Završno sučeljavanje na Novoj TV

Tri nacionalne televizije imaju tri različita programa praćenja predsjedničkih izbora. Prva, ona javna, HTV, odlučila je predstaviti svakog pojedinog kandidata u emisiji »Otvoreno« koju vode Hloverka Novak-Srzić i Mislav Togonal, ali i u središnjem »Dnevniku«. Tako je projekt praćenja predsjedičkih kandidata prenesen prvenstveno na dvije emisije, dok je ovog ljeta plan bio sasvim drugačiji. Projekt je razradio Renato Kunić, a zamišljeno je i da Hloverka Novak-Srzić i Branimir Bilić zajednički vode gledatelje i u rezultate izborne noći. Da ne bi bilo zabune kako dvoboja između predsjedničkih kandidata na HRT-u neće biti, on je zakazan za 22. prosinca. No, komercijalne televizije, posebice Nova TV, kao i do sada praćenju izbora pristupile su nešto drugačije i inovativnije. Tako »Predsjedničku utrku« na Novoj TV predvodi Mislav Bago.

“Za predsjedničke izbore Nova TV je pripremila najsadržajniji izborni TV projekt kojeg vodi ugledni politički novinar Mislav Bago. Nova TV jedina sustavno prati predsjedničke izbore od prvih predizbornih aktivnosti političara koji su najavili svoju kandidaturu. Još od ljeta informativni program donosi relevantna istraživanja o predsjedničkim kandidatima, a tijekom kampanje pratit će ono što birače zanima, otvarati teme važnosti izbora predsjedničkog kandidata, njegove uloge i moći koju ta funkcija u sljedeće četiri godine nosi. U procjenama interesa javnosti informativni program Nove TV vodi se relevantnim istraživanjima, što ga i razlikuje od ostalih medija, čime pokazuje profesionalan pristup tematici predsjedničkih izbora. Interes gledatelja, relevantnost i objektivnost bit će jedini kriteriji kojima se i inače Nova TV vodi u informativnom programu«, rekla je Vedrana Cvetko iz odnosa s javošću Nove TV.

No, ova televizija uspjela se izboriti za nešto što su htjele i ostale dvije televizije s nacionalnom koncesijom. Naime, posljednje sučeljavanje kandidata održat će se upravo na Novoj TV 23. prosinca što je bio posljednji mogući datum za sučeljavanje, a kojega su naravno željeli i HRT i RTL.

»Uz informativni blok o izborima u dnevniku Nove TV emitirat će se tri specijalne emisije »Predsjednička utrka« 10., 17. i 23. prosinca u kojima Nova TV uvodi tehničke i sadržajne novosti. Prvi put u Hrvatskoj pratit ćemo reakcije javnosti na kandidate na način na koji to rade mediji naprednih zapadnih demokracija. Završno sučeljavanje u kojemu će predsjednički kandidati dati svoje posljednje poruke glasačima na rasporedu je 23. prosinca u 22 sata. Svoj zadnji intervju u predsjedničkom mandatu Stjepan Mesić imat će na Novoj TV. Izbore će Nova TV aktivno pratiti i putem interneta na svom portalu Dnevnik.hr čime se prema svjetskim trendovima omogućava širenje kampanje na multimediju. Nastavljaju se i video chatovi koje će s kandidatima voditi Mislav Bago kao i video sadržaji iz izbornih stožera te niz drugih web prednosti«, saznajemo od Vedrane Cvetko.

RTL također ne zaostaje

Njihov projekt praćenja predsjedničkih izbora zove se »Misija Pantovčak«, a svaki novinar koji sudjeluje u projektu dobit će svog predsjedničkog kandidata s tim da cijeli projekt predvodi Ana Brdarić.

»Tako će i pojedine kandidate pratiti određeni novinari i to tijekom cijele kampanje: Ivana Brkić Ivu Josipovića, Ivan Čorkalo Milana Bandića, Luka Rukavina Nadana Vidoševića, Milan Koštro Andriju Hebranga, Jasmina Kos Vesnu Pusić, a Amela Čilić Dragana Primorca.«, saznajemo od Nataše Roksandić iz odnosa s javnošću RTL televizije.

Oni sučeljavanje kandidata zamišljaju nešto drugačije, pa će tako klasičnu debatu zamijeniti emisija »Predsjednički trg« tijekom koje će svaki kandidat odgovarati na pitanje građana, jer ipak građani ih i biraju. Time ova televizija pomiče dosadašnje novinarske granice jer u slučaju debate između kandidata pušta građane da pitanjima »rešetaju« iste.

»Emisija »Predsjednički trg« emitirat će se subotom uživo sa zagrebačke špice u Varšavskoj ulici, kada će građani predsjedničke kandidate moći pitati sve što ih zanima. Uz kavu s budućim predsjednikom vidjet ćemo što pripremaju mogući stanovnici Pantovčaka gdje se druženje s predsjednikom na kavi već udomaćilo. Ovim načinom našim gledateljima planiramo izbore približiti u neposrednom i opuštenom tonu. Osim građana koji će nam se pridružiti uživo u centru Zagreba, očekujemo i interakciju s gledateljima putem elektroničke pošte, telefona ili mobitela u rubrici »Pitaj kandidata« – na tako poslana pitanja kandidati odgovaraju uživo. Voditeljica ovih događanja bit će Ana Brdarić, a s kandidatima će biti i oni novinari RTL Televizije koji svakodnevno prate njihove izborne kampanje i prikupljaju informacije na terenu te naša Antonija Mandić«, kaže Nataša Roksandić.

Tu je i praćenje rezultata izbora kroz program imena »Noć odluke«, pa »RTL duel« i »Predsjednički tjedan«.

»Noć odluke« posebna je izborna emisija koja će se emitirati u prvom i drugom krugu izbora. Novinari će se javljati uživo iz izbornih stožera kandidata. Uz javljanje uživo i stručnjake u studiju, na same izborne dane RTL Televizija planira iznimno bogat i zanimljiv izborni program, a u Vijestima moći će se doznati prva projekcija rezultata putem izlaznih anketa. »RTL Duel« emisija je sučeljavanja koja će uoči drugog izbornog kruga ugostiti dvoje kandidata u drugom krugu izbora. U maniri svjetskih televizijskih kuća – u raskošnoj studijskoj produkciji, s bogatim programom i zanimljivim pitanjima gledateljima ćemo dati priliku da vide što o bitnim pitanjima misle kandidati za predsjednika Republike. »U Predsjedničkom tjednu«, uoči drugog kruga izbora, naši će reporteri na terenu pratiti dvoje kandidata na njihovom putu po Hrvatskoj, a gledetalji će najzanimljivije detalje imati prilike vidjeti u njihovim javljanjima uživo u posebnoj emisiji«, zaključuju svoj program praćenja ovogodišnjih predsjedničkih izbora s RTL Televizije.

Statistike napadaju sa svih strana

Svaka od tri televizije imat će u svojim programima statistike popularnosti predsjedničkih kandidata neke od kuća koje statistike izrađuju na uzorku većem od 1000 ljudi. Time se natječu u kvaliteti svog programa, a građanima pokušavaju predočiti kako tko stoji po mogućnosti pobjede na izborima. Međutim, niti jedna od televizijskih kuća nije se sjetila upotrijebiti najjednostavniji Googleov alat »Key Words« i njime provjeriti koliko ljudi anonimno želi znati o kojemu kandidatu. Tako je na Googleu u prosjeku tijekom jednog mjeseca 9900 ljudi tražilo pojam Bandić, 1900 Pusić, 8100 pojam Josipović, 27100 pojam Primorac, 880 Nadan Vidošević i 210 Boris Mikšić.

Prvo »Nedjeljom u 2«, pa se predomislili u korist »Otvorenog«

Ovoga ljeta HTV je imao plan ugostiti predsjedničke kandidate i predstaviti ih u emisiji »Nedjeljom u 2« urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, što je u intervjuu za naš list i on sam potvrdio. Onda je novom jesenskom shemom u priču upao novi koncept središnjeg Dnevnika i kao voditeljica istoga Dijana Čuljak-Šelabaj koja je na to mjesto došla s mjesta voditeljice emisije »Otvoreno«. Na njeno mjesto u »Otvorenom« je zasjela Hloverka Novak-Srzić koju je Čuljak prvotno i zamijenila i za Stankovića u praćenju predizborne utrke više nije bilo mjesta. Ekskluzivno kandidate po pola sata u »Otvorenom« ugošćuju Hloverka Novak-Srzić i Mislav Togonal koji se mijenjaju u vođenju te emisije, a predsjednički kandidati su svoju minutažu dobili i u središnjem »Dnevniku« pa svi još pamte famozno polu-pospano gostovanje Milana Bandića na dan kad je napokon objavio kandidaturu.

Izvor: Novi list (04.12.2009.); novilist.hr

Izborni stožer kandidata: Dragan Primorac

Izborni stožer Dragana Primorca, Kennedyev trg 6b

Tel: +385 _1 563 _3155

Fax: +385 1 563 3141

Email: info@draganprimorac.com

Kontakt za medije:

Darijo Čerepinko

Tel: +385 _1 5633 _150

Fax: +385 91 4707 121

Email: pr@draganprimorac.com

Bilo kuda, oni svuda: ako plakati govore o njima…

Slabo nam se piše ako je predsjedničkim kandidatima svejedno hoće li njihovi likovi i poruke biti na stablima, kandelabrima…

Plakati, obavijesti, i druga priopćenja na području Karlovca smiju se isticati isključivo na oglasnim pločama i panoima, na oglasnim stupovima i u oglasnim ormarićima, obavijest je Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, koja je objavljena na internetskim stranicama Grada početkom aktualne predizborne kampanje.

Odmah potom slijedi i upozorenje: “Protiv počinitelja, odnosno osoba čiji se interes promiče plakatima na nedopuštenim mjestima, provodit će se prekršajne sankcije uz obvezu naknade počinjene štete, odnosno troškova uklanjanja nepropisno istaknutih plakata.”

Jesu li kazne premale

Unatoč tom jasnom stavu, stožeri nekih kandidata za najvišu državnu dužnost odlučili su postaviti svoje reklame gdje ih je volja.

Pa je tako stožer Milana Bandića, kandidata koji se već proglasio hrvatskim predsjednikom, u povodu svoga nedjeljnog posjeta gradu na četiri rijeke “ukrasio” stupove javne rasvjete i stabla po parkovima plakatima svoga poslodavca. I Nadan Vidošević je samoproglašeni treći predsjednik Republike.

I baš kao Bandićevi suradnici, i njegovi su postavili stotine plakata po karlovačkim kandelabrima. Ondje se nalaze i plakati s likom HNS-ova kandidata za trećeg dožupana iz redova srpske nacionalne manjine Pavla Škaljca, unatoč Odluci o komunalnom redu.

Nema kažnjenih

No, ta odluka ipak omogućuje odstupanja.

– Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove izdaje posebna rješenja za postavljanje plakata na stupove javne rasvjete. Reklamni plakati moraju biti u obliku sendviča, moraju biti vezani, ne smiju prekrivati druge postavljene plakate te ne smiju ometati prolaznike – kaže viša stručna referentica za protokol i odnose s javnošću Grada Andreja Barberić.

Ipak, takve iznimke političarima nisu odobrene. Iako je moguće pravne osobe, prekršitelje tih odredbi Odluke o komunalnom redu, kazniti novčanom kaznom od 500 do 2000 kuna, odnosno odgovorne u tome stožeru sa 200 do 500 kuna, gradska uprava nije odlučila to napraviti.

– Tijekom predizborne kampanje nitko nije kažnjen, nego su poslana rješenja o uklanjanju plakata s mjesta koja nisu za to predviđena – kaže A. Barberić.

Predizborni plakati moraju se ukloniti dan po okončanju izbora. U suprotnom će to učiniti komunalni redari na trošak stožera predsjedničkih kandidata – zapisano je u Odluci.

Kandidati bi trebali biti svjesni da će njihov odnos prema urednosti grada na četiri rijeke utjecati na to kako ih Karlovčani procjenjuju. A poštivati gradske komunalne propise stvar je i vjerodostojnosti onih koji se zalažu za poštivanje pravne države, što neizostavno ističu svi kandidati za predsjednika Republike.

Izvor: Večernji list

Izborni stožeri kandidata: Oni se brinu o budućem predsjedniku

Za uspjeh i imidž predsjedničkih kandidata ključni su ljudi koji svoj posao obavljaju anonimno: predstavljamo šest izbornih stožera, njihove poznate i nepoznate vođe i otkrivamo tajne planove za kampanju.

Mjesec i pol dana prije izbora za novog hrvatskog predsjednika većina kandidata već je odavno u danonoćnoj kampanji, a dok oni obilaze Hrvatsku uzduž i poprijeko, stotine volontera protekla su dva tjedna prikupljale potpise potrebne za formaliziranje kandidatura. Iako su gotovo svi ozbiljniji predsjednički kandidati već poznati hrvatskoj javnosti i svakodnevno su prisutni u medijima, za njihov imidž i uspjeh na izborima ključni su ljudi koji svoj posao obavljaju iza svjetla reflektora i kamera. Radom volontera i profesionalaca koji stoje iza svakog kandidata rukovode šefovi izbornih stožera, koji su u punom smislu riječi njihova desna ruka. Neki od njih bili su očekivani, a već su i sami poznati u hrvatskoj javnosti, neki su bili poprilično iznenađenje, a ima i onih koje će tek ova predsjednička kampanja izvući iz potpune anonimnosti.

U HDZ-u je dosad bilo najmanje iznenađenja: predsjednički kandidat stranke Andrija Hebrang posao direktora kampanje očekivano je povjerio bivšem glasnogovorniku vlade Ratku Mačeku, čovjeku koji je posljednjih desetak godina bio ključni igrač svih HDZ-ovih kampanja. U najvećoj oporbenoj stranci SDP-u Ivo Josipović za svog je šefa kampanje imenovao člana Glavnog odbora stranke, liječnika Miranda Mrsića. Predsjednička kandidatkinja HNS-a Vesna Pusić za šefa izbornog stožera ima stranačkog predsjednika Radimira Čačića, iako će operativne poslove voditi dugogodišnji glasnogovornik stranke i kampanje Boris Blažeković. Iza donedavnog SDP-ova gradonačelnika Zagreba Milana Bandića na funkciji šefa kampanje prilično očekivano stat će njegov dugogodišnji suradnik Duško Ljuština. Bivši ministar prosvjete Dragan Primorac za šefa svog stožera imenovao je poznatog hrvatskog oftalmologa Nikicu Gabrića, a šef Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević odlučio se za široj javnosti potpuno nepoznatu osobu – 33-godišnjeg Nevena Polića.

Dok je Vidošević prošlog tjedna po cijeloj Hrvatskoj prikupljao potpise za kandidaturu, reporterska ekipa Nacionala njegova je najbližeg suradnika zatekla je u izbornom stožeru u središtu Zagreba. Neven Polić ondje je s desetak volontera užurbano pripremao Vidoševićevu kampanju na terenu: “Po struci sam inženjer pomorskog prometa i zaposlen sam u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kad je gospodin Vidošević odlučio započeti izbornu utrku, htio se osloniti i na mlađe ljude, relativno nepoznate široj javnosti. Njegova glasnogovornica Martina Sokač Saraga i ja bili smo među prvima u ovom centralnom stožeru. Tijekom jutra ovdje rade studenti volonteri, a poslijepodne nam se pridruže malo stariji, ljudi koji rade u različitim tvrtkama i državnoj upravi. Svi oni nakon radnog vremena dođu ovamo i s nama su do kraja dana. Kako bih mogao upravljati stožerom, u HGK-u sam prethodno uzeo neplaćeni dopust”, objašnjava Polić. Iako mu je ovo prva kampanja na kojoj radi, Polić u razgovoru i ne skriva da mu je baš zato to velik izazov: “Meni je ovo prva kampanja, ali ima tu dosta ljudi koji imaju mnogo iskustva u nekim prethodnim kampanjama, a moj posao je da sve koordiniram. Ipak, dolazi do izražaja ono što su mi neki napominjali, da je puno lakše raditi kampanju ako imate stranačku infrastrukturu na području cijele Hrvatske. Mi smo krenuli od nule i zapravo smo u dva mjeseca napravili golem posao. Tako sad u svim županijama imamo otvorene stožere i svoje ljude, tri tisuće volontera koji svakodnevno rade na terenu, a ovdje u centralnom stožeru nas je oko pedesetak, no radi se u smjenama”, kaže Polić.

Budući da se proteklih tjedana u izbornim stožerima često spominje američki predsjednik Barack Obama i njegova predsjednička kampanja, zanimalo nas je jesu li Nadan Vidošević i njegovi suradnici također proučavali Obaminu kampanju: “Ja se ne bavim time. Imamo ljude koji su zaduženi za kreativni dio kampanje, oni su proučavali različite kampanje, pa i Obaminu. Ja sam se koncentrirao na operativni rad u stožeru, jer je pred nama velik posao. Kad Nadan dođe u stožer, a to je vrlo često, razgovaramo o svemu, pa i o tome, ali moj najvažniji posao je koordinacija cijele kampanje, jer moramo biti najbolji. Kao što je već vidljivo, niski udarci protiv Nadana Vidoševića počeli su još i prije objave njegove kandidature, jer su njegova karijera i rezultati u radu zavidni. Zato s ljudske strane mogu i razumjeti nervozu i paniku kod nekih drugih”, zaključuje Polić.

Stožer Milana Bandića smjestio se u poslovnom centru Almeria u Heinzelovoj ulici. Cijeli četvrti kat poslovne zgrade ispunjen je odanim Bandićevim suradnicima, a gužvi pridonosi i to što je ondje smješten i Bandićev pozivni centar, u kojem stotinjak ljudi svakodnevno zovu tisuće građana. Na čelu stožera nalazi se Duško Ljuština, 62-godišnji Bandićev savjetnik za kulturu. Čovjek koji godinama slovi kao “prvi čovjek zagrebačke kulture” u predstojećoj predsjedničkoj kampanji nije nikakvo iznenađenje, jer je on Bandićev izborni strateg već dugi niz godina. Osim Ljuštine, koji je službeno direktor kampanje, značajan utjecaj u stožeru ima šefica stožera Jasmina Havranek, inače profesorica na Agronomskom fakultetu i ekspertica NATO-a za poljoprivredu, a Ljuštini pomažu i njegovi zamjenici Miro Laco i Dinko Bilić. Za odnose s medijima zaduženi su Nedžad Haznadar te Božo Skoko i Martina Pintarić iz Millennium promocije, a u jednom od hodnika stožera sreli smo i novinara Milivoja Pašičeka.

Osim domaćih stručnjaka, Bandićevi suradnici angažirali su i neke inozemne profesionalce, o čemu je Duško Ljuština za Nacional rekao: “Milan Bandić je od 2000. dobio sve izbore u Zagrebu, a to valjda govori da dobro znamo svoj posao. U ovoj kampanji još nam pomažu i ljudi iz agencije Shaviv iz Tel Aviva.” Osim očekivanog i već prokušanog Bandićeva recepta koji se sastoji od mnogobrojnih obilazaka i mnogo rada na terenu, Ljuština ističe da će u ovoj kampanji veliku ulogu imati i internet: “Kampanja na internetu nam je jako važna i imamo ozbiljnu ekipu koja se bavi tim poslom. Već sad je sve postavljeno i sve funkcionira onako kako smo željeli. Niske udarce očekujemo, na njih smo navikli jer ih je bilo u svim dosadašnjim kampanjama. A geslo Milana Bandića je da nikad ni o kome ne kaže ni jednu ružnu riječ, i to je ono što ponavlja svaku večer kad dođe ovamo u stožer. Što se tiče konkurencije, naša kampanja se razlikuje od drugih jer je najbolja, najkvalitetnija i najinventivnija samo iz jednog razloga – a to je kandidat. I tu sve počinje i sve završava”, zaključuje Ljuština. Sljedeći trenutak izlijeće iz svog ureda u stožeru i glasno doziva suradnike – na redu je brzi koordinacijski sastanak, a nakon toga velik dio stožera odlazi na turneju Hrvatskom s Milanom Bandićem.

U stožeru Ive Josipovića malo je mirnija atmosfera – mnogo ljudi užurbano radi, ali nema napetosti, iako je dan bio zahtjevan: cijelo jutro Josipović je u centru Zagreba snimao televizijski spot s glazbenicima, popodne se već govorkalo da se ozbiljno prehladio i da će se na nekoliko dana povući iz kampanje, no uvečer je došao u stožer na sastanak sa svojim šefom kampanje Mirandom Mrsićem i svojim suradnicima u stožeru. Iako je poznati zagrebački hematolog Mrsić kao član Glavnog odbora SDP-a već godinama u politici, njegova funkcija šefa Josipovićeve kampanje mnogima je bila veliko iznenađenje. Mrsić svoj najnoviji posao opisuje jednostavno: “Bio je to sretan stjecaj okolnosti. Kad smo Ivo i ja razgovarali u veljači ove godine, zajedno smo obilazili stranačke organizacije i on je smatrao da sam ja osoba koja može kvalitetno obavljati funkciju šefa kampanje. Ja sam to prihvatio jer sam bio svjestan svih izazova i problema koji nas čekaju, ali na takve stvari sam već navikao radeći u medicini. Tako sad u kampanji jednostavno primjenjujem neke principe kojima se rukovodim i u svom osnovnom poslu. Sretna okolnost je da se Ivo i ja doista jako dobro razumijemo. U stožeru trenutačno radi desetak ljudi, no taj se broj svakodnevno povećava. Predviđamo da ćemo u punom jeku kampanje imati preko dvije tisuće volontera plus SDP-ove stranačke organizacije”, objašnjava Mrsić.

U većini izbornih stožera naglašavaju da im je radno vrijeme od 0 do 24, a to ističe i Mrsić: “Donedavno smo radili od 8 do 22, ali neki su već sad ovdje preko noći, jer se i tada mogu događati neke stvari. U zadnje vrijeme mnogi se referiraju na Baracka Obamu, a mi smo ipak htjeli napraviti kampanju koja će biti primjerena našem kandidatu. Tako sad imamo jednu kompilaciju, motiv nam je približiti Ivu Josipovića građanima, spustiti ga među ljude. U tome dosad imamo velik uspjeh”, zaključuje Mrsić.

Kampanju HDZ-ova kandidata Andrije Hebranga vodi bivši Vladin glasnogovornik Ratko Maček. Hebrangov izborni stožer nalazi se u središnjici HDZ-a na Trgu hrvatskih velikana, gdje na petom katu zgrade, u potkrovlju, tridesetak pripadnika mladeži HDZ-a koordinira rad tisuća volontera na terenu. “Ovo će biti duga kampanja i zato će biti jako naporno. Ipak, naša prednost je to što imamo iskustva s nekoliko prošlih izbora”, objašnjava Margareta Mađerić, pomoćnica direktora kampanje Ratka Mačeka. Dok se u stožeru neumorno radilo, kandidat Hebrang i njegov direktor kampanje Maček tog su dana na nekoliko lokacija u Zagrebu snimali Hebrangov televizijski spot. Zbog brojnih Hebrangovih obaveza snimanje je nastavljeno u nedjelju ujutro, kad ih je Nacionalova reporterska ekipa zatekla na Markovu trgu. Dok je Hebrang ponavljao snimanje kadra u kojem od Kamenitih vrata žustro korača prema zgradi Hrvatskog sabora, Ratko Maček objašnjava kako će izgledati Hebrangova kampanja: “Prvi put u predsjedničkim kampanjama ima nekoliko prepoznatljivih i jakih ljudi. Naša prednost je to što je HDZ najveća hrvatska politička stranka i u ovoj kampanji djeluje 36.000 članova i simpatizera. Ti ljudi su okosnica naše kampanje na terenu. Pojedini izborni stožeri već sad najavljuju iznimno skupe, velike i megalomanske kampanje kakve drugi jednostavno ne mogu pratiti. Mi smo se odlučili na umjerenost, planiramo na kampanju utrošiti nešto više od 5 milijuna kuna. Želimo biti društveno odgovorni u situaciji u kojoj je cijela zemlja, pa mislimo da sad nije primjereno ići u velike, bogate kampanje u kojima će se trošiti mnogo novca. Sad je vrijeme kad treba biti malo skromniji”, kazao je Maček.

Financijski skromniju kampanju najavljuju i haenesovci. Iako je nominalni šef kampanje HNS-ov predsjednik Radimir Čačić, operativnu ulogu u vođenju kampanje ima dugogodišnji glasnogovornik stranke Boris Blažeković. “Potrošit ćemo onoliko koliko skupimo, a vjerujemo da će to biti oko 4 milijuna kuna. Kampanju smo koncipirali u tri dijela. U prvom i najvažnijem dijelu, koji smo nazvali ‘Licem u lice s predsjednicom’, organizirali smo tzv. road show, gdje Vesna Pusić obilazi cijelu zemlju, druži se s građanima, razgovara, sluša… Vesna smatra da je važno da ljudi mogu razgovarati s osobom koja želi njihove glasove. Drugi dio kampanje usmjeren je na internet, jer je to najsuvremeniji način komuniciranja. U trećem dijelu koristit ćemo ostale medije, jer tako dopiremo do najšireg broja glasača”, objašnjava Blažeković.

Iako su se upravo vratili iz Slavonije, Vesna Pusić i njezini suradnici ne osjećaju umor: “U prošlim kampanjama sam naučio da je kontakt s građanima fenomenalno iskustvo. Zbog toga ne osjećam umor, ništa mi nije teško i sam sebe u nekim trenucima iznenadim kad shvatim koliko volim raditi ovaj posao. Tako se osjećaju i svi ljudi u stožeru – trenutačno ih ovdje radi petnaestak, uz stotinjak volontera, no ta brojka će se još povećavati”, zaključuje Blažeković.

Iako je proteklih mjeseci bilo mnogo glasina o njegovoj kandidaturi, bivši ministar prosvjete Dragan Primorac među zadnjima je potvrdio svoj ulazak u izbornu utrku za hrvatskog predsjednika. Mnoge je iznenadilo da je za šefa svog izbornog stožera odabrao Nikicu Gabrića, koji slovi kao čovjek blizak ljevici i SDP-u. Gabrić je za Nacional to jednostavno objasnio: “Ja pomažem svom prijatelju. Ne činim to zato što želim imati koristi od toga ako on postane predsjednik, nego zato što je on meni uvijek pomagao, premda mu to ponekad nije bilo lako. Kad me 2003. Andrija Hebrang javno napadao, Primorac, koji je tad bio nestranački ministar u HDZ-ovoj vladi, nije me se odrekao kao prijatelja. Zato ja ovaj posao sad radim prije svega iz prijateljske obveze prema njemu. Ako on uspije, a želim da uspije, ja od toga neću profitirati niti tražiti nekakvu funkciju. Imam svoj posao i nastavit ću ga raditi i dalje”, kaže Gabrić.

Osim vođenja izbornog stožera, Nikica Gabrić planira mnogo raditi i na promjeni imidža Dragana Primorca: “Njemu je trebala osoba koja ima autoritet da unutar stožera donosi odluke i kad on ondje nije fizički prisutan. Njemu je drago i to što sam ja čovjek koji je na ljevici, jer želi pokazati da on nije desni kandidat. Mene ni Hebrang nije mogao ušutkati, a Draganu treba čovjek koji ima takav ljudski, stručni i politički autoritet. Kampanjom želimo pokrenuti i probuditi ljude koji su neaktivni, zapostavljeni, razočarani i koji misle da neće biti promjena u Hrvatskoj. Već sad imamo 2500 volontera koji prikupljaju potpise, šire Draganove ideje, to su mladi ljudi koji prepoznaju da je on čovjek za novo vrijeme”, objašnjava Gabrić.

U stožeru Dragana Primorca trenutačno je najveći problem – novac. “Važan faktor je novac. Priče o kampanjama, o 5 ili 20 milijuna kuna, neistinite su, mnogi će potrošiti i pet puta više od deklariranog iznosa. S druge strane, Dragan nema ni jednog velikog sponzora, ima individualne sponzore, male, i borimo se da prikupimo 4-5 milijuna kuna za financiranje medijskog prostora, a to će se moći vidjeti kroz broj plakata i oglasa u novinama, na radiju i televiziji. Iza Dragana ne stoji krupni kapital, ne stoje nikakvi lobiji, institucije, nikakva pljačka”, zaključuje šef izbornog stožera Dragana Primorca.

Budući da je predsjednička kampanja još uvijek u početnoj fazi, svi šefovi stožera još su dobre volje i optimistično gledaju na naporni posao koji će raditi iduća dva mjeseca. Ipak, svjesni su da će tek konačni rezultati izbora za sljedećeg hrvatskog predsjednika biti najbolja ocjena obavljena posla za svakog od njih. Iako o tome nerado pričaju, jer svi očekuju i priželjkuju uspjeh svog kandidata, osim mogućeg neuspjeha, većina njih ipak se brine o danima nakon završetka kampanje. “Pred kraj kampanje osjećamo se fantastično, sve je puno adrenalina. Najgori je dan nakon izbora, kad se moraš vratiti u uobičajeni život”, objasnila je Margareta Mađerić iz HDZ-ova izbornog stožera.

Izvor: Nacional.hr

Izborni stožeri: Možete nas pitati o svemu osim o financiranju kampanje

Jedna ured, drugi, treći, četvrti… Izborni stožer Milana Bandića velik je poput kakvog manjeg šoping-centra. Prava je predizborna gužva, mravinjak, baš kao u City centru prije nekog velikog blagdana. U Bandićevu populističkom dućanu svaki je kupac dobrodošao bez obzira na to je li ljevičar, liberal, konzervativac, manjinac, bogataš, siromah… Dok se iz šopinga ne vraćaju svi sretni i zadovoljni, u Bandićevu stožeru baš svi izgledaju kao da su popili eliksir sreće i optimizma. Članovima izbornog stožera u opisu je posla da budu optimistični, ali bandićevci su i tu otišli korak dalje. Svakom gestom, svakom riječju sugeriraju kako su uvjereni da će baš Milan, kako ga prisno zovu najbliži suradnici, najbolje “uzorati” Hrvatsku. A za “duboko oranje” Bandić je uz poneko osvježenje izabrao uglavnom staru ekipu kojoj vjeruje. Glavni šef i ove Bandićeve kampanje je Duško Ljuština, koji drži sve konce u svojim rukama, i to se u stožeru vidi. S njim smo uspjeli razgovarati između dva bitna sastanka. Dok je spremno govorio o tome da će Bandić posjetiti baš svako mjesto u Hrvatskoj te da će svaki građanin s kojim će se Milan rukovati – a takvih će prema nekim procjenama biti više od pola milijuna – dobiti simbol ljubavi jabuku, Ljuština nije bio tako rječit kad smo ga upitali o troškovima kampanje.

Šutljivi Ljuština

– Ne bih sada o tome – samo je kratko rekao. No, sudeći po raskošnim kvadratima izbornog stožera, Bandić s financijama neće imati problema. Ljuština vodi tim od 20.000 ljudi koji će sudjelovati u kampanji. Među njima je najviše volontera ili kako u stožer kažu “ljudi dobre volje”. Vrlo važnu ulogu imat će i poznati novinar Nedžad Haznadar. On o Bandićevoj kandidaturi – zapravo ne o kandidaturi, nego o predsjedniku Bandiću – govori s istim onim dramatičnim oduševljenjem kakvim je prije 18 godina, kad je i postao nacionalna TV zvijezda, izvještavao iz Vukovara o ratnim uspjesima hrvatskog borca Krtice. Kasnije se ispostavilo da je Haznadar u tome ponešto i pretjerivao.

Ali ono što nije dobro u novinarstvu, u izbornoj kampanji ima neku svoju logiku. Nije loše o svom kandidatu govoriti uvijek sve najbolje. U svakom slučaju, stratezi Bandićeve kampanje nisu se zamarali detaljima oko programa, nego samo pucaju na emocije. Osim ovih tisuća volontera Bandić ima veliku potporu među javnim osobama, ali ta podrška nije formalizirana. Tako je moguće da su neki “nezavisni intelektaulaci i analitičari”, koji će se sada pojavljivati u medijima kao gljive poslije kiše, zapravo “dopisni“ članovi Bandićeva stožera. Vjerojatno je ostavio i neke spavače u SDP-u koje će po potrebi aktivirati. Specifičnost Bandićeve kampanje je širenje usmene predaja o njegovu liku i djelu. Tako njegovi simpatizeri uporno šire priču o tome kako je “Milan duševan” te da “Milan hoće pomoći”, što zapravo znači da je osjećajan i dobar te da je uvijek spreman pomoći ljudima. To je do sada jako dobro funkcioniralo u Zagrebu, a čini se da će se nakon dubokog oranja dobro “primiti” i u ostatku Hrvatske.

Izborni stožer Ive Josipovića nije smješten u prostorijama SDP-a, nego se nalazi u unajmljenom prostoru u Importane galeriji. Na ovaj su način SDP-ovi stratezi željeli i simbolično pokazati kako je izbor predsjednika države nadstranačko pitanje. Nema toliko prostora kao kod Bandića, ali to nikako ne znači da Josipović ima “loše uvjete”. Dapače. Ured je vrlo funkcionalan i moderan. Pregrađen je velikim staklenim stijenkama na nekoliko manjih prostorija. U stožeru sam bio upravo u trenutku kad je Josipović razgovarao s velikom skupinom mladih volontera koji svakodnevno “sondiraju raspoloženje javnosti”. Josipović je zadovoljan jer i glas naroda potvrđuju da su najveći problemi našeg društva korupcija, kriminal i nezaposlenost. A to su, ističe, i glavne točke njegova programa. Kako Josipoviću stručnjaci kao najveću manu pripisuju da je “zakopčan te da nije dovoljno komunikativan”, njegov izborni stožer se potrudio da ga “otvori prema građanima i medijima”. Vjerojatno je i zbog toga u ovoj fazi kampanje lakše doći do zatvorenog Josipovića nego do Bandića, Hebranga i Vidoševića. Budući da nema prevelike strasti u javnim nastupima, Josipović će ipak imati problema “zapaliti” svoje simpatizere na velikim skupovima.

I dok Bandić ide na emocije, njegov dojučerašnji stranački drug više se uzda u znanost i empiriju. U svom timu ima stručnjakinju za istraživanje javnog mnijenja Snježanu Beroš koja je s mladim volonterima tijekom nekoliko posljednjih mjeseci napravila čak 12 istraživanja u kojima je anketirano čak 17.000 građana. Zagonetno kažu da su “otkrili” sve nedostatke Josipovićevih protukandidata, ali da će ih javno objaviti “kad za to dođe vrijeme”.

Utjecajni novinari

U stožeru su vrlo visoko pozicionirani i novinari. Danica Juričić je zadužena za odnose s javnošću, dok Renata Ivanović, jedna od najboljih u istraživačkom novinarstvu, te Drago Pilsel, stručnjak za religije, vrijedno rade u “Josipovićevu laboratoriju ideja”. Njihov je zadatak da svakodnevno analiziraju sve što piše u medijima i na političkoj pozornici.

U stožeru su uvjereni da će Josipović izboriti drugi krug, ali ih, iako to nitko neće priznati, jako zabrinjava drugi krug u kojem će se Josipović najvjerojatnije naći “oči u oči“ s Milanom Bandićem ili Nadanom Vidoševićem. Šef izbornog stožera je ugledni liječnik dr. Mirando Mrsić koji, iako je sušta suprotnost Ljuštini, dijeli s njim nešto zajedničko. Ni on ne voli previše pričati o financijama. Prema njegovim procjenama kampanja će stajati oko 4 – 5 milijun, ali se odmah ogradio da je ova kampanja najduža do sada, što znači da je moguće “probijanje budžeta”. Za prostor u kojem se nalazi izborni stožer samo je rekao da je unajmljen, ali nije želio reći koliko stoji. U stožeru su zabrinuti jer je Josipović najveća žrtva sukoba između Bandića i Milanovića. Problem je i to što je Josipović najmanje neovisan u odnosu na svog neposrednog šefa. Takav dojam bi mogao postati dominantan kod birača ako Milanović u javnim nastupima bude i dalje imao gard starijeg brata. Tako je prije nekoliko dana Milanović kritizirao Bandića, a onda se okrenuo prema Josipoviću i upitao ga: Je li tako, Ivo? Josipović je odgovorio: Tako je.

Izborni stožer Vesne Pusić ne nalazi se u prostorijama njezine Hrvatske narodne stranke, nego u HNS-ovoj akademiji. U nekih 160 kvadrata smješten je stožer u kojemu radi petnaestak aktivista. Glavni operativac kampanje je Boris Blažeković, koji je ujedno i glasnogovornik. Očekuje da će u kampanji sudjelovati više od 2000 volontera. Prema Blažekovićevim procjenama kampanja će stajati oko 4 milijuna kuna. Donatore će, sukladno zakonskim propisima, objaviti tek na kraju kampanje. Kaže da zakon koji to regulira nije dobar, ali ističe da ne žele prije završetka kampanje objaviti imena donatora jer to ni drugi neće učiniti.

Ne želimo ispasti naivci, kaže Blažeković. Slaže se međutim da bi o donatorima trebalo izvještavati javnost u trenutku kad uplate određeni iznos. Rekao nam je da donatori ne žele da se objave njihova imena prije kraja kampanje. Mogu razumjeti donatore, ali je pomalo čudno što Hrvatski sabor donosi zakone koji na takav način ispunjavaju želje donatora. Vjerojatno je taj dio “zakonske regulative” jedan od najmanje europskih zakona koji trenutno vrijede u Hrvatskoj. Po njemu je zapravo “legalizirana kupnja” političkog kandidata, i što je najgore, o tome se bez ikakvih posljedica može šutjeti do kraja izbora. Donacije su postale siva zona o kojoj se zna vrlo malo. Sve završava u četiri oka između kandidata i donatora. Kao da smo na početku devedesetih.

Narančasto bez žara

U stožeru Vesne Pusić sve je napravljeno korektno, ali nema onog pobjedničkog žara koji na različite načina tinja u izbornim stožerima Josipovića, Bandića i Vidoševića. Kao da ni oni sami ne vjeruju da je moguće iznenađenje da se Vesna Pusić sa četvrtog ili petog mjesta, koje joj trenutno daju ozbiljne ankete, probije u drugi krug.

Zanimljivo je da se i kampanja Vesne Pusić temelji na “susretu s građanima”. U stožeru priznaju da Vesna Pusić ponekad izgleda kao da ljude gleda svisoka, pa će u kampanji pokušati ispeglati njezin imidž te je predstaviti kao komunikativnu i “vrlo otvorenu osobu”. A u tome će im pomoći topla narančasta boja te naranče koje je već počela dijeliti građanima.

Iako se još uvijek o suparnicima govori uvijeno, razvidno je da će stožer Vesne Pusić napadati Bandića i Vidoševića, i to najviše zbog korupcije i bogatstva, dok će, barem u prvoj fazi, Josipovića ostaviti po strani.

Ako se Bandićev stožer može usporediti sa šoping-centrom za široke narodne mase, onda se stožer neovisnog kandidata Dragana Primorca može usporediti s prvim dućanom koji je prije dvadesetak godina otvorio u garaži Željko Kerum. Ovdje ne želim reći da Primorčevih stotinjak kvadrata izgleda neugledno. Sličnost je u tome što nitko u ovom trenutku ne vjeruje Primorcu kad kaže da će biti novi predsjednik, kao što ni Kerumu prije dvadesetak godina nitko ne bi vjerovao da će se iz skromnog vlasnika dućana prometnuti u bogataša i gradonačelnika. Kerum je uspio, ali Primorac će vrlo teško ostvariti svoje snove. Barem na ovim izborima. Ali to nikako ne znači da je u Primorčevu stožeru dosadno. Oko njega se okupilo dosta mladih volontera. Primorac je svoju ekipu poprilično internacionalizirao pa mu pomažu Amerikanci i Izraelci. Premda se voli uspoređivati s Obamom, meni u svojim javnim nastupima više sliči na propovjednika neke sekte.

Šef stožera Dragana Primorca je poznati hrvatski oftalmolog dr. Nikica Gabrić, koji je do sada bio blizak ljevici. Kaže da se odlučio pomoći svom prijatelju Primorcu jer mu je on pomogao kad mu je bilo najteže, odnosno kad ga je Andrija Hebrang prije nekoliko godine želio “strpati u zatvor”. Naravno nije to jedini razlog. Gabrić smatra da je Primorac jedini kandidata koji može ujediniti Hrvatsku te, što je posebno bitno, suzbiti hajdučku pljačku i korupciju. Čak je rekao da su Dragan Primorac i Stipe Šuvar najbolji ministri obrazovanja koje je Hrvatska imala. Moram priznati da je s Gabrićem bilo najugodnije ćaskati jer je bio najotvorenji od svih šefova stožera. Kod Primorca je zanimljivo da je on još uvijek uvjeren da je bio savršen ministar znanosti i obrazovanja. Pokušavao je i mene uvjeriti, ali nije uspio. Teško da će uspjeti uvjeriti birače da ga izaberu za predsjednika, ali čuda su uvijek moguća.

U stožeru Nadana Vidoševića dočekala nas je nekadašnja europska rekorderka u tipkanju na pisaćem stroju Đurđa Ferina. Vjerovali ili ne, imala je na pisaćem stroju čak 734 točna otkucaja u minuti. Nešto stariji gledatelji će se sjetiti da je nastupala i u Kviskoteci. Sada je tajnica stožera, a Vidoešviću se priključila jer je prema njoj pokazao ljudsku crtu kad joj je bilo teško.

Čovjek s dušom

– Ne želim da ljudi bez duše i srca vode ovu državu – kaže gospođa Ferina, koja je u stožeru okružena vrlo mladim ljudima. Treba li reći da u stožeru dominiraju zgodne mlade žene. Ta ipak je riječ o Nadanu Vidoševiću. Stožer se nalazi u stanu u središtu Zagreba te se prostire na nekih 150 kvadrata. U njemu dnevno radi 50-ak ljudi, a svi su volonteri. U Vidoševićevoj kampanji sudjelovat će oko 3000 volontera. Čini se da i njima ne manjka optimizma jer su uvjereni da će upravo Nadan postati treći predsjednik. Stekao sam dojam da bi im bilo puno lakše da se Bandić nije pojavio. Da nije njega, Vidošević bi već sada bio gotovo siguran da će doći u drugi krug. Sada će biti velikih problema isplivati do drugog kruga.

Izborni stožer Andrije Hebranga smješten je u HDZ-ovu potkrovlju. Nije veći od stotinjak kvadrata, ali to nije neki problem jer cijela središnjica HDZ-a pruža logističku potporu. Zanimljivo je da u HDZ-ovu kafiću više nema fotografija bivšeg predsjednika Ive Sanadera. Tamo sam vidio fotografiju Franje Tuđmana s papom, zatim veliku fotografiju Jadranke Kosor te predizborni plakat Andrije Hebranga. Upravo je taj naprasni odlazak Ive Sanadera, donedavno prve violine, bacio veliku sjenu na Hebrangovu kandidaturu. U stožeru je tehnički sve napravljeno korektno, ali nema one želje za pobjedom. Nova je predsjednica zaokupljena velikim problemima u državi, tako da je Hebrang prepušten sam sebi. U stožeru smo zatekli 10-ak mladih volontera koji su bili obučeni u već tradicionalne HDZ-ove jakne. Ne može se reći da se ne trude, ali kao i u stožeru Vesne Pusić nema one uvjerenosti u uspjeh njihova kandidata. Ako u Bandićevu, Josipovićevu i Vidoševićevu stožeru sve ključa od želje za pobjedom, čini se da bi i sami HDZ-ovci već sada potpisali častan poraz. Iako govore o drugom krugu, potiho se zapravo boje pravog debakla.

Izvor: Vecernji.hr

Kajin: U kampanju sam ušao kao partizani ‘41.

“Cijelu se karijeru borim za malog čovjeka, a tako izgleda i moja predsjednička kampanja. Dok ostali kandidati imaju snažnu razgranatu infrastrukturu, ja uglavnom radim sam i bez financijske podrške. Tako sam prije nekoliko dana u Bjelovar otišao vlastitim autom u kojem sam vozio dvadeset litara vina, a kada je skup završio, publiku sam počastio i pizzom jer za više od toga nemam novca”, opisuje Damir Kajin početak svoje predsjedničke kampanje. Unatoč skromnom medijskom interesu, saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora vjeruje da ima šanse predstavljati iznenađenje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske.

Damir Kajin je u proteklih 15-ak godina izgradio reputaciju žestokog kritičara HDZ-ove politike, međutim njegova je kandidatura bila iznenađenje jer su iz IDS-a tijekom proljeća najavljivali podršku zajedničkom kandidatu lijevog centra. Kako SDP nije pristao stati iza Radimira Čačića, a Ivan Jakovčić je odbio poduprijeti Ivu Josipovića, uskočio je Kajin. Ankete pokazuju da bi za njega glasovalo 4 posto birača, ali on vjeruje da će u iduća dva mjeseca bitno povećati broj svojih poklonika. Tako će oduzeti dio glasova Josipoviću i Vesni Pusić, no kako ne bi otvarao sukob s kandidatima ljevice, za Nacional iznosi obećanje da će u drugom izbornom krugu podržati nekoga od njih. Ovaj vikend je nakratko prekinuo kampanju jer je morao otići u Istru i brati masline na imanju svoje punice.
‘Vjerujem u dobar rezultat’

NACIONAL: Zašto ste se kandidirali?

- Uvjeren sam da će konačni rezultat biti vrlo dobar, a vjerujem kako će moja kandidatura potaknuti i druge predsjedničke kandidate da ne konzerviraju prilike koje vladaju u Hrvatskoj nego da ih pokušaju mijenjati. Uvijek sam bio uz narod, od mobilizacije i odlaska u rat, preko probijanja policijskih barikada 1998. u Jurišićevoj ulici, a dok Ivo Banac nije preuzeo vođenje Hrvatskog helsinškog odbora, bio sam jedan od rijetkih političara koji je za svoj rad dobio nagradu HHO-a. Neću zagovarati istrijanizaciju Hrvatske, ali mislim da bi bilo dobro kada bi ova država usvojila neke standarde koji postoje u Istri, kao što su dobri međunacionalni odnosi.

NACIONAL: To znači da glasove uglavnom očekujete u Istri?

- U Istri očekujem konsenzualnu podršku, ali vjerujem u dobre rezultate i u drugim dijelovima Republike Hrvatske. Iako sam u kampanju ušao kao i partizani ‘41., dakle, bez izgrađene infrastrukture, kamo god dođem, ljudi me lijepo primaju. Čini se da mnogi u meni prepoznaju osobu koja je solidarna s ljudima s dna kace, kako kažu u Šumadiji. Takvi ljudi ni u jednom drugom predsjedničkom kandidatu neće dobiti boljega glasnogovornika od Damira Kajina jer ja tvrdim da i taj mali čovjek može imati bolju budućnost u ovoj predivnoj, ali osiromašenoj zemlji. Kada bih postao predsjednik, ponudio bih socijalnu državu u kojoj će se živjeti barem onako kako se živjelo prije 1990. godine. Nemam ništa protiv bogatih, ali neka to postignu radom, a ne krađom. Hrvatsku treba radikalno reformirati, a za početak, saborske zastupnike treba birati direktnim načinom, i tada će Hrvatska postati istinska zemlja parlamentarne demokracije. Nisam veliki optimist, ali tražio bih reviziju pretvorbe jer ne smijemo pristati na tezu Ljube Ćesića Rojsa “tko je jamio – jamio je”. Inzistirao bih i na sankcioniranju onih koji su okrvavili ruke za vrijeme Domovinskog rata. A u unutarnjem ustroju tražio bih jačanje lokalne samouprave po uvjetima po kojima je Hrvatska živjela na temelju Ustava iz 1974. godine. Trebamo i reindustrijalizaciju, u čemu Istra treba biti uzor, a dio moralne obnove jest i decentralizacija.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate da prema anketama dobivate otprilike tri puta manje glasova od Milana Bandića i Nadana Vidoševića?

- Ne vjerujem da će Bandić ili Vidošević ući u drugi krug. Prvi bi od Hrvatske napravio Zagrebački holding, a drugi ne može postati predsjednik države jer su protiv njega čak i navijači Torcide, koji dobro znaju kako se pod njegovim vodstvom Hajduk srozao iz perspektivnog europskog kluba na loš hrvatski. Ankete su čudna stvar i samo ću podsjetiti da 2000. i nekim drugim političarima ankete nisu davale bogznakakve izglede, a oni su pobijedili. Rezultati se broje na kraju utrke.

NACIONAL: U kuloarima unutar lijevog centra kruži priča da ste vodstvu SDP-a obećali kako ćete se povući iz kampanje i tako pomoći Ivi Josipoviću, ako isto postupi i Vesna Pusić. Ima li istine u takvim teorijama?

- Neće se povući ni Vesna Pusić ni Damir Kajin. Ako ne uspijem ući u drugi krug, spreman sam javno podržati kandidata lijevog centra, a ako treba, i sudjelovati u njegovoj kampanji. Želim vjerovati da opozicija ima šansu u drugi krug poslati dva kandidata. Kada kažem opozicija, pod tim terminom ne mislim na Milana Bandića i Nadana Vidoševića.

NACIONAL: Kao dugogodišnji kritičar Marka Perkovića Thompsona, vjerojatno niste radosno gledali kako ga brani ministar vanjskih poslva Gordan Jandroković?

- O Thompsonu danas mislim isto što sam mislio i prije tri godine, nakon njegova sramotnog koncerta u Zagrebu, na kojem su tisuće posjetitelja izvikivale “Ubij Srbina”. Tada sam rekao: “E, Thompsone, ti u Istri nastupiti nećeš.” Danas je lako govoriti kako zbog takvih pokliča treba prekidati utakmice ili isključivati ton u televizijskim prijenosima, ali trebalo je proživjeti ono što sam prije tri godine ja morao. Učinili smo sve da Thompson ne nastupi u Istri, i uspjeli smo, osim u jednom slučaju, kada se preko privatnog posjeda i uz pomoć vrha HDZ-a i Policijske uprave istarske, prošvercao i nastupio u Pazinu. Upućivane su mi suptilne prijetnje preko Državnog odvjetništva odakle su stizale najave kaznenog progona, pa do toga da je na tom jedinom istarskom koncertu od 2000 ljudi, njih 1500 najprije skandiralo “Ubij Srbina”, pa “Ubij Mesića”, a zatim iz svega glasa “Ubij, ubij Kajina”. Uvjeravam vas da to nije ugodno slušati, a još je neugodnije kada vam iste parole dođu skandirati ispod prozora.

NACIONAL: Zašto se protivite dogovoru o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora koji su postigli Jadranka Kosor i Borut Pahor, kada se na taj način omogućuje najvažniji politički cilj, a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju?

- Nikada ne bih prihvatio taj sporazum. Apsolutno podupirem ulazak u EU barem zato što će se tada manje krasti, a ako je netko barem malo pridonio poboljšanju hrvatsko-slovenskih odnosa, onda sam to ja. Još 1996. sam potpisao dodjeljivanje koncesija Slovencima u Piranskom zaljevu, a 2001. smo Dino Debeljuh i ja u zadnji čas odvratili Ivicu Račana da Sloveniji ustupi dva hektara zemljišta oko kuće Joška Jorasa. “Ako to napravite, dići ću na noge pola Istre”, rekao sam Račanu i on je poslušao, no onda je krajnje nepromišljeno i neodgovorno s Drnovšekom parafirao razgraničenje na moru. Račan se tada odrekao 167 četvornih kilometara mora, od čega je trećina pripala Sloveniji, a ostatak bi ušao u međunarodne vode. Što se tiče tog nesretnog sporazuma Kosor – Pahor, koji sada odjedanput brani i predsjednik Mesić, i on će u konačnici rezultirati gubitkom hrvatskog mora. Za mene je neprihvatljiva i odredba po kojoj će se arbitražom granica određivati i na kopnu i na moru, iako je riječ o neosporno hrvatskom teritoriju. Živim uz granicu sa Slovenijom, imam puno prijatelja u toj zemlji i uvijek im kažem kako bih za njih dao i vlastitu krv, ali zemlju ne dam.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate rast popularnosti premijerke Jadranke Kosor, u čiji su politički opstanak još prije samo tri mjeseca vjerovali tek rijetki?

- Dijelom je to posljedica svakodnevnog PR-a koji Hrvatska televizija pruža Jadranki Kosor. Odlazak Ive Sanadera najbolje je što se Hrvatskoj dogodilo u zadnjih šest godina, i Jadranka Kosor može biti samo bolja od svog prethodnika. Međutim, nju je nemoguće amnestirati od politike koju je sukreirala kao potpredsjednica Sanaderove vlade, niti da je 2004. u trenutku dolaska HDZ-a na vlast, inozemni dug Hrvatske iznosio 20 milijardi dolara, a danas je 41 milijardi. Pod njezinom vladom ove će godine BDP pasti za 5,5 posto, a 1999., koja je bila najgora godina u novijoj hrvatskoj povijesti, kada smo zbog Tuđmanova režima bili izolirani, tada je pad BDP-a bio samo 1,5 posto.

NACIONAL: Zašto u opoziciji ne pokušavate srušiti sadašnju vladu kada tvrdite da je tako slaba?

- Da sam na mjestu lidera nekih opozicijskih stranaka, vjerojatno bismo imali paralelne predsjedničke i parlamentarne izbore. Neću kazati kako opozicija ne želi preuzeti vlast, ali imam dojam da se previše čeka da im ta vlast padne u naručje poput zrele kruške. Nakon odlaska Ive Sanadera trebalo se približiti građanima i reći da ova politika nema legitimitet, a usput pokušati objasniti nekim strankama vladajuće koalicije kako će i one biti suodgovorne za postojeću socijalnu gospodarsku situaciju. Tu su i zastupnici nacionalnih manjina s kojima se trebalo razgovarati i pokušati ih uvjeriti da također napuste vladu koja se loše odnosi prema ovdašnjim manjinskim zajednicama.

NACIONAL: Je li Zoran Milanović dobar lider opozicije?

- Sve dok je predsjednik SDP-a, on je na čelu najjače opozicijske stranke. To mu sigurno daje veću specifičnu težinu od one koju imaju ostali čelnici oporbe jer nitko razuman ne smije negirati snagu brojki. Milanović će svoje liderstvo još morati potvrđivati, najprije na predsjedničkim, a zatim i parlamentarnim izborima. Od njega očekujem potpuni zaokret u odnosu na stajališta aktualne vlasti, i to u svim pitanjima, od politike prema manjinama ili Bosni i Hercegovini do brodogradnje i gospodarstva.

NACIONAL: Zbog nekih izjava o homoseksualcima optuženi ste za homofobiju. Osjećate li, doista, zazor prema osobama istospolne orijentacije?

- Ako me pitate da li bih istospolnim parovima dopustio posvajanje djece, moj decidirani odgovor glasi “Ne”. S druge strane, treba im omogućiti prava koja imaju osobe u izvanbračnim zajednicama i, razumije se, posve ih zaštititi od bilo kakvog šikaniranja. Ali ni homoseksualci ne bi trebali pitanjem djece provocirati cjelokupnu hrvatsku političku scenu. Ja sam spreman braniti sva prava tih ljudi i njihov integritet, ali isto tako moram ponoviti da sam protivnik mogućnosti da homoseksualci posvajaju djecu.

NACIONAL: Protivnici vas optužuju da ste karijeru izgradili kritizirajući svoje neistomišljenike, a da sami nikada niste radili nešto konkretno.

- Dolazim iz Buzeta, najperspektivnijega grada u Hrvatskoj u kojem je od 6000 stnovnika njih 3000 zaposleno. Izvoz iz Buzeta je prošle godine iznosio 114 milijuna dolara, dok tri puta veći Rovinj, u kojem je sjedište TDR-a, izvozi tek u vrijednosti od 118 milijuna dolara. Damir Kajin je 1993. doslovno upao unutra i spasio Istarsku pivovaru, a zahvaljujući mojem dogovoru s tadašnjim slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom, koga sam nagovorio da sačuvamo to poduzeće, osigurao sam poslovni uspjeh tvrtki CIMOS u kojoj je danas zaposleno 1100 radnika, a izvoz iznosi 880 milijuna dolara. Budite uvjereni da nisam spašavao samo CIMOS i Istarsku pivovaru nego da u Buzetu i okolici nema ni jedne tvrtke kojoj Damir Kajin nije pomogao.

Izvor: 27.10.2009. Nacional, strana 28.

Tuđman u Zadru prikupio 1200 potpisa

Predsjednički kandidat Miroslav Tuđman rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je 1200 ljudi potpisalo inicijativu za njegovu predsjedničku kandidaturu otkako je pokrenuta prošle godine u kolovozu

Također je objavio imena 280 članova izbornog stožera, među kojima je deset akademika, nekoliko desetaka sveučilišnih profesora, petnaestak generala, brigadira i drugih visokih časnika HV-a u mirovini, a dodao je i da su osnovani izborni stožeri u Kanadi, SAD-u, Švicarskoj, Australiji, Njemačkoj te Bosni i Hercegovini.

Govoreći o najavljenim ustavnim promjenama, Miroslav Tuđman je ocijenio da te promjene znače redukciju hrvatskoga suvereniteta.

“Tim se promjenama ograničava glasovno pravo hrvatskom iseljeništvu, čime se poručuje Hrvatima izvan Hrvatske da su suvišni. Nema zemlje u svijetu koja svojim državljanima zabranjuje glasovanje”, kazao je.

Dodao je da ne bi bilo uspješnih zemalja poput Irske, Izraela ili Kine bez njihova iseljeništva. “Najavljene ustavne promjene ne vode računa o hrvatskim nacionalnim intersima, a one uz to navode na pretpostavku da će se Ustav mijenjati svakih nekoliko godina, kako koja garnitura dođe na vlast, a to Hrvatsku čini nestabilnom i nevjerodostojnom zemljom”, rekao je Tuđman.

Na novinarsko pitanje o tome treba li podići spomenik Anti Paveliću odgovorio je kako “ne treba jer je prodao Dalmaciju”.

Na pitanje o tome hoće li se zauzeti za promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu Tuđman je odgovorio kako zadržavanje tog imena zapravo znači ne rješavati se ideje Jugoslavije. “S druge strane, po imenu prvoga hrvatskog predsjednika nazvana je livada, što je uvreda i manipulacija”, dodao je.

Na pitanje hoće li pokrenuti kaznene postupke protiv sadašnjega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića ako se utvrdi da je kršio zakone Miroslav Tuđman je rekao kako je u jednoj svojoj knjizi već dokazao dokumentima da je sadašnji predsjednik protuzakonito dijelio dokumente s oznakom vojne i državne tajne. “U pravnome i političkom smislu moraju se poduzeti koraci da se to sankcionira”, rekao je. Na pitanje je li za njega Mesić veleizdajnik Tuđman je odgovorio da je Mesić “krivokletnik koji je lažno svjedočio protiv svoje države i generala”.

Izvor: tportal.hr

Kajin: Slovenci dobili izlaz na otvoreno more

‘Hrvatska arbitražnim sporazumom jamči Sloveniji izlazak na otvoreno more’, tvrdi Damir Kajin, dodajući da je tu infoermaciju saznao od svojih slovenskih kolega.

Uoči zagrebačkog susreta slovenskog premijera Boruta Pahora te Jadranke Kosor, o arbitražnom ugovoru, nakon Vesne Pusić, progovorio je i IDS-ov predsjednički kandidat Damir Kajin.

On, pak, tvrdi kako je iz svojih izvora u Ljubljani saznao da Hrvatska arbitražnim sporazumom jamči Sloveniji izlazak na otvoreno more što znači da će Lijepa naša morati ustupiti između 115 i 130 kilimetara svojih teritorijalnih voda.

“Po sporazumu ispada da će Hrvatska dobiti svoj teritorij na kopnu, a izgubiti na moru”, izjavio je Kajin koji tvrdi da će Slovenci popustiti na kopnenom području.

Glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Maria Draguna takve tvrdnje, kaže, iznenađuju. On naglašava kako nema govora o odstupanju od teritorija, piše Jutarnji list.

Hoće li, pak, premijerka još jednom progovoriti o svom dogovoru s Pahorom, moglo bi se doznati u ponedjeljak kada završi njihov susret u Zagrebu. Naime, njen slovenski kolega najavio je kako će je na zagrebačkom ručku zatražiti da dogovor postane javan.

Izvor: izbori.net.hr

Utrka za Pantovčak: Predsjednička kampanja koštat će 34 milijuna kuna

Predsjednički kandidati koji su se uključili u utrku za Pantovčak ukupno će za promidžbu potrošiti najmanje 34 milijuna kuna, što je desetak milijuna kuna više nego što je 13 predsjedničkih kandidata utrošilo na izborima 2005. godine.

Da bi im država dijelom financirala troškove izborne kampanje, moraju osvojiti najmanje 10 posto glasova birača. Oni koji osvoje 10 posto i više glasova u svakom će krugu dobiti novac iz državne blagajne, no koliko točno, još nije poznato budući da odluku o tome donosi Vlada najkasnije mjesec dana prije datuma održavanja predsjedničkih izbora.

Na zadnjim predsjedničkim izborima 2005. godine kandidati su iz državnog proračuna dobili po 500.000 kuna. Prag od 10 posto prošli su tada samo Stjepan Mesić, Jadranka Kosor i u prvom krugu Boris Mikšić. Mesić i Kosor za oba su izborna kruga dobili ukupno milijun državnih kuna.

Prema podacima koje su tada dostavili Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), Mesić je u kampanji potrošio 5,3 milijuna plus PDV, a današnja premijerka 6,3 milijuna kuna.

Financiranje izborne promidžbe predsjedničkih kandidata odvija se iz njihovih vlastitih sredstava, te iz darova domaćih donatora. Kampanju mogu financirati i strane fizičke osobe, samo pod uvjetom da uz drugo državljanstvo imaju i hrvatsko.

Predsjednički kandidati ne smiju primati novac ni usluge od stranih država, stranih političkih stranaka, inozemnih fizičkih i pravnih osoba, kao ni od javnih poduzeća i poduzeća u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave.

Zakonom o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH, koji je donesen 2004. godine, jasno je propisano da novac ne smiju donirati ni udruga radnika i poslodavaca, zaklade i fundacije koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici, vjerske zajednice, humanitarne te druge neprofitne udruge.

Predsjednik nema pravo ni na lipu iz lokalnih proračuna, a iz državnog točno u kunu koliko im propiše Vlada.

Također, novac za izbornu promidžbu ne može se koristiti za financiranje pojedinih projekata u svrhu dobivanja izbornih glasova čije se dovršenje uvjetuje glasovanjem za određenog kandidata.

Predsjednički kandidati dužni su sedam dana prije dana održavanja izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu prijevremena izvješća o visini i izvorima sredstava prikupljenima za troškove izborne promidžbe, a u roku od 15 dana od dana održavanja izbora dostaviti DIP-u podatke o visini iznosa i izvoru potrošenog novca.

DIP je, pak, dužan u medijima objaviti cjelovito izvješće o troškovima i imena donatora. No, iz GONG-a upozoravaju kako zakon ne predviđa mogućnost da netko ne poštuje tu odredbu, pa nema kaznene odredbe.

Također nema ni kaznene odredbe kojom bi se kažnjavao predsjednički kandidat ili netko odgovoran iz njegova izbornog stožera ako primi tzv. zabranjenu donaciju, primjerice od strane države ili strane političke stranke.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Tuđman upozorava: Zaštitite hrvatske tvrtke

Predsjednički kandidat prof. dr. Miroslav Tuđman pozvao je u Zagrebu hrvatske građane da promisle i shvate pozadinu svakodnevno pokretanih afera u Hrvatskoj.

U protekla tri mjeseca pojedini mediji u većinskom stranom vlasništvu (prednjači Večernji list otkako je postavljen novi gl. urednik, tu je i Jutarnji, Business.hr itd.), te neki portali na internetu, u kontekst afera s političkom pozadinom, uvrstili su ključne domaće tvrtke:

-Hrvatsku elektroprivredu

-Hrvatske željeznice

-Hrvatske autoceste

-Hrvatski građevinski konzorcij (Konstruktor, IGH, … itd.)

-Podravku

-Brodogradilišta…

Sve napadnute tvrtke su ili monopolisti, ili su tvrtke koje se spominje kao one koje treba privatizirati, dakle koje bi netko bogat htio kupiti. Dakle, u uvjetima globalne krize, napadnute su one tvrtke koje su poželjne mete za preuzimanje, ili za stvaranje vlastitog utjecaja unutar njih.

Npr. Hrvatske autoceste su zanimljive, jer raspisuju natječaje za milijunske poslove izgradnje prometnica. Ključni krimen je taj što poslove daju domaćem građevinskom konzorciju, a ne strancima. Istodobno, napada se i taj građevinski konzorcij, jer je uspio izići na strana tržišta i dobiti milijunske poslove, te je postao konkurencija drugima.

Svjedoci smo da jedan novinar (Gordan Malić) objavljuje napadačke tekstove na naše građevinske firme, upravo prije nego što te tvrtke trebaju dobiti poslove u inozemstvu.

Bili smo svjedoci da je čak i hrvatski državni poglavar napadao IGH upravo kad im je krenulo u inozemstvu, čak ih je natjerao da promijene ime…

Za HEP je lansirana priča o privatizaciji. Treba mu vjerojatno aferama umanjiti vrijednost, kako bi ga zainteresirani lakše kupili, kad za to dođe vrijeme. Podravka je zbog raspršene vlasničke strukture u uvjetima krize dobra meta za preuzimanje. Zainteresirani su stranci (jedna norveška i jedna srbijanska tvrtka). U cijelom se svijetu svi domaći čimbenici bore protiv stranih preuzimanja tvrtki koje proizvode hranu, jer stranci kad ih preuzmu prvo otkažu domaćim kooperantima.

Scenarij je uvijek isti:

Napad na tvrtku uvijek počinje napisom u novinama koje su slučajno u stranom vlasništvu, a u napisu se obično govori o korupciji, krađi i nepotizmu, jer je već formirana publika kojoj je takav model razmišljanja hrana. Ni jedan članak u kojem su zabilježeni loši poslovni rezultati u nekom poduzeću nije prerastao u aferu.

Izvorni članak se odmah bez provjere činjenica prenosi i prepisuje po raznim portalima i radio postajama, čime postaje vijest u koju više niko ne sumnja. Upravo zato jer su je svi objavili. Tu se računa na relikt svijesti ostao iz socijalizma, kad se svaka vijest smatrala točnom jer je dolazila od autoriteta.

Zatim se vijest prezentira na televiziji uz uključivanje političara koji nastoje iskoristiti novonastalu situaciju za stranačke i osobne interese. Nije suluda tvrdnja da to u slučaju Podravke čine i naši političari, od oporbenih prvaka, pa do premijerke i ključnih ljudi HDZ-a.

Zatim se na osnovi pritiska koji stvaraju političari, angažiraju policija i pravosuđe. Točne činjenice se obično utvrde nakon proteka nekoliko godina, kad prestane interes javnosti za dotičnu temu koju je netko iskoristio.

Lansiranje afere na televizijiu je ključan moment. Svi napisi u novinama u stranom vlasništvu ne vrijede ništa, ako ne budu pretvoreni u udarne vijesti na televiziji. Stoga je poželjno da urednici budu nesposobni. Takvi se zadovolje prepisivanjem iz novina, što je postala praksa u dnevnicima kako komercijalnih, tako i državne televizije HRT-a.

Budući da na javnoj televiziji ipak još ima ljudi koji poznaju politiku, ekonomiju i novinarstvo, njih je potrebno eliminirati iz komentiranja, ili je pak javnu televiziju potrebno paralizirati. Kako?

Pa, aferama! Opet po prethodnom scenariju napadanjem tvrtke, objavljivanjem neprovjerene optužbe i traženjem od politike da “stvar riješi”. Kad se maknu oni koji misle svojom glavom, bit će još lakše bacati “kosti-afere” sa strane.

Cilj ovakvih napada je uvijek napad na tvrtku, njezino slabljenje na tržištu, a osobito u situaciji izlaska na strana tržišta. Napadi na vladu su sekundarni s pozicije naručitelja napada, ali naručitelj napada računa upravo na to da će domaći politički oponenti iz svojih interesa za sve okriviti vladu i ona će time biti ucijenjena da pod pritiskom radi ono što ne bi smjela. A vlada ni premijerka ne bi smjele biti tužitelji, suci i izvršitelji u stvarima u kojima se krši zakone (npr. nasilno baratanje imenovanjem novog predsjednikom NO-a Podravke, svođenjem branitelja privedenih na marionete u postupku itd.)…

Nažalost, svjedoci smo i situacije da ovakve stvari dobro dođu vladinim čelnicima, jer im iako u krivo doba služe za učvršćivanje osobnog položaja, a na to kreatori priče i računaju.

Dr. Miroslav Tuđman pita se gdje je tu narod, a gdje je nacionalni interes Hrvatske da sačuva svoja blaga, i Podravku i druga koja su napadnuta i kojima se destabilizira i gospodarstvo i državna sigurnost?

Predsjednički kandidat Tuđman poziva narod, a posebno stručne ljude Republike Hrvatske da pogledaju iza medijskih i političkih kulisa onoga što im serviraju strani interesi, te da državni organi istražuju i rade svoj posao bez političkog pritiska. Bez političkih uputa tužiteljstvu ili policiji da se uhiti jedan “njihov”, nakon što bude priveden “jedan iz naše stranke”, kao što se ovih dana događa u Zagrebu…

Izvor: izborni stožer dr. Miroslava Tuđmana

Sljedeća stranica »