Video – Bandić na leđima: Prosuo se na snijegu koliko je dug i širok

U sklopu predizborne kampanje predsjednički kandidat Milan Bandić posjetio je Brčko. U namjeri da položi vijenac ispred spomenika palim borcima 108. HVO brigade Milan Bandić izuo je svoje cipele kako bi se po gustom snijegu lakše popeo do spomenika. U toj namjeri Bandić se poskliznuo i pao na leđa, ali ni to ga nije spriječilo da nastavi dalje. Uporni Bandić na koljenima kroz snijeg je otpuzao do spomenika kako bi položio vijenac.

Na skupu je prisustvovalo 150 građana koji su došli podržati Bandića. Nezavisni predsjednički kandidat održao je govor u kojemu je naglasio da ima značajnu potporu u BiH. “Prigovarali su mi kada sam kao gradonačelnik Zagreba odlučio pomoći ovom kraju, ali tako je to kada si prvi u nečemu”, kazao je okupljenim građanima aktualni zagrebački gradonačelnik.

Izvor: Index.hr

Anemični i sterilni kandidati pokušavali ostaviti dojam dobrih učenika

Od najave i spektakla imali smo onu staru “Treslo se brdo, rodio se miš”. Početak sučeljavanja i istup kandidata bio je anemičan i sterilan. Kandidati su bili statični, uštogljeni te poredani kao studenti na kolektivnom usmenom ispitu za dodjelu stipendije. Emisiju je obilježio animozitet između Andrije Hebranga, Nadana Vidoševića i Dragana Primorca. Da nije bilo povremenog verbalnog okršaja između Hebranga, Primorca i Vidoševića emisija bi bila mrtva. Svi su se čvrsto držali za postolja i isključili jedni od drugih. Čvrsto su odlučili da se tijekom emisije ni ne pogledaju niti ne pomaknu. Da nisu imali ruke ne bi ni znali kome se obraćaju i kome daju repliku. Komunicirali su rukama u oslovljavanju. Nije bilo optimizma na njihovim licima.

No, trudili su se ostaviti dojam dobrih učenika. Pojedinci su nastojali na pitanja odgovarati učeno i mudro – demagoški.

Josipović – odmjeren, oprezan, mlak

Ivo Josipović nije odudarao od svog uobičajenog nastupa: odmjeren, oprezan, mlak. Trudio se da u odgovorima nikoga od kandidata ne izazove. Odgovarao je na pitanja i samodopadno dao na znanje da je zadovoljan sa samim sobom. Nakon svakog odgovora je nabacio namješteni osmjeh, nakrenuo glavu i djelovalo je kao da šalje poruku: Vidite da znam. Statično držanje mu baš nije išlo u prilog. No, međutim bio je uvjerljiv i ostavio dojam kulturnog i neopterećenog gospodina.

Hebrang – pravdaš i svađalica

Andrija Hebrang je potvrdio stav i mišljenje javnosti da je pravdaš i svađalica. Iako je naveo da predsjednik ne bi trebao biti svadljiv, arogantan, on sam je upravo takav bio. Kruto i ozbiljno držanje je oštrinu još naglašavalo. Doslovce je nasrtao na Vidoševića i Primorca. Pokušao je ostaviti dojam superiorne osobe, ali nije uspio. Djelovao je ratoborno i agresivno, što se osjetilo u njegovu govoru. Na pitanja je najčešće odgovarao okolišanjem. Jedino je bio direktan u napadima na Vidoševića i Primorca. Demagoške izjave. Da nije Hebrang bio svadljivo raspoložen, emisija bi bila komorna. Osmijeha niotkuda. Nije bio uvjerljiv.

Primorac – ukočen, ljut i nervozan

Bio je napet kao struna i vidno nervozan. Pogled ukočen, a vidljive znakove nervoze je odavalo crvenilo na vratu i obrazima koje se pojačalo u raspravi o nasilju nad ženom. Crvenilo i pogled u stol te izbjegavanje u početku direktnog odgovora na to pitanje moglo bi se protumačiti i na drugi način. Ljutiti odgovor: “Ne , nikada” – dobili smo tek na inzistiranje voditelja. Uspio je dominirati verbalno i nametnuti se. Nestrpljiv, upadao je u riječ, a upadanje u riječ sugovorniku su inače znakovi agresivne osobe. Primorac je gestikuliranjem naglašavao svoje riječi kao da nam je slao poruku – dobro to upamtite. Korištenje prsta u komunikaciji je najiritantniji znak i koriste ga agresivne osobe. Samo kontrola velika i vidljiva – dlanovi postavljeni u agresivnom i dominantnom položaju na postolje. Ljutnja i napetost mu je frcala iz očiju.

Vidošević – bez snage i poleta

Nastojao je ne ulaziti u duel s Hebrangom i Primorcem. Djelovao je uvjerljivo pri obrani svoje imovine. Dobro se odupirao Primorčevim nasrtajima. No na pitanje je li lagao, nije bio uvjerljiv. Verbalni dio je bio u suprotnosti s govorom tijela. Možemo si postaviti pitanje je li to zaista tako?

Bilo je vidljivo da ga Primorac ljuti i nervira. Kad kod se Primorac javio za riječ ili je govorio, Vidošević je to popratio mrštenjem ili grimasom. Vidošević je dobro koristio ruke u komunikaciji. Na odgovore o svojoj imovini koristio je dlanove prema gore – poruka – vjerujte mi na riječ. Nedostajalo je snage i poleta u nastupu. Djelovao je pomalo umorno, što se vidjelo i po položaju spuštenih ramena. Osjetilo se kao da je požalio što se odazvao u emisiju. Govor tijela ga je odavao. Prikriveno uzdisanje, tapkanje na mjestu, udaljavanje i približavanje postolju. Vodio je unutarnji dijalog sam sa sobom. Vidljivo nezadovoljstvo što je u emisiji.

Pusić – ponosna i precizna

Ponašala se kao prava studentica koja je naučila gradivo. Čak se potrudila drugima očitati lekciju da se bave temama kojima nije mjesto u toj emisiji. Vidjelo se da je ponosna na svoje odgovore. Silom je željela ostaviti dojam da vlada materijom i trudila se davati precizne odgovore. U cijelom nastupu joj je nedostajalo malo odlučnosti. Djelovala je pomalo nesigurno i mlako, a nesigurnost je prikrivala čestim smijehom. Dobra frizura i šminka.

Izvor: Index.hr

Rezultati izlazne ankete: Ivo Josipović 64,6, Milan Bandić 35,4%

Prema rezultatima izlazne ankete koju je za Novu TV izradila agencija Ipsos Puls, a uzorku od 9.483  birača, u utrci za Pantovčak vodi Ivo Josipović.

Ivo Josipović, prema rezultatima izlazne ankete ima 64,6 posto, dok Milan Bandić ima 35,4 posto.

Tijekom dana na 150 biračkih mjesta diljem Hrvatske anketari agencije Ipsos PULS provodili su, za Novu TV, anketu među biračima.

Riječ je o 9.483 ispitanika, koji su po izlasku s birališta anketarima odgovorili kome su dali svoj glas. Važno je naglasiti da je to samo izlazna anketa, nije uzorak, nije uključena dijaspora i birači iz Bosne i Hercegovine, te se nikako ne može promatrati kao izborni rezultat.

Prve izborne rezultate objavit će Državno izborno povjerenstvo u ponoć.

Izvor: Dnevnik.hr

Puls: Tko će s Josipovićem u drugi krug?

Prema rezultatima velikog istraživanja agencije Puls, provedenog za RTL Televiziju i Večernji list na uzorku od 800 ispitanika na teritoriju Hrvatske, samo četiri dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora i dalje je u vodstvu SDP-ov kandidat Ivo Josipović. Njegovo bi ime na glasačkom listiću zaokružilo gotovo 32 posto ispitanika, a promjene poretka nema ni na drugoj i trećoj poziciji, koje s relativno malom razlikom zauzimaju nezavisni kandidati Milan Bandić i Nadan Vidošević.

U odnosu na prethodno Pulsovo istraživanje za RTL i Večernji list, provedeno na samom početku kampanje, Josipović je svoje vodstvo učvrstio – porastao je s 29,2 na 31,9 posto. Drugoplasirani je i dalje nezavisni kandidat Milan Bandić, kojemu je podrška blago porasla (s 15,6 na 16,8 posto), ali i dalje je gotovo upola manja u odnosu na Josipovića. On nastavlja borbu za ulazak u drugi krug s nezavisnim Nadanom Vidoševićem, kojega podržava 13,1 posto ispitanika, praktički jednako kao i u prvoj anketi.

Pritom ipak ne treba donositi neke grandiozne zaključke, s obzirom da je statistička pogreška ovog istraživanja +/- 3,4 posto, a ono ne obuhvaća dijasporu, čiji bi glasovi za ulazak u drugi krug mogli biti presudni.

Hebrang i Primorac izjednačeni

Statističku pogrešku treba spomenuti i u slučaju duela za četvrto i peto mjesto, koji vode HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang i nezavisni Dragan Primorac. Razlika između njih dvojice je minimalna, baš kao što su pokazali i rezultati prve ankete – Hebranga podupire 8,1 posto, a Primorca 7,9 posto ispitanih.

Šesto mjesto i dalje suvereno zauzima HNS-ova kandidatkinja Vesna Pusić, za koju bi u ovom trenutku glasovalo 6,1 posto ispitanika.

Šestero kandidata s podrškom manjom od 3,5 posto

Nitko od ostalih šestero kandidata nije dobio više 3,5 posto podrške ispitanih. Kandidata IDS-a Damira Kajina tako podržava 3,1 posto, nezavisne Vesnu Škare Ožbolt i Miroslava Tuđmana po 2,7 posto, nezavisne Josipa Jurčevića i Borisa Mikšića po 1 posto, a kandidata Demokratske stranke slavonske ravnice Slavka Vukšića tek 0,6 posto ispitanika.

Broj neodlučnih se u odnosu na prvu anketu prepolovio te trenutno iznosi oko pet posto.

Izvor: Rtl.hr

‘Josipović donosi strane investicije’

Novi predsjednik stranim medijima je nepoznanica, pa Slovenci ističu da je bio protiv arbitraže, a Srbi da je pisao optužnicu protiv Srbije u Haagu Izbor Ive Josipovića za novog predsjednika Hrvatske jedna je od glavnih vijesti u medijima susjednih zemalja.

Srpski mediji naglašavaju da je Josipović sudjelovao u pisanju hrvatske optužnice protiv Srbije na Međunarodnom sudu u Haagu, dok slovenski ističu da je bio jedan od rijetkih saborskih zastupnika koji su glasali protiv sporazuma o načinu rješavanja graničnog spora Hrvatske i Slovenije.

Bivši ambasador Srbije (i Crne Gore) u Zagrebu Milan Simurdić rekao je, gostujući na B92, da su izborom Josipovića hrvatski građani pokazali da se žele što prije priključiti Europskoj uniji. – Može se zaključiti da će novi predsjednik imati proaktivnu ulogu u regiji i željeti uspostaviti još bolje odnose sa susjedima, ocijenio je Simurdić.

Europa ili Tuđman

Ljubljansko Delo ocjenjuje Josipovića umjerenim i konstruktivnim političarom, čiji izbor znači smjenu generacija i promjenu političke boje na Pantovčaku. – Osim što je smiren, Josipović nije ni opterećen aferama, on je političar kakvoga Hrvatska u ovom trenutku treba, rekla je za Delo šefica vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Janja Klasinc, inače članica vladajućih socijaldemokrata.

Delo je zaključilo da su hrvatski birači pokazali političku zrelost, jer je, kako piše, izbor između Josipovića i Bandića za Hrvatsku bio referendum između Europe i Balkana.

“Odlaskom Mesića Hrvatska neće mnogo izgubiti jer Josipović obećava drukčiji stil vladanja. Unatoč neprocjenjivom prilogu europeizaciji i demokratizaciji države i društva, Mesić nije bio najbolji. Previše je bilo njegovih poteza koji su bili na rubu prihvatljivog”, ocijenilo je Delo, koje je Mesića često optuživalo za populizam zbog njegovih izjava o Sloveniji koje su dovodile do zaoštravanja odnosa dviju zemalja.

“Josipović nije populist Mesićevog tipa, koji bi subotom na špici čavrljao sa Zagrepčanima, rukovao se s kumicama na Dolcu i prodavao ljudima šale o vrlo ozbiljnim problemima, skandalizirajući pritom političare u Hrvatskoj i susjedstvu, a onda naknadno tumačio da je to što je rekao bilo mišljeno figurativno”, piše Dnevnik, koji od Josipovića očekuje rezerviraniji stil.

Slovenski mediji redovito navode da je Josipović u Saboru glasao protiv sporazuma sa Slovenijom, ali i da je u kampanje rekao da će kao predsjednik poštovati odluku Sabora. “Josipovićev i Bandićev odnos prema tom pitanju razlikuju se kao europski i tuđmanovski pristup. Od Josipovića bi mnogo mogli naučiti i neki vrlo poznati slovenski političari”, piše mariborska Večer, misleći očito na Janeza Janšu.

Gubitnik Bandić

Svi dnevni listovi u Bosni i Hercegovini na naslovnim su stranicama izvijestili o pobjedi Josipovića.

“Očito je da su građani Hrvatske odlučili izabrati novo lice, s obzirom da je Bandić već petnaestak godina aktivan u politici”, zaključuje Dnevni avaz. Oslobođenje naglašava da je velika većina birača iz BiH svoj glas dala upravo kandidatu koji je poražen. “Bandić je na kraju ispao najveći gubitnik od svih kandidata – izgubio je predsjedničke izbore i izbačen je iz SDP-a, čime mu je znatno oslabljena pozicija”, piše mostarski Dnevni list.

Imidž poštenja

Austrijski mediji, kao i većina onih izvan regije, zadovoljavaju se ocjenama da će Josipović nastaviti proeuropski smjer kojim je Hrvatska krenula. “S imidžem poštenja, energični proeuropejac Ivo Josipović pobjedom je Hrvatskoj otvorio put za što brži pristup u EU. To će donijeti i strane investicije”, zaključuje konzervativni dnevnik Die Presse.

Izvor: Jutarnji.hr

Strani mediji: Josipović je predsjednik koji će Hrvatsku uvesti u EU!

Netom nakon objave prvih izlaznih anketa prema kojima Ivo Josipović ima nedostižnu prednost pred Milanom Bandićem, vodeći svjetski mediji poput BBC-ja te agencija AP i Reuters prenijeli su vijest o tome kako je novi hrvatski predsjednik i čovjek koji će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju Ivo Josipović.

Strani mediji su izbornu utrku u Hrvatskoj sa zanimanjem pratili posebice zbog opasnosti da novi predsjednik postane Milan Bandić, za kojeg su mahom pisali kako će “usporiti približavanje Hrvatske Europskoj uniji” te podsjećali kako se Bandićevo ime veže uz brojne korupcijske afere.

Dojam kojeg su o njemu stekli stranci Bandić se nije potrudio nimalo popraviti već ga je gotovo svakim svojim novim istupom dodatno srozavao. Na pretposljednjem je sučeljavanju tako na upit zna li nabrojiti imena europskih čelnika, Bandić odgovorio: “Ne znam tko su, niti me zanima”.

BBC piše o predsjeniku Ivi Josipoviću kao ljevičaru, skladatelju i doktoru prava blage naravi koji je biračima obećao “beskompromisnu borbu protiv korupcije”.

Reuters piše da je socijaldemokrat Ivo Josipović zabilježio “odjekujuću” pobjedu na predsjedničkim izborima te da se od njega očekuje pomoć Vladinim naporima pri ulasku u Europsku uniju.

Le Monde: U Josipovićevoj biografiji nema poveznica s korupcijom

Francuski Le Monde piše da je najvjerojatniji predsjednik Hrvatske socijaldemokrat Ivo Josipović, te da je tajnik stranke Igor Dragovan već proglasio pobjedu.

“Sijede kose, s naočalama na nosu i relativno strogoga izgleda, 52-godišnji Ivo Josipović je stručnjak u međunarodnom kaznenom pravu, ali i skladatelj klasične glazbe. U njegovoj biografiji nema poveznica s korupcijom”,

List piše i da dvojica kandidata zastupaju sličan program, zalaganje za ulazak Hrvatske u EU prije 2012., izlazak iz ekonomske krize i borbu protiv korupcije.

Srpski mediji uglavnom prenose hrvatske vijesti, ali kometari ispod tekstova svjedoče o zadovoljstvu tamošnjih građana rezultatima hrvatskih predsjeničkih izbora, a posebnu pažnju pridaju Josipovićevoj izjavi tijekom kampanje o mogućnosti povlačenja tužbe za genocida protiv Srbije.

Hrvatski izbori su bili referendum između Europe i Balkana

Komentator Dela je naglasio da se ne zna kakav će u politici biti Ivo Josipović te kako će vladati, ali da je zbog poraza njegovog protukandidata “Hrvatsku obasjala svjetlost”. Prema komentatoru, hrvatski glasači su, unatoč trećinskoj potpori Milanu Bandiću, pokazali zrelost i odrekli se onoga što državu već 20 godina gura u tamu: kaubojskog stila vladanja, korupcije i uništavanja države.

Josipovićeva alternativa je bila mračna, u obliku zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, “političkoga konvertita, populista, manipulatora i lažljivca”, čovjeka protiv kojega u Metropoli postoji čitav niz afera.

“Hrvati večerašnjim odlaskom Stjepana Mesića nisu puno izgubili jer će ga naslijediti čovjek koji obećava drugačiji način vladanja”, stoji u komentaru.

Slovenski mediji prenose da će treći hrvatski predsjednik biti Ivo Josipović, “pravnik, političar i glazbenik”. S geslom njegove kampanje “Pošten predsjednik za pravednu Hrvatsku”, kako navodi Siol je pravnome stručnjaku za haški sud uspjelo “preuzeti dirigentsku palicu s kojom će voditi hrvatski politički orkestar”.

Izvor: Index.hr

Prvi službeni rezultati: Josipoviću 60,29 posto, Bandiću 39,71 posto glasova

Prema prvim službenim rezultatima DIP-a Ivo Josipović je osvojio 60,29 posto glasova, a Milan Bandić 39,71 posto glasova.

Obrađeno je 99 posto biračkih mjesta. Do 23.30 obbradđeno je 99,62 posto biračkih mjesta. Glasat je moglo ukupno 4 478 456 birača, glasalo je 2 252 730 bira, 50, 28 posto. Važećih listića bilo je 98,64 posto.

Prema rezultatima izlaznih anketa Ivo Josipović je osvojio 64,6 posto glasova, a Milan Bandić 35,4 posto glasova. Podsjetimo, u prošlom izbornim krugu pogreška izlaznih anketa bila je 0,3 posto. Rezultati agencije Ipsos Puls za RTL i Novu TV su bez BiH. Obrađeno je 150 glasačkih mjesta te ispitano 10.500 osoba do 19 sati.

Izvor: Index.hr

Bandićev stožer: Šok i nevjericu prikrivaju lažnim optimizmom

- Mi smo zadovoljni rezultatima, a i kada smo ulazili u ovu bitku, znali smo da će to biti borba Davida i Golijata. Milan Bandić je bez ikakve stranke i ikakve stranačke infrastrukture ušao u izbore i napravio pravo čudo – ustvrdila je Jelena Pavičić-Vukičević.

Iako su se trudili, čelni ljudi Bandićeve kampanje sa svojih lica nisu uspjeli sakriti golemo i neočekivano razočaranje nakon što su doznali za rezultate izlaznih anketa prema kojima njihov kandidat dobiva 35,4 posto glasova, a Ivo Josipović 64,6 posto.

- Iako su ovo neslužbeni rezultati, oni ipak govore mnogo jer u prvom krugu predsjedničkih izbora izlazne ankete nisu puno griješile – ocijenio je glasnogovornik Bandićeva izbornog stožera Duško Ljuština rezultate izlaznih anketa koje ne idu u prilog pobjedi nezavisnog kandidata. Dodao je kako zbrajanjem glasova dijaspore, koje nisu obuhvatile ankete, očekuju najmanje 40 posto glasova

-To je fantastičan rezultat jer je prvi put u povijesti jedan nezavisni kandidat polučio takav rezultat – ustvrdio je Ljuština. Na novinarski upit hoće li Bandić čestitati pobjedu Josipoviću, Ljuština je ustvrdio da svakako hoće.

Neslužbenim rezultatima razočaran je i Miro Laco, zamjenik direktora Bandićeve kampanje.

- Sve ispod 45 posto bilo bi veliko razočaranje – rekao je Laco.

S porazom se pomirila i Jelena Pavičić-Vukičević, zagrebačka dogradonačelnica.

- Razočarana sam – rekla je, a na naše pitanje kada očekuje da njoj i ostalim esdepeovcima koji su stali uz Bandića “odleti glava”, odgovorila je:

- Sječu glava očekujem vrlo brzo. Osnivanje nove stranke najvjerojatnije će biti nužnost – rekla je Jelena Pavičić-Vukičević.

Osnivač nove stranke – socijaldemokratskog pokreta – Ivica Pančić kazao nam je da će “stranka biti osnovana bio rezultat ovakav ili onakav. Hoće li “headliner” nove stranke biti Milan Bandić?

- Svaka stranka osim SDP-a želi Milana Bandića – rekao je Pančić.

Borba Davida i Golijata

- Mi smo zadovoljni rezultatima, a i kada smo ulazili u ovu bitku, znali smo da će to biti borba Davida i Golijata. Milan Bandić je bez ikakve stranke i ikakve stranačke infrastrukture ušao u izbore i napravio pravo čudo – ustvrdila je Jelena Pavičić-Vukičević nakon što su objavljeni rezultati izlaznih anketa nešto poslije 19 sati.

Čekaju se službeni rezultati u ponoć

Iako izlazne ankete govore o velikoj razlici u glasovima, u izbornom stožeru Milana Banića svi nastoje zadržati optimizam. No, nakon objave prvih rezultata zavladao je prvotni šok i nevjerica, koju su okupljeni u izbornom stožeru nastojali pred brojnim novinarima prikriti vedrinom i biranjem optimističnih izjava u Bandićevu korist.

Gradonačelnikova zamjenica istaknula je i kako u Hrvatskoj postoji 35 posto građana kojima je ideja zajedništva koju Bandić promiče – draga.

- Milan Bandić prešao je 22 tisuće kilometara, suočio se s problemima malog čovjeka, a upravo je malom čovjeku posvećena ova kampanja – ustvrdila je.

Izvor: Večernji.hr

Economist: Hrvatska je u sigurnim Josipovićevim rukama

Britanski Economist u tekstu povodom Josipovićeve pobjede na izborima osvrnuo se na cjelokupnu političku situaciju u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci analizirajući koji sve problemi i izazovi očekuju novog hrvatskog predsjednika.

Komentirajući izborni rezultat, Economist piše kako je Ivo Josipović porazio svoga rivala Milana Bandića s velikom razlikom, pobjeđujući u svim županijama osim u jednoj. Navodeći kako je borba protiv korupcije bila važna stavka na kojoj je Ivo Josipović gradio svoju kampanju, naglašavaju kako novoizabrani predsjednik, koji do sada nije obnašao nikakve visoke državne funkcije, ima priliku predstaviti se kao čovjek bez mrlje u karijeri.

Bandić nije impresionirao znanjem iz vanjske politike

Economist podsjeća i kako hrvatski predsjednik ima važnu funkciju u kreiranju vanjske politike svoje zemlje, navodeći kako Josipovićev protukandidat Milan Bandić ni tu nije uspio impresionirati. Nedavno je tako kazao kako je Condoleezza Rice američka državna tajnica. Rice je prije godina dana otišla s te funkcije.

Izbor Josipovića za predsjednika simbol je i promjena u toj balkanskoj državi, piše Economist, dodajući da iako je on socijaldemokrat vjerojatno će dobro surađivati s Jadrankom Kosor, premijerkom i predsjednicom vladajuće stranke desnog centra, za koju također navode da je unijela promjene u hrvatsku politiku. Economist slijedom toga podsjeća na iznenadni odlazak bivšeg premijera Ive Sanadera koji za to nije dao nikakvo logično objašnjenje, ali navodi i kako se tada vjerovalo da će bivši premijer htjeti putem Jadranke Kosor upravljati državom iz sjene. “Ako mu je to bio plan, bio je pogrešan”, piše list i nastavlja s pokušajem povratka bivšeg premijera u aktivnu politiku uz objašnjenje kako je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang ostvario loš izborni rezultat. No, Kosor je, pišu, svoga prethodnika brzo izbacila iz stranke.

Josipovića čekaju problemi u odnosima sa Srbijom

Josipović preuzima predsjedničku funkciju u vrijeme velikih turbulencija u Hrvatskoj i svijetu. On će na tom mjestu zamijeniti Stipu Mesića, predsjednika koji je svoj mandat odlučio završiti putovanje na Kosovo. “Živjela Republika Kosovo”, kazao je prilikom posjeta Mesić, a čime je razbjesnio srpskog predsjednika Borisa Tadića, piše list te dodaje kako nije ni čudno što je Mesić svoj mandat odlučio okončati upravo na Kosovu, zemlji u kojoj je 1980. započeo raspad Jugoslavije. No, Kosovo nije jedini problem koji opterećuje hrvatsko-srpske odnose, piše list i podsjeća na problem tužbe i kontratužbe koje su jedna protiv druge podnijele Hrvatska i Srbija za genocid u ratu.

43 posto Hrvata protiv ulaska u EU

Jedan od glavnih zadataka trećeg hrvatskog predsjednika bit će da uvede Hrvatsku u EU. Hrvatska će vjerojatno u roku od dvije godine postati članica Unije, no jednom kad se završe pregovori, Hrvati će održati referendum o ulasku u Uniju, piše Economist i navodi kako prema posljednjim statistikama 43 posto Hrvata protivi se ulasku u Uniju dok je njih 39 posto za. 57 posto Hrvata je nezadovoljno standardnom života, a čak 84 posto njih misli da zemlja ide u krivom smjeru, piše list i upozorava da je to ono s čime će se morati boriti Kosor i Josipović.

Izvor: Index.hr

Davor Butković za Jutarnji list: Hrvati, načelno govoreći, glasaju vrlo racionalno

Pobjeda Ive Josipovića uistinu jest, kako je to novi predsjednik Republike naglasio u svom ponoćnom izbornom govoru, pobjeda svih građana Hrvatske. U ovom se slučaju ne radi o prigodnoj i pristojnoj frazi, nego o materijalnoj činjenici koju potvrđuje i niz prethodnih primjera.

Glas za novu politiku

Kada su Hrvati prekjučer uvjerljivo izabrali Ivu Josipovića, oni su, istodobno, rekli ne politici nejasnih interesnih veza, politici prevare, politici neznanja, politici agresije i netolerancije, politici nekompetencije, i politici koja ne poštuje temeljna demokratska pravila.

Hrvati su, dakle, 10. siječnja glasali protiv politika koje su nas dovele u sadašnju situaciju, koja birače, razumljivo, masovno frustrira, a za novu politiku, koja se temelji na sasvim drukčijim, puno prihvatljivijim načelima (veliko je pitanje hoće li Ivo Josipović dosljedno primjenjivati ta načela).

Hrvatski su glasači, nadalje, zaključili da Milan Bandić nipošto ne smije postati predsjednik Republike: tako je u značajnom dijelu biračkog tijela nastao sponatni pokret otpora protiv Milana Bandića (o čemu smo pisali prije desetak dana), koji je rezultirao kako većim izlaskom na birališta u drugom krugu izbora, tako i Josipovićevom prednošću od skoro šest stotina tisuća glasova, ako ne računamo glasove u Bosni i Hercegovini, koji su bili predestinirani za Bandića i koji, na kraju, neće pomoći bosanskohercegovačkim Hrvatima. Hrvati iz BiH nažalost su, po milijunti put, nasjeli na lošu političku propagandu iz Zagreba. Hrvati su, dakle, odmah, od samog početka kampanje, jasno uvidjeli da Milan Bandić naprosto ne može obnašati dužnost predsjednika Republike.

Važno je reći da se radi o racionalnoj, a ne o ideološki motiviranoj odluci biračkog tijela. Riječ je o sasvim racionalno motiviranoj odluci zato što je za Josipovića glasalo 65 posto birača u Republici Hrvatskoj.

SDP, HNS I IDS, tri deklarirane lijevo-liberalne stranke, mogu računati na oko 40 posto biračkog tijela.

Dakle, čak i pod uvjetom da su svi birači tih triju stranaka glasali za Josipovića, novi se predsjednik još uvijek može pohvaliti s 25 posto glasova birača koji ne podržavaju ljevicu.

Glasanje s interesom

Očigledno je da su Hrvati prekjučer glasali u skladu sa svojim interesom, i sa svojim elementarnim osobnim i građanskim svjetonazorom, a ne u skladu s ideološkim podjelama na crvene i crne; s podjelama koje izazivaju burne polemike na portalima, ali koje su, srećom, sve irelevantnije za središnje hrvatsko biračko tijelo, gdje više nitko ne želi biti odveć crven, kao ni odveć crn.

Naravno, ne treba imati nikakvih iluzija da će se hrvatske hereditarne ideološke podjele tek tako prevladati, ali bitno je da one zahvaćaju sve manji i sve rubniji dio biračkog korpusa, koji može biti vrlo glasan u medijima, osobito na internetu, ali koji je marginalan na biralištima. Uvjerljiva pobjeda Ive Josipovića samo je jedan od čitavog niza dokaza u korist hrvatskih građana koji glasaju.

Na izborima 1992. godine Hrvati su masovno glasali za Franju Tuđmana jer je jedino Tuđman jamčio vojnu pobjedu, koja je onda značila apsolutni nacionalni prioritet.

No, samo tri godine kasnije, na parlamentarnim i lokalnim izborima održanim u studenom 1995.godine, jedva tri mjeseca poslije Oluje, HDZ je doživio težak šamar.

Birači su vratili SDP na mjestu glavne oporbene stranke, a HDZ-ov gubitak vlasti u Zagrebu označio je ulazak u eru izbora, koje HDZ neće moći dobivati bez potpore iz Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Tuđman jest uvjerljivo pobijedio na izborima 1997. godine, ali uz mali odziv na biralištima (svega nekoliko postotaka veći nego prekjučer), i uz neozbiljno podijeljenu opoziciju koja je istaknula dva kandidata: Vladu Gotovca i Zdravka Tomca. Da je opozicija te godina izašla s jednim kandidatom, matematika pokazuje da bi dr. Tuđman morao u drugi krug.

Poruka biračkog tijela

Trećeg siječnja 2000. godine Hrvati su ponovo iskazali visok stupanj racionalnosti i nacionalne odgovornosti, kada su konsenzusom smijenili HDZ.

Na predsjedničkim se izborima, održanim nedugo poslije parlamentarnih, vidjelo da građani ne žele koncentraciju vlasti, pa je zato Stipe Mesić pobijedio Dražena Budišu.

Mesić je uvjerljivo pobijedio i pet godina kasnije jer su glasači željeli da netko, makar simbolički, kontrolira Ivu Sanadera i HDZ.

Naposljetku, na lanjskim lokalnim izborima hrvatsko je biračko tijelo poslalo jasnu poruku da više ne želi čuti za Sanadera, kada je HDZ doslovno izbačen iz svih hrvatskih gradova.

Posve je nevjerojatno da se ta, sasvim jasna poruka, na nekim mjestima iskrivljavala i interpretirala kao pobjeda Hrvatske demokratske zajednice.

Jedini važni izbori, na kojima je pobijedila stranka koja je, zapravo, trebala izgubiti, odigrali su se u studenom 2007. godine.

Dobra Hrvatska

Na tim je saborskim izborima Hrvatska demokratska zajednica već bila zrela za poraz.

Međutim, SDP je tog studenog vodio gotovo jednako neracionalnu i iritantnu kampanju, kao i Milan Bandić na ovim izborima, što je, u konačnici, Socijaldemokratsku partiju vjerojatno koštalo pedesetak tisuća glasova, za koliko su izgubili prošle parlamentarne izbore.

SDP više nikada ne bi trebao voditi kampanju s dva kandidata i ne bi, usred kampanje, trebao kretati u bitku protiv jednog segmenta biračkog tijela.

Hrvatski su građani i ove nedjelje pokazali da znaju izabrati političara koji optimalno odgovara određenom vremenu.

Ivo Josipović nije premoderan za Hrvatsku.

Josipovićev izbor samo pokazuje da je Hrvatska mnogo bolja od onoga što i mnogi Hrvati o njoj misle.

Izvor: Jutarnji.hr

Sljedeća stranica »