDZ-u, pa i predsjedničke, i ja i stranka još uvijek smo mu spremni prepustiti šansu. No, on je takve ponude odbijao i još uvijek odbija. Zato držim da se u takvim napisima kriju prljavi politički spinovi onih koji se panično boje mene kao desnog kandidata – zaključio je Hebrang.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Sljedeća stranica »