Puls: Tko će s Josipovićem u drugi krug?

Prema rezultatima velikog istraživanja agencije Puls, provedenog za RTL Televiziju i Večernji list na uzorku od 800 ispitanika na teritoriju Hrvatske, samo četiri dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora i dalje je u vodstvu SDP-ov kandidat Ivo Josipović. Njegovo bi ime na glasačkom listiću zaokružilo gotovo 32 posto ispitanika, a promjene poretka nema ni na drugoj i trećoj poziciji, koje s relativno malom razlikom zauzimaju nezavisni kandidati Milan Bandić i Nadan Vidošević.

U odnosu na prethodno Pulsovo istraživanje za RTL i Večernji list, provedeno na samom početku kampanje, Josipović je svoje vodstvo učvrstio – porastao je s 29,2 na 31,9 posto. Drugoplasirani je i dalje nezavisni kandidat Milan Bandić, kojemu je podrška blago porasla (s 15,6 na 16,8 posto), ali i dalje je gotovo upola manja u odnosu na Josipovića. On nastavlja borbu za ulazak u drugi krug s nezavisnim Nadanom Vidoševićem, kojega podržava 13,1 posto ispitanika, praktički jednako kao i u prvoj anketi.

Pritom ipak ne treba donositi neke grandiozne zaključke, s obzirom da je statistička pogreška ovog istraživanja +/- 3,4 posto, a ono ne obuhvaća dijasporu, čiji bi glasovi za ulazak u drugi krug mogli biti presudni.

Hebrang i Primorac izjednačeni

Statističku pogrešku treba spomenuti i u slučaju duela za četvrto i peto mjesto, koji vode HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang i nezavisni Dragan Primorac. Razlika između njih dvojice je minimalna, baš kao što su pokazali i rezultati prve ankete – Hebranga podupire 8,1 posto, a Primorca 7,9 posto ispitanih.

Šesto mjesto i dalje suvereno zauzima HNS-ova kandidatkinja Vesna Pusić, za koju bi u ovom trenutku glasovalo 6,1 posto ispitanika.

Šestero kandidata s podrškom manjom od 3,5 posto

Nitko od ostalih šestero kandidata nije dobio više 3,5 posto podrške ispitanih. Kandidata IDS-a Damira Kajina tako podržava 3,1 posto, nezavisne Vesnu Škare Ožbolt i Miroslava Tuđmana po 2,7 posto, nezavisne Josipa Jurčevića i Borisa Mikšića po 1 posto, a kandidata Demokratske stranke slavonske ravnice Slavka Vukšića tek 0,6 posto ispitanika.

Broj neodlučnih se u odnosu na prvu anketu prepolovio te trenutno iznosi oko pet posto.

Izvor: Rtl.hr

Josipović s popisa branitelja koji ga podržavaju izbrisao zapovjednika Marinovića

Ivo Josipović na svojim internetskim stranicama i u spotovima na televiziji tvrdi kako ima podršku ratnog zapovjednika Dubrovnika Nojka Marinovića, a sam dubrovački zapovjednik je jučer demantirao da mu je dao tu potporu.

“Javnosti želim reći da sam svoju pismenu potporu isključivo dao svom suborcu, predsjedničkom kandidatu u prvom krugu izbora, gospodinu Miroslavu Tuđmanu, te su time moje potpore predsjedničkim kandidatima završile”, napisao je u priopćenju Marinović. Marinović dodaje kako će u nedjelju izaći na drugi krug izbora i glasati po svojoj građanskoj savjesti, kao što je po svojoj savjesti “pristupio 1991. godine u obranu Hrvatske”.

Nakon objave teksta na Indexu o povlačenju Marinovićeve potpore oglasio se i izborni stožer Ive Josipovića koji tvrdi kako je tu potporu od ratnog zapovjednika Dubrovnika dobio usmenim putem. “Izborni stožer Ive Josipovića dobio je usmenu suglasnost generala Nojka Marinovića da ga uvrsti u popis visokih časnika HV, sudionika Domovinskog rata, koji pružaju potporu predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću. Budući da priopćenje generala Nojka Marinovića smatramo povlačenjem usmene suglasnosti, njegovo ime uklonit ćemo s navedenog popisa i sa svih promidžbenih poruka predsjedničkog kandidata Ive Josipovića”, zaključuje se u priopćenju izbornog stožera Ive Josipovića.

Izvor: Index.hr

Istraživanja – Media metar: Bandić skočio na 45 posto, Promocija plus: Bandić na 37 posto

Prva velika istraživanja nakon prvog kruga glasanja za predsjednika Hrvatske pokazuje kako se Bandić dosta približio Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Prema istraživanju Media metra prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila se na samo 10 posto. Odnosno, i bitno manje od 10% nakon što se Bandiću pribroje glasovi iz Herceg-Bosne. Prema rezultatima ankete koju je telefonski proveo nezavisni istraživački centar Media metar u razdoblju od 2. do 4. siječnja Josipović vodi s 55,2 prema 44,8 posto pred Bandićem, javlja HRT. Prema anketi na izbore će izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih je 12,7 posto. Od 4736 osoba koliko ih je centar pokušao ispitati njih 1976 osoba odbilo je sudjelovanje. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4 postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto.

U anketu nije uključena Bosna i Hercegovina, u kojoj je Bandić u prvom krugu ostvario ukupno najbolje, a Josipović vrlo tanke rezultate. Podsjetimo, u prvom krugu predsjedničkih izbora Ivo Josipović osvojio je 32,42 posto glasova, a Milan Bandić tek 14,83 posto u Republici Hrvatskoj.

Rezultati ove ankete vjerojatno su malo drukčiji od onih koje su neki očekivali, iako je Josipović i dalje u prednosti. S druge strane, Bandić je možda uspio iznenaditi snažnim uzletom, kojemu nisu smetali ni gafovi iz prvog kruga, ni televizijski propusti iz drugog kruga. Štoviše, čini se kako je bacivši sve karte na prljavu kampanju, kojom je ocrnjivao Josipovića, uspio pridobiti neke glasače desnice ili neodlučne birače.

CRO-Demoskop: Bandić na 37,1 posto, Josipović na 54,5

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati. Istraživanje je provedeno telefonski na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu, standardna greška uzorka: ±4 posto uz razinu pouzdanosti od 93 posto.

Promatrajući distribuciju glasača kandidata iz prvog kruga, mogu se uočiti tri jasne skupine: prvu skupinu čine glasači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana i Josipa Jurčevića koji su se nešto izrazitije opredjelili za Milana Bandića. U drugoj su skupini glasači Vesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore niti jednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševića češće bira Ivu Josipovića dok je biračko tijelo Dragana Primorca i Vesne Škare Ožbolt blago nagnuto na stranu Milana Bandića.

Što se tiče regionalne distribucije biračkih preferencija Josipović je u prednosti u svih šest regija. Pri tom je u tri regije Josipović u značajnijoj prednosti: Zagrebačkoj regiji, Hrvatskom primorju i Istri, te Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok nešto manju prednost bilježi u Slavoniji, Dalmaciji i Središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj.

Izvor: Index.hr

Tuđman: Uskratite glas Josipoviću, glasajte za Bandića

Miroslav Tuđman jutros je pozvao svoje birače da svoj glas u drugom krugu predsjedničkih izbora daju Milanu Bandiću, a da uskrate glas Ivi Josipoviću.

“Hrvatska treba biti zemlja u kojoj će se dobro i dostojanstveno živjeti; zato EU treba biti samo sredstvo za postizanje naših političkih i gospodarskih interesa. Hrvatima u BiH treba pomoći da ostvare jednakopravnost kroz treći entitet. Treba uspostaviti moderno tržišno-socijalno gospodarstvo, treba se zalagati za istinu i pravdu te za kršćanska načela u pristupu obitelji i pravu na život. Predsjednik RH treba biti predsjednik svih hrvatskih državljana”, ističe Tuđman.

“Suprotno tome, predsjednički kandidat prof. dr. Ivo Josipović u svojim istupima daje ocjenu pet Mesiću i njegovom desetgodišnjem predsjednikovanju. Najvažnijim Mesićevim potezom smatra smjenu i progon hrvatskih generala, zagovara tezu da je Mesić “demokratizirao Hrvatsku” i da demokracija počinje 3. siječnja 2000.”, kaže Tuđman o Josipoviću dodajući kako je karakteristična njegova poruka da će Hrvatska postati sva “crvena” i da će on osigurati takvoj Hrvatskoj “novu” pravdu!. “Prof. dr. Ivo Josipović takvim svojim izjavama implicite najavljuje obračun, ne s korupcijom, nego sa slobodnom misli u Republici Hrvatskoj”, tvrdi Tuđman, a zatim objašnjava zašto se okrenuo Bandiću.

“Politički program predsjedničkog kandidata Milana Bandića, što ga on u javnim nastupima i televizijskom sučeljavanju iznosi razlikuje se od stavova prof. dr. Ive Josipovića. U prvom redu, Milan Bandić ima pozitivan stav prema suverenoj Hrvatskoj proizašloj iz Domovinskog rata, daje potporu hrvatskim braniteljima i generalima, ne poziva se na kontinuitet Mesićeve politike, a podržao je i osnivanje trećeg entiteta za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Napose, uz socijalnu osjetljivost, Milan Bandić deklarira bliskost kršćanskim vrijednostima. Teško je međutim procijeniti kako će se njegove riječi pretvarati u djela”, hvali Bandića Tuđman.

Izvor: Index.hr

Tuđmanovi fanovi osvojili Facebook, ne i birače

Dan prije izborne šutnje prikupili smo podatke o glasovanju članova Facebooka na aplikaciji Mnijenje. Glasovanje na aplikaciji Mnijenje započelo je početkom prosinca te smo tijekom tri tjedna mogli pratiti uspone i padove naših predsjedničkih kandidata.

Započeli smo jednim pitanjem, onim za koga biste glasovali, a prikupljali smo i podatke o dobi i spolu glasača s Facebooka. Ugodno nas je iznenadio odaziv, kao i spremnost virtualnih glasača na suradnju i usmene preporuke svojim prijateljima. Kod zadnjeg prikupljanja glasova prije Božića i službenog početka izborne šutnje, imali smo odgovore 3.279 virtualnih glasača, od toga 3.079 glasova punoljetnih.

Ovi brojevi ukazivali su da na Facebooku postoji interes za našu anketu, pa smo sudionike ankete pitali i o njihovoj političkoj orijentaciji, stranci koju simpatiziraju, županiji u kojoj će glasovati. Osobito nas je radovao veliki broj komentara kojim su popraćeni naši članci, tako da su se u više navrata plasirali među najkomentiranije članke na jednom od najposjećenijih hrvatskih portala – tportalu. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u našoj anketi i pozivamo vas na još jedan krug virtualnih izbora na starom mjestu na Facebooku na aplikaciji Mnijenje.

27. prosinca uslijedilo je glasovanje u realnom svijetu, a na samom isteku izborne šutnje u 19 sati zapljusnuli su nas rezultati izlaznih anketa i izjave uglavnom optimističnih kandidata. Još prije, mrežom su se širile ‘provjerene informacije’ iz izbornih stožera te podaci prošvercani od strane članova biračkih odbora…

Sve nedoumice nestale su objavom prvih službenih rezultata u ponoć izbornog dana. Usporedili smo službene i virtualne podatke i ovo su rezultati.

Da će Ivo Josipović ući u drugi krug predsjedničkih izbora, bilo je očekivano i prije izbora – sve relevantne ankete, kao i glasovi na Mnijenju, upućivali su na to. Međutim, usporedimo li 32 posto glasova koje je Josipović dobio u prvom krugu izbora i 19 posto, koliko je dobio na Facebooku, čini se da u virtualnom svijetu kandidat SDP-a ipak ima manju potporu nego u stvarnosti.

Odstupanje između Facebooka i stvarnosti ipak je najizraženije u slučaju Miroslava Tuđmana. Dok je na Facebookovom Mnijenju taj kandidat bio drugi neposredno iza Josipovića, na stvarnim izborima osvojio je samo četiri posto glasova. Još jednom se potvrdilo da relativno mala skupina ljudi s dobrom povezanošću, poput grupe podrške Miroslavu Tuđmanu na Facebooku, može biti dovoljno ‘glasna’ kako bi skrenula pozornost na svoje ideje. No, na njihovu žalost, memi koje su širili Facebookom bili su nedovoljno zarazni da se prošire na ostatak online zajednice, a još manje da iz virtualnog svijeta preskoče u stvarni svijet.

Iako je mnogima bila ugodno iznenađenje izbora i kampanje, čime je pridobila simpatije gotovo 15 posto Facebook korisnika, Vesna Pusić je na stvarnim izborima osvojila nešto više od sedam posto. Je li to njezin uspjeh ili neuspjeh stvar je procjene, no u svakom slučaju može računati na značajnu potporu online zajednice.

Još jedan kandidat koji na Mnijenju nije bio osobito omiljen (četiri posto glasova), Andrija Hebrang, u stvarnim izborima plasirao se na treće mjesto sa 12 posto glasova.

Naveli smo kandidate kod kojih postoji relativno velika razlika između postotka glasova na našoj aplikaciji i rezultata glasovanja dijela biračkog tijela koje je odlučilo izaći na izbore. Kod ostalih kandidata postoci glasova na Mnijenju se u prilično velikoj mjeri poklapaju s izbornim rezultatima, neki poput Milana Bandića i Nadana Vidoševića dobili su gotovo identičan postotak glasova.

U trenutku dok ovo pišemo, na aplikaciji je više od 700 glasova prikupljenih za manje od 24 sata. Sljedeći tjedan, već u sljedećoj godini, javit ćemo vam se s detaljnijim analizama rezultata virtualnog glasovanja za drugi izborni krug na aplikaciji Mnijenje.

Izvor: Tportal.hr

Kako je Sanader svoj glas dao Slavku Vukšiću

Život je ponekad baš kurvin sin, razmišljao je građanin Ivo Sanader kad ga je jutros, dok je lijepo u toplome pijuckao čaj i gledao televiziju – taman u najzanimljivijem trenutku, kad je detektiv Monk ušao u trag ubojici košarkaške trenerice – žena Mirjana digla iz trosjeda i potjerala u Radnički Dol. I još mu cijelim putem žugala da se obukao kao da ide baciti smeće, a ne na predsjedničke izbore.

Samica glasačkog mjesta

Da, život je ponekad baš težak kurvin sin, razmišljao je građanin Sanader u samici glasačkog mjesta u Radničkom Dolu, okružen kartonskim paravanom, sam sa sobom, kemijskom olovkom i komadom papira s dvanaest imena. Koliko jučer, nema tome koji mjesec – sjeća se, bili su lokalni izbori – bio je ovdje, na istom ovom glasačkom mjestu, kao hrvatski premijer. Gospođa iz izborne komisije cvrkutala je i vibrirala poput mobitela, držeći mu osobnu kartu u uzdrhtalim rukama kao relikviju – „Nije moguće da ste vi ’53. godište!“ – novinari su plazili i obješenim jezicima laštili parket, grozdovi šarenih mikrofona izrasli su mu bili pod bradom, oko glave poput komaraca zujale kamere televizija, kao da je sam Michael Jackson došao u Radnički Dol glasati na hrvatskim lokalnim izborima.

A danas? Nema novinara, nema kamera, samo ova bakica koja ga nepovjerljivo gleda preko paravana, i ista ona gospođa iz izborne komisije koja mu je maločas tri puta okrenula osobnu kartu u rukama, sumnjičavo gledajući čas u fotografiju, čas u njega. „Sanader, Sanader… odnekud ste mi strašno poznati“, klizila je prstom po spisku, „da niste vi prije radili u Higijenskom, u Mirogojskoj?“

Sic transit gloria Sanaderi. Nema tome mnogo da je sanjao ovaj dan – novinare oko njega razgrću gorile s tamnim naočalama, a on, u dugačkom crnom kaputu što mu ga je Mirjana kupila u Londonu baš za predsjedničke izbore, na glasačkom listiću zaokružuje broj 1, dr. Ivo Sanader, pa sedam minuta stoji s listićem nad kutijom, s osmijehom širokim kao ekvator, dok oko njega sijevaju fotografski blicevi poput tropske oluje. Umjesto toga, eto dojučerašnjeg hrvatskog premijera, nesuđenog predsjednika Republike, u džemperiću, poput penzionera, u samici glasačkog mjesta u Radničkom Dolu, okruženog kartonskim paravanom, sam sa sobom, kemijskom olovkom i komadom papira s dvanaest imena, i nikog živog ne zanima koga će zaokružiti. Kao da ničeg nije bilo, kao da nije još jučer pred kamerama CNN-a s Georgeom Bushom ogovarao Vladimira Putina, baš kao da je proteklih šest godina radio u Higijenskom zavodu u Mirogojskoj ulici.

Nedostaje 13. kandidat

Gleda građanin Ivo Sanader papir s dvanaest imena i gorko se u sebi smije. Glasački listić hrvatskih predsjedničkih izbora 2009. izgleda baš kao popis njegovih najljućih protivnika i dušmana, kao da je netko glasački listić štampao samo da njemu napakosti, svatko je na toj listi nekad bio Sanaderov vanjski ili unutrašnji neprijatelj. Da bi popis bio potpun nedostaje još samo broj 13., nezavisni kandidat Mirjana Sanader – pomisli bivši premijer i krišom se smije svojoj internoj šali, pa uplašeno osvrće, pa opet smije sam sebi. Kao da mu Mirjana može čitati misli, kao da će to što razmišlja izaći u Jutarnjem listu, od riječi do riječi.

Putuje građanin Sanader kemijskom olovkom po glasačkom listiću i razmišlja koga zaokružiti. Broj 1, Milan Bandić. Svi sad govore kako je Bandić njegov čovjek, a taj bi ga podmukli hercegovački poskok, da kojim slučajem postane predsjednik, prvi bacio u Lepoglavu. Lijepo mu Mirjana govori: od komunista su gori samo socijaldemokrati, a od socijaldemokrata samo bivši socijaldemokrati: ne vjeruj im ni kad se u Mirka Norca zaklinju. Dobije li Bandić – vikala je jutros iz kupatila – ja idem u Južnu Ameriku tražiti politički brazil!

Partizanski zombi

Broj 2, Andrija Hebrang, kandidat HDZ-a. Ne može građanin Sanader stranci oprostiti kako ga se lako javno odrekla, poručujući mu kako im više ne treba, niti može Andriji Hebrangu oprostiti što ga je onako odjebao na početku kampanje, kad mu je htio doći na predizborni skup, poručujući kako bi mu njegov negativni imidž donio samo štetu. Zbogom, HDZ! Onda broj 3, Ivo Josipović. Prije bi mu se ruka osušila nego da zaokruži kandidata SDP-a. Sveti Petar bi mu sutra iz dosjea izvukao ovaj glasački listić i pitao „Što ti je ovo trebalo, crni Ivo?“. Broj 4, Josip Jurčević. Nema šanse, taj je lakrdijaš prije nekoliko dana u kampanji izjavio da je „Sanader zbog svojih ustupaka prema Haagu veleizdajnik“. Broj 5, Damir Kajin. Partizanski zombi. Njega bi mogao zaokružiti samo Četvrtom i Sedmom gardijskom, na Učkoj.

Broj 6, Boris Mikšić. Kaubojski konjokradica koji sad uokolo cmizdri da su ga na izborima 2005. eliminirali Sanader i Mesić, namjestivši drugi krug izbora Jadranki Kosor. Odjebi. Broj 7, Dragan Primorac. Nakon svega što je izgovorio kad je otišao iz Vlade, nakon svih ovih optužbi u kampanji? Nou vej. Broj 8, Vesna Pusić. Ha, to bi bila fora. Čak mu je kroz glavu prošlo da je zaokruži, onako, čisto iz zajebancije, ali onda je krajičkom oka pogledao prema Mirjani i sledio se od užasa. Brzo je prešao na broj 9. Vesna Škare Ožbolt. Jel’ to ona kojoj nema razlike između Pašalića i Sanadera? E, pa računaj da nema razlike između tebe i Pusićke!

Nepregledni užas

Idemo dalje, broj 10, Miroslav Tuđman. Jebemti, što je stariji, ide isti otac. Sve mu izgleda kao da je stari oživio i da će mu iščupati uši kad ga dohvati. Brrrr. Brzo prelazi građanin Sanader na broj 11, Nadan Vidošević. Ha, tu li si se skrio! Znam ja tog šminkera iz Spinuta. Maneken beogradskih sajmova. Kako ono, „Sanader je potonuo kao gliser“. A jel? E pa računaj da je tonući gliser neoprezno propelerom otkinuo glas nesretnom plivaču Nadanu V. iz Spinuta. Hahaha, nasmijao se Sanader svojoj uspjeloj šali. A taman je siromah operirao glas, pomisli pa se još slađe nasmije.

Popravilo se tako građaninu Sanaderu raspoloženje, pa došao do posljednjeg kandidata. Broj 12, Slavko Vukšić. Slavko Vukšić, Slavko Vukšić, odnekud mu je to strašno poznato. „Da niste vi prije radili u Higijenskom, u Mirogojskoj?“, krevelji se u sebi Sanader, pa se opet krišom smije. Ne, stvarno, sad bez zajebancije, tko je taj Slavko Vukšić? – misli se građanin Ivo Sanader, pa u tom trenutku shvati svu tugu svoje situacije, odjednom mu se rastvorio sav golemi, nepregledni užas usred kojega se našao, on, bivši predsjednik Vlade, čovjek koji je do jučer s Georgeom Bushom ogovarao Vladimira Putina, a koji danas u kartonskom skloništu u Radničkom Dolu najozbiljnije razmišlja da zaokruži nekog Stanka Vukušića, Slavka Bokšića, kako se već zove, redikula sa škrlakom iz Stranke Slavonske Ravnice.

Strogi pogled

Iz takvoga ga razmišljanja trgne strogi pogled supruge Mirjane, i građanin Sanader shvati da jedina dobra ideja koje se dosjetio – da na listiću nacrta ogromni penis, kao onomad u WC-u osnovne škole „Šime Krstulović“, i napiše „Imena luda nalaze se svuda“ – nije rješenje njegovih problema. Shvati, naime, građanin Sanader da će ga žena pitati za koga je glasao, i da mu štos iz osnovne škole kod nje neće proći. A onda neka mu je dragi Bog na pomoći.

Život je ponekad baš kurvin sin, razmišljao je građanin Ivo Sanader u samici glasačkog mjesta u Radničkom Dolu, okružen kartonskim paravanom, sam sa sobom, kemijskom olovkom i komadom papira s dvanaest imena. I najradije bi se nekako šćućurio iza ovog kartona i sakrio dok ne padne noć, možda, jebiga, nitko ne bi primijetio da ga nema, pa bi onda noćas, kad cijela Hrvatska bude na televiziji pratila rezultate izbora, i kad ga nitko ne bi vidio, s ovim kartonom preko glave pobjegao negdje daleko.

A na stolu glasačkog mjesta ostao bi tek jedan komad papira, nesigurnim, gotovo dječjim rukopisom pisalo bi na marginama glasačkog listića – „Zbogom, Hrvati, znam da sad dok ovo čitate plačete za mnom, ali mene nema i nikad se više neću vratiti, i ne tražite me jer sam otišao daleko i zauvijek.“

Tako zamišlja građanin Ivo Sanader, pa u mislima preko kartonskog paravana viri poput Toma Sawyera, i gleda kako Hrvati ridaju i plaču i čupaju kosu i preklinju dan kad je otišao, a njega nema, on je daleko, u Kanadi, sve dok jednog dana CNN ne objavi ime novog generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, a Hrvati su u čudu budu pitali: „Bogati, jel ono Sanader?“

Doći će tako novi generalni sekretar UN-a u prvu posjetu Hrvatskoj, i kroz prozor aviona gledati kako se na zagrebačkom aerodromu okupila cijela ta žgadija, postrojena uz crveni tapet, a on će se smješkati i pustiti ih da čekaju, ko ih jebe, stoku nezahvalnu. „Ivo, idemo, ljudi čekaju!“, govorit će ms. Mirjana Sanader, supruga generalnog sekretara, a on će se zadovoljno smijati i gledati hrvatskog predsjednika kako nervozno namješta kravatu i znoji se na pisti. „Ivo, idemo, ljudi čekaju!“, ponavlja žena, a Sanader se samo smijulji, sve dok odjednom diplomatska torba ne ispadne iz pretinca nad sjedalom i padne mu ravno na potiljak.

Uhvatio se za glavu

Uhvatio se tada generalni sekretar Ujedinjenih naroda dr. Ivo Sanader za glavu i podigao pogled. „Ivo, idemo, ljudi čekaju, a ti spavaš!“, ljutito odozgo ponavlja supruga Mirjana, nagnuta nad kartonski paravan glasačkog mjesta u Radničkom Dolu.

Eh da, život je ponekad baš kurvin sin.

Autor: Boris Dežulović

Izvor: Jutarnji.hr

Stožeri Škare Ožbolt, Mikšića, Vukšića, Jurčevića i Tuđmana: Bez uzbuđenja i treme

Prema rezultatima izlaznih anketa koje je za Novu TV provela agencija Ipsos Puls, nezavisni predsjednički kandidat Miroslav Tuđman dobio je 3,5 posto glasova, dok su nezavisni kandidati Josip Jurčević i Boris Mikšić dobili po 2,6 i 2 posto.

Nezavisna kandidatkinja Vesna Škare Ožbolt dobila je 1,6 posto, dok je kandidat Demokratske stranke slavonske ravnice, Slavko Vukšić, kandidat s najmanjim postotkom glasova s tek 0,6 posto.

Mikšić je prilikom glasanja izjavio da je današnji dan za njega povijesni, te da se osjeća dobro i sigurno.

Na pitanje osjeća li nervozu i uzbuđenost, Tuđman je hladnokrvno rekao da su to “kategorije o kojima uopće ne razmišlja”.

Jedna od dvije predsjedničke kandidatkinje na ovim predsjedničkim izborima, Vesna Škare Ožbolt, je prilikom izvršavanja svoje građanske dužnosti zadovoljno rekla da nije uzbuđena te da je napravila sve što se “trebalo napraviti”.

Slavko Vukšić je izjavio da se ponaša normalno te da nema tremu. “Ipak sam najspominjaniji Slavonac među predsjedničkim kandidatima.

Tuđman zadovoljan rezultatima izbornih anketa

Predsjednički kandidat Miroslav Tuđman komentirao je rezultate izbornih anketa rekavši da je, s obzirom na medijsku blokadu, financijska sredstva i odziv birača zadovoljan rezultatima.

Napomenuo je kako se čini da će, s obzirom na rezultate izlaznih anketa, Hrvatska ostati u kontinuitetu Mesićeve, Račanove i Sanaderove politike.

“To nije dobro, ali ovi ljudi oko mene i naš program daju nam nadu u borbi za bolju Hrvatsku”, rekao je.

Mikšić razočaran

U stožeru nezavisnog predsjedničkog kandidata Borisa Mikšića razočarani su rezultatima izlaznih anketa, jer su očekivali da će glasači koji su Mikšića poduprli na prošlim predsjedničkim izborima 2005. godine tu podršku potvrditi i na ovim izborima.

“To se nažalost nije dogodilo. Smatramo da smo dobro odradili kampanju, da smo učinili sve da Borisovu poruku o promjenama u Hrvatskoj prenesemo biračima, ali evo, Hrvatska je slobodna zemlja, birači su odlučili drugačije i idemo dalje”, rekla je voditeljica Mikšićevog izbornog stožera Ivana Radić Boršić.

Jurčević ne vjeruje izlaznim anketama

Josip Jurčević komentirao je prve rezultate izlaznih anketa ocijenivši ih problematičnima.

Rekao je da je “medijska manipulacija i medijska hobotnica uspjela s blokadom medija, neprekidnim guranjem nekih kandidata postići učinak”.

Smatra da je moguće očekivati prijevremene parlamentarne izbore na kojima njegov politički projekt također želi sudjelovati. “

Ništa se ne može učiniti brzo s obzirom da korupcija ima svoje korijene tu skoro 20 godina. Međutim, taj sustav će puknuti i ipak će nova vrijednosna priča doći do izražaja”, izjavio je.

Škare Ožbolt: Zbog diskriminacije u medijima birači nisu prepoznali moje kvalitete

Vesna Škare Ožbolt ocijenila je da su rezultati anketa takvi kavi jesu zato što su je mediji diskriminirali te da građani zbog toga nisu mogli prepoznati sve što ona nudi.

“Jednostavno, nije me bilo u medijima kojima nisam željela plaćati”, rekla je napomenuvši da njezina kampanja nije bila skuplja od milijun i pol kuna. Rekla je da je kampanja bila izrazito diskriminatorna te da se zbog toga obratila i Ustavnom sudu.

Stožer Slavka Vukšića: Ankete obavljene na premalenom uzorku

Voditelj izbornog stožera predsjedničkog kandidata Demokratske stranke Slavonske ravnice Slavka Vukšića rekao je da su prve izlazne ankete obavljene na premalenom uzorku.

Dodao je da je izborna kampanja predsjedničkog kandidata Slavka Vukšića bila prepoznatljiva po porukama iz Slavonije kojoj svakako treba gospodarski oporavak.

“Umjesto trošenja velikih novčanih svota naš je kandidat razmišljao o tome kako otvoriti neki proizvodni pogon i zaposliti ljude koji danas uistinu teško žive”, rekao je.

Izvor: Index.hr

VIDEO: Kome ide glas predsjedničkih kandidata?

Ivo Josipović, predsjednički kandidat SDP-a, u 9 sati glasovao je u društvu supruge Tatjane i kćeri Lane u Palmotićevoj ulici. Na biralište je došao u društvu supruge i kćeri. Točno u 9 sati glasovao je i Damir Kajin, predsjednički kandidat IDS-a. On je svoju građansku dužnost ispunio na biračkom mjestu Goričić. Nezavisna predsjednička kandidatkinja Vesna Škare Ožbolt također je glasovala.

Predsjednicki kandidat Josip Jurčević sa svojom suprugom Katicom glasovao je u 10 sati u dječjem vrtiću Savski Gaj. Milan Bandić je u društvu supruge Vesne glasovao u 10 sati na biračkom mjestu u mjesnom odboru u Njegoševoj ulici. Andrija Hebrang je sa svojom suprugom Danijelom glasovao u 9.30 sati u OŠ Ivan Goran Kovačić. Dragan Primorac je sa suprugom Jadrankom glasovao u 10 sati u OŠ Pantovčak. Miroslav Tuđman je glasovao u 10.30 na biračkom mjestu u Tkalčićevoj ulici dok je Boris Mikšić glasovao u Belom Manastiru. Vesna Pusić je glasovala u 11 sati u OŠ dr. Ivan Mertz.

Predsjednik Mesić glasovao je jutros sa suprugom i to među prvima te naglasio kako državu ne ostavlja u blistavom trenutku nego u krizi. ‘Recesija nije samo uvozna, dijelom smo i sami krivi. Novi predsjednik morat će puno učiniti u suradnjji s vladom i svim institucijama’, rekao je Mesić.

Glasovala je i premijerka Jadranka Kosor i rekla što očekuje od novog predsjednika. ‘Očekujem dobru suradnju i rad za dobro Hrvatske, nadam se dobroj suradnji pogotovo na zajedničkim poslovima a to je sukreiranje vanjske politike. Očekujem i širenje ozračja tolerancije, poštovanja i međusobnog uvažavanja’, istakla je Jadranka kosor.

Izvor: Dnevnik.hr

Davor Butković za Jutranji list: Pobjeđuje li Milan Bandić u sukobu na hrvatskoj desnici ?

Milan Bandić vratio se na početak kampanje. Naime, u prvom predizbornom istraživanju Mediane za Jutarnji list, Bandić je za Jospovićem zaostajao 12,2 postotna poena (27,6 Josipović, 15,4 Bandić),dok je ispred Vidoševića vodio za 2,7 poena.

Prvo Medianino istraživanje obavljeno je između 10. I 17. studenog ove godine,uoči formalnog početka kampanje.

Drugo Medianino istraživanje, provedeno mjesec dana kasnije, na istom uzorku, donijelo je donekle različite brojke, ali gotovo jednake omjere.

Milan Bandić sada zaostaje za Ivom Josipovićem za 12,9 bodova, a vodi ispred Nadana Vidoševića za 3,4 boda.

Da nije bilo nekoliko Pulsovih istraživanja provedenih tijekom kampanje , činilo bi se kao da ovogodišnja izborna kampanja uopće nije utjecala na birače.

No, Bandić je prema Pulsu u jednom trenutku pao na treće mjesto, da bi u najnovijoj njihovoj anketi skočio za pet posto I relativno uvjerljivo pretekao Vidoševića(17 naprema 11).

Međutim, I ovdje valja upozoriti kako je Bandić od početka jedanaestog mjeseca, pa do početka ili sredine dvanaestog, zauzimao drugo mjesto, koje je, vjerojatno, nakratko bio izgubio I zbog izbjegavanja javnih nastupa.

S druge strane, učestalost Bandićevih spotova I novinskih oglasa, zbog čega su ga drugi sudionici TV_debate na HTV-u otvoreno proglasili lašcem( Boris Mikšić je poimenice kazao da Bandić lažno prikazuje troškove kampanje, dok su se drugi suzdržavali od spominjanja imena, ali su jasno rekli da neki od kandidata lažu o troškovima), sigurno je pomogla većoj Bandićevoj vidljivosti, te je mogla utjecati na dio birača.

U svakom slučaju, hijerarhija kandidata posve je ista kao I na početku utrke za trećeg hrvatskog predsjednika:Josipović, Bandić, Vidošević.

Svi su drugi, uključujući i Vesnu Pusić, koja je toliko superiorna u svim televizijskim diskusijama, da to već postaje neugodno za njene suparnike, gotovo beznadežno daleko od drugog kruga.Osim ako se ne dogodi malo čudo kao u slučaju kandidature Borisa Mikšića prije pet godina, kada je taj potpuni outsider zamalo izbacio Jadranku Kosor iz play offa sa Stipom Mesićem.

Borba za drugo mjesto zapravo je jedina stvarna tema prvog kruga predsjedničkih izbora.

Prvo je mjesto-barem tako kažu baš sve ankete- odlučeno već prije izbora, kada je postalo jasno da Bandićev odlazak iz SDP-a neće raskoliti biračko tijelo Socjaldemokratske partije.

Naprotiv , Ivo Josipović, kojeg je SDP namjerno samog gurnuo u kampanju, kako bi njihov kandidat pokušao osvojiti što više glasova onih ljudi koji nisu birači te stranke, uživa stabilnu podršku skoro trećine biračkog tijela prema Pulsu, odnosno četvrtine prema Mediani.

Ako tome dodamo sedam ili osam posto glasova za Vesnu Pusić, te ponešto glasova za Damira Kajina, ispada da bi lijeva opcija u prvom krugu ovih predsjedničkih izbora mogla osvojiti čak četrdeset posto glasova!

Ako se to dogodi, moći čemo govoriti o doista senzacionalnom uspjehu hrvatske ljevice.

Nasuprot tome, razjedinjena desnica, s tri izravna HDZ-ova kandidata, Andrijom Hebrangom, Nadanom Vidoševićem I Draganom Primorcem, ne može prikupiti ni trideset posto glasova.

Miroslav Tuđman, koji je-neovisno od toga što se ni u čemu ne slažem s njegovim političkim stavovima-kampanju vodio ozbiljno I sadržajno, ne dobiva gotovo ništa.

Dakle,prema svim predsjedničkim anketama čini se kao da u Hrvatskoj odjednom živi više glasača ljevice, nego desnice.

Kako znamo iz svih prethodnih parlamentarnih izbora, to , naprosto, nije točno:ljevica je dosad jedan, jedini put došla na vlast kada je Ivica Račan mobilizirao velik broj nacionalističkih birača, zahvaljujući udruživanju s Draženom Budišom.

Govoriti , pak, o dominaciji ljevice na primjeru dva mandata Stipe Mesića samo je prividno istinito:Mesić posljednjih godina inzistira na neobičnoj verziji antifašizma, I na drugim starinskim, anakronim vrijednostima s kojima moderna ljevica nema mnogo, ali Stipe Mesić je, ipak, ratni veteran HDZ-a, koji je bio prihvatljiv vrlo širokom krugu birača, od lijevih do nacionalističkih.

Što se, dakle, dogodilo s hrvatskim biračima, da odjednom masovno glasuju za ljevicu, dok se desnica bori za opstanak na sceni?

Ivan Aralica u jednom je uistinu značajnom I dobro napisanom tekstu, tiskanom u Hrvatskom slovu, jasno pokazao da su Hebrangovu kadidaturu (neovisno do toga što sam Hebrang nije podesna osoba za predsjednika), uništili Nadan Vidošević I Dragan Primorac.

Aralica, u skladu s teorijom zavjere od koje pati cjelokupna hrvatska radikalna desna scena, misli da su Vidoševića I Primorca podmetnuli stanoviti centri moći (Aralica tvrdi kako je Primorac zapravo Sanaderov kandidat), da bi anulirali šanse Andrije Hebranga I Miroslava Tuđmana.

Točno je, u svakom slučaju, da stranka koja daje tri kandidata ne može računati na pobjedu ni jednog od te trojice.

Drugi razlog za pad desnih kandidata jest posvemašnje narodno nezadovoljstvo Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Prema Medianinom istraživanju o popularnosti stranaka, koje je provedeno skupa s predsjedničkim istraživanjem, SDP vodi ispred HDZ-a za 8 posto, iako se SDP uglavnom politički pasivizirao dok ne prođu predsjednički izbori.

Razvidno je da sve više I više birača ne želi imati ništa s HDZ-om, pa tako ni s njegovim predsjedničkim kandidatima, što je I normalno s obzirom na bezbrojne korupcijske afere, I na sve lošije ekonomsko stanje u zemlji.

Ovim razlozima neuspjeha HDZ-ovih kandidata valja dodati I slučaj Milana Bandića.

Bandić, kako vidimo, osvaja između dvanaest I sedamnaest posto glasova.

Kandidati ljevice dobivaju skupa oko četrrdeset posto glasova.

Za Bandića, sasvim je jasno , ne glasuje baš niti jedan ljevičar ili liberal (osim , možda, Paola Magellija I Rade Šerbeđije, potpisnika kulturnjačke potpore zagrebačkom gradonačelniku), jer bi to značilo da se između 50 I 60 posto Hrvata opredjeljuje za ljevicu, što je, naravno, sasvim nevjerodostojno.

Milan Bandić svoje je glasove morao pronaći drugdje.

Budući da sva tri HDZ-ova kandidata, plus Miroslav Tuđman, jedva da mogu skupiti tridesetak posto ( a za Vidoševića sigurno ne glasuju samo HDZ-ovci), jasno je da je bivši šef zagrebačkog SDP-a duboko ušao u desno biračko tijelo.

Ove nedjelje, 27.prosinca, doznat ćemo je li, zapravo, Milan Bandić pobjednik bitke na hrvatskoj desnici:bitke koja je ponajviše obilježila ovogodišnju predsjedničku kampanju.

Dalje, uđe li Bandić u drugi krug, vidjet ćemo kako će se postaviti HDZ.

Hoće li, primjerice, Hrvatska demokratska zajednica podržati kandidata koji je dvadestak godina proveo u SDP-u, ili će vladajuća stranka naprosto ignorirati drugi izborni krug, što, međutim, ne znači da se dio Hebrangovih ili Primorčevih birača ipak neće opredijeliti za Bandića.

Da je prije samo pola godine , znači prije Sanaderove ostavke, bilo tko pretpostavio kako će se u drugom krugu predsjedničkih izbora naći jedan sadašnji, I jedan donedavni SDP-ovac, doslovno nitko ne bi povjerovao u takav ishod.

A takav je ishod sada sasvim vjerojatan.

Što, zapravo, govori o sve dubljoj krizi hrvatske institucionalne, stranačke, ali I intelektualne desnice.

Hrvatska desnica nije akdra artikulirati nikakav moderni politički program.

Hrvatska desnica više nije kadra pronaći ni dovoljno ministara za vladu koju još kontrolira, a kamoli potentnog predsjedničkog kandidata.

Uostalom, najozbiljniji HDZ-ov kandidat, Nadan Vidošević, ujedno je I najdalje od bilo kakve desnice, od sve trojice HDZ-ovih pretendenata na dužnost Predsjednika Republike.

Izvor: Jutarnji.hr

Ivan Šiber: Bandić i Primorac napreduju do granica svoje nesposobnosti

“Čak su četiri kandidata u međusobnoj konkurenciji za drugo mjesto u drugom izbornom krugu, sve odreda kandidati koji su, u širokom smislu, na poziciji desnog centra i koji se međusobno intenzivno suprotstavljaju”, smatra Ivan Šiber, profesor zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti. Šiber objašnjava da se za drugi krug bore Andrija Hebrang kao stožerni kandidat desnog centra, dva HDZ-ova otpadnika, Nadan Vidošević i Dragan Primorac, te Milan Bandić kao otpadnik iz SDP-a koji se, također, natječe za biračko tijelo desnog centra.

Rasplet situacije na desnoj strani Šiber vidi kao Hebrangovu borbu da razotkrije mane svojih političkih protivnika i zadrži svoje ciljano biračko tijelo. “On ima isti problem kao i Vesna Pusić, samo s drugim predznakom, previše je definiran u očima javnosti, i to u jednom krutom i netolerantnom aspektu”, smatra Šiber i dodaje da je Hebrangov teret vladajuća stranka u teškom gospodarskom stanju.

Bandićev savez s Udrugama, dijasporom i Crkvom

Vidošević predstavlja liberalni dio HDZ-a s potencijalom da privuče i dio neopredijeljenog biračkog tijela, što je u mrtvoj trci i te kako važno, ali i biračko tijelo HDZ-ovih koalicijskih partnera, HSS-a i HSLS-a, smatra Šiber. S druge strane je Primorac, koji je bio uspješan ministar. “Njega se može usporediti s Bandićem u smislu da čovjek napreduje do granica svoje nesposobnosti”, objašnjava Šiber. Treća opasnost za Hebranga je sâm Bandić, koji je uspostavio vrlo dobar kontakt s prirodnim saveznicima HDZ-a kao što su udruge proistekle iz Domovinskog rata, dijaspora, a dijelom i Crkva.

Šiber vidi zamku za bilo kojeg kandidata desnice ako uđe u drugi krug, jer se može dogoditi da taj upravo odbije svoje potencijalne saveznike koji će u prvome krugu podržati nekog drugog kandidata.

“Pusić je previše definirana svojom političkom prošlošću”

Istovremeno, prema Šiberovom mišljenju, na ljevici je situacija mnogo jednostavnija. ondje je “nedostižni Ivo Josipović” i Vesna Pusić koja se “izvanredno profilirala kao ličnost izazivajući dužno poštovanje čak i onih koji joj nisu skloni”. Šiber, međutim, dodaje da je “mala mogućnost da Pusić osvoji dovoljan broj glasova za drugi krug jer je Josipović snažan na tom kraju spektra, a pomalo i stoga što je ona previše definirana svojom političkom prošlošću”, prenosi Novi list.

Šiber je izrazio svoje iznenađenje da kampanja nije, s obzirom na utrošeni novac, rezultirala boljom kvalitetom. “Prezentacija je očajna i amaterska, a sadržajno kampanja je mlaka voda”, objašnjava Šiber i dodaje da jedino Vesna Pusić govori o političkom programu u okviru predsjedničkih ovlasti. “Svi ostali kandidati podilaze biračima petljajući se u ono na što imaju marginalan ili nikakav utjecaj. Oni nude program vladanja, a ne predstavljanja Hrvatske”.

“Smrtno dosadna kampanja sa stajališta birača”

Kao stručnjak za politički marketing, prof. Šiber je naglasio da je ova kampanja smrtno dosadna sa stajališta birača. “Kada bolje pogledate, nema ni jednog slogana koji bi donio nešto novo i ni jednog spota koji bi čovjek pogledao sa zanimanjem. Jednostavno, nema ni jednog sadržaja koji bi privukao pozornost”, objašnjava profesor.

U ovoj kampanji nametnuta su dva problema: korupcija i nepravda, smatra Šiber. Potonji je nametnuo Josipović, a korupcija se nametnula sama. Ni jedan drugi problem nije nametnut, čak ni odnos prema Europskoj uniji. “Nitko nema tri čiste da izađe s čvrstim stavom o EU, osim dvojice kandidata s nešto radikalnije desnice, Tuđmana i Jurčevića”, zaključio je profesor Šiber.

Izvor: Index.hr

Sljedeća stranica »