Josipović blizu pobjede, Bandiću naštetili Sanader i Merčep

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Istraživanje javnog mišljenja, što ga je za Jutarnji list provela slovenska agencija Mediana na uzorku od 1008 ispitanika, pokazuje da će za Ivu Josipovića glasovati 52,3%, a za Milana Bandića 35,6% hrvatskih građana, uz 12% neodlučnih. Dakle, čak i kada bi se svi oni koji još ne znaju za koga će glasovati u nedjelju opredijelili za Bandića, Ivo Josipović morao bi biti izabran za trećeg predsjednika Republike Hrvatske.

Većina drugih anketa pokazuje gotovo iste rezultate. I Puls i Promocija Plus daju Josipoviću prednost između 17 i 18 poena. Jedino Media Metar tvrdi da Josipovićevo vodstvo iznosi jedva desetak bodova. Ako je najlošiji rezultat što ga je jedan kandidat postigao desetak bodova prednosti pred svojim suparnikom, taj bi kandidat morao biti vrlo, vrlo zadovoljan i siguran u konačnu pobjedu.

Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora nije, tako, donijela baš nikakav preokret u biračkom raspoloženju.

Ivo Josipović pobijedio je Milana Bandića s nešto više od 17 bodova razlike 27. prosinca i do sada je uspio zadržati tu razliku, usprkos tome što je u dva tjedna uoči izbora uspio učiniti nekoliko amaterskih pogrešaka, poput famozne fraze o crvenoj Hrvatskoj. Josipoviću je, s druge strane, išao u korist golemi medijski interes što ga je, pokušajem puča u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, izazvao bivši premijer Ivo Sanader. Sanaderova je akcija iz fokusa interesa građana i medija eliminirala predsjedničke izbore, što koristi onom kandidatu koji je u dobitničkoj situaciji.

Milanu Bandiću, kao čovjeku koji je pokušao preokrenuti svoje negativne brojke, Sanaderov je 24-satni povratak na hrvatsku političku scenu iznimno naštetio, jer u posljednjih nekoliko dana izborna utrka nije dobivala osobitu medijsku pozornost. Bandić, čak i da je imao argumente, više nije imao vremena da preokrene trend koji vodi Josipovićevu dolasku na Pantovčak.

Bandiću je, nadalje, naštetila i interpretacija da Sanader podržava njegovu kandidaturu: svatko koga podržava Ivo Sanader, u ovom je trenutku naprosto osuđen na neuspjeh.

Sam je Bandić, pak, u drugoj rundi kampanje počinio nekoliko pogrešaka još značajno težih od Josipovićevih. Tu, prije svega, mislimo na prihvaćanje potpore Tomislava Merčepa. Slučaj Merčep nije pitanje politike, nego pitanje elementarnog građanskog morala. Kome god da je Tomislav Merčep saveznik, taj političar gubi elementarni demokratski legitimitet. Uostalom, i sam Tuđman riješio se Merčepa prije više od 15 godina.

Drugo, Bandićeva je kampanja postala preagresivna za hrvatske kriterije. Niska podmetanja, poput dijeljenja lažnih i uvredljivih plakata protiv Ive Josipovića ispred petrinjske crkve, većim je dijelom izbrisala negativni učinak Josipovićeve “crvene Hrvatske”. “Crveni”, zabranjeni Bandićev spot, kao i uistinu nevjerojatni pokušaji da se preko interneta Josipovića kompromitira zbog seksualnog nasilja spadaju među najprljavija mjesta u povijesti hrvatskih izbornih utrka: takvim akcijama Bandićev je stožer dodatno usmjerio javnost protiv svog kandidata.

Naposljetku, Milan Bandić jest dobio određenu potporu Crkve, koja je promijenila stav prema izborima u samo sedam dana. No, to je isključivo problem Katoličke crkve i njene, u ovom slučaju, neobične neopreznosti.

Kada je o ishodu izbora riječ, Crkva nikada nije željela da Stipe Mesić postane predsjednik Republike, što, kako znamo, nije utjecalo na odluku birača. Ivo Josipović može mirno čekati prve izlazne ankete u nedjelju navečer. Pod jednim važnim uvjetom. Golema većina njegovih potencijalnih glasača mora izaći na birališta.

Izvor: Jutarnji.hr

CRO-Demoskop: Kosor, Mesić i Josipović najpozitivniji političari

Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.500 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,1% uz razinu pouzdanosti od 95%.

I u ovomjesečnom redovitom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, provedenom 04. i 05. siječnja, ističe se trend pozitivnog doživljaja rada Vlade RH, koji je u ovom mjesecu dosegnuo vrhunac podrške od zadnjih parlamentarnih izbora. Najpopularnija politička osoba, ako se popularnost mjeri rangom pozitivnog doživljaja, ovaj je mjesec Jadranka Kosor, ispred Stjepana Mesića, aktualnog predsjednika Republike Hrvatske i Ive Josipovića, predsjedničkog kandidata SDP-a.

Previranja u HDZ-u nakon odlaska Ive Sanadera, a posebice u posljednjih nekoliko dana, kao i afere koje se već mjesecima p(r)ovlače hrvatskom političkom pozornicom rezultirali su povećanjem izbora vodeće opozicijske stranke – SDP-a čija popularnost raste u posljednjih sedam mjeseci (od 28% u lipnju do 33% u posljednjem mjerenju). Jadranka Kosor stabilizirala je podršku svojoj stranci na razini od oko 24% (ovaj mjesec 23,5%, u prosincu 24,2%, u studenom 24,6%, u listopadu 24,1%). HNS je zadržala poziciju treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2%. HSS je na četvrtom mjestu s izborom od 4,7%. HSU se nalazi u donjem dijelu ljestvice popularnosti s izborom od 2,8%, dok je HSLS nakon izbora novog predsjednika stranke po prvi put od posljednjih parlamentarnih izbora „preskočio“ HSP koji i dalje proživljava duboku političku krizu (unatoč izboru novog predsjednika).

Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećom podrškom predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, a čemu je doprinijela njezina odlučnost u rješavanju svih afera u zemlji ali i način razrješenja pokušaja „puča“ u svojoj stranci. Tako je premijerka najpozitivnija politička osoba u zemlji za 21,5% ispitanika, i nakon više od dvije godine s vrha najpozitivnijih političara potisnula je predsjednika Stjepana Mesića koji je ovaj mjesec najpozitivniji političar za 19,7% ispitanika. Na trećem je mjestu predsjednički kandidat Ivo Josipović s 7,8% izbora. Drugi predsjednički kandidat Milan Bandić, na šestom je mjestu s 5% izbora za najpozitivnijeg političara. Između dva predsjednička kandidata „smjestili“ su se Vesna Pusić (5,9%) i Zoran Milanović (5,7%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Damir Kajin (2,7%), Nadan Vidošević (2,6%), Željko Rohatinski (2,4%) i Andrija Hebrang (1,5%).

Bivši premijer, a sada i bivši HDZ-ovac Ivo Sanader, najnegativnija je politička osoba u zemlji u ovom trenutku. Već su prve najave o njegovom mogućem povratku još u studenom izazvale izraženiji negativni stav prema njemu. Tada je njegov negativni doživljaj bio svega 25,9% da bi početkom prosinca taj doživljaj bio 27,9%. Najnoviji događaji su pogurali taj negativni doživljaj do najveće razine koju je neki političar zabilježio od početka istraživanja CRO Demoskop, odnosno od siječnja 2004. godine. Tako je početkom ovog tjedna, u jeku ove političke drame, negativni doživljaj Ive Sanadera bio na svom vrhuncu dosegnuvši 50,9% izbora za „najnegativca“. Svi su političari negativni za 7,7% ispitanika, dok je na ovoj ljestvici „negativaca“ predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, treći s izborom od 6,2%. Od dva predsjednička kandidata negativniji doživljaj bilježi Milan Bandić (2,4%) u odnosu na 0,5 posto koji bilježi Ivo Josipović. Među deset najnegativnijih političara u posljednjih je mjesec dana najveći porast negativnog doživljaja zabilježio predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (s 1,9% početkom prosinca na ovomjesečnih 4,6%).

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio posljednjih mjesec dana u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća/banku i to prema izboru 30% ispitanika obuhvaćenih istraživanjem. Slučaj “Sanader” (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji su događaj za 28,9% ispitanika, dok je već „udomaćena“ gospodarska kriza najvažnija tema za 18% ispitanika. Predsjednički izbori i kampanja izbor su za temu mjeseca za 16,2% ispitanika (što je u popriličnom nesrazmjeru s medijskom prisutnošću ove tematike). Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod dva posto.

Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,38, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 55,2% ispitanika (prema 39,5% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 30,7% ispitanika (prije mjesec dana 39,3%), uz 14 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, i rješavanja slučaja „Sanader“ ali i rješavanja zategnutosti sa Slovenijom, premijerka Kosor zadobila je veliku podršku hrvatskih građana/ki i zazivanje prijevremnih izbora, barem s ovog stanovišta, za sada ne bi bio najmudriji potez. Najavljena rekonstrukcija Vlade ima izglede da u javnosti bude prihvaćena s velikom potporom.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispod 50% (48,9% prema 49,1% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,9% ispitanika (prema prošlomjesečnih 39,1%), uz 11,2% neodlučnih.

Izvor: Promocija plus

Istraživanja – Media metar: Bandić skočio na 45 posto, Promocija plus: Bandić na 37 posto

Prva velika istraživanja nakon prvog kruga glasanja za predsjednika Hrvatske pokazuje kako se Bandić dosta približio Josipoviću. Prema Media metru Bandić je na 45 posto, a prema Promociji plus na 37 posto.

Prema istraživanju Media metra prednost Ive Josipovića pred Milanom Bandićem u drugom krugu predsjedničkih izbora smanjila se na samo 10 posto. Odnosno, i bitno manje od 10% nakon što se Bandiću pribroje glasovi iz Herceg-Bosne. Prema rezultatima ankete koju je telefonski proveo nezavisni istraživački centar Media metar u razdoblju od 2. do 4. siječnja Josipović vodi s 55,2 prema 44,8 posto pred Bandićem, javlja HRT. Prema anketi na izbore će izaći 59,6 posto birača. Neodlučnih je 12,7 posto. Od 4736 osoba koliko ih je centar pokušao ispitati njih 1976 osoba odbilo je sudjelovanje. Greška mjerenja iznosi +/- 2,4 postotna boda na razini vjerojatnosti od 95 posto.

U anketu nije uključena Bosna i Hercegovina, u kojoj je Bandić u prvom krugu ostvario ukupno najbolje, a Josipović vrlo tanke rezultate. Podsjetimo, u prvom krugu predsjedničkih izbora Ivo Josipović osvojio je 32,42 posto glasova, a Milan Bandić tek 14,83 posto u Republici Hrvatskoj.

Rezultati ove ankete vjerojatno su malo drukčiji od onih koje su neki očekivali, iako je Josipović i dalje u prednosti. S druge strane, Bandić je možda uspio iznenaditi snažnim uzletom, kojemu nisu smetali ni gafovi iz prvog kruga, ni televizijski propusti iz drugog kruga. Štoviše, čini se kako je bacivši sve karte na prljavu kampanju, kojom je ocrnjivao Josipovića, uspio pridobiti neke glasače desnice ili neodlučne birače.

CRO-Demoskop: Bandić na 37,1 posto, Josipović na 54,5

Prema redovitom tjednom istraživanju CRO-Demoskop koje je 4. siječnja provela istraživačka agencija Promocija plus Ivo Josipović dobio je 54,5 posto glasova a Milan Bandić 37,1 posto dok 8,4 posto birača još uvijek ne zna za koga će glasati. Istraživanje je provedeno telefonski na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu, standardna greška uzorka: ±4 posto uz razinu pouzdanosti od 93 posto.

Promatrajući distribuciju glasača kandidata iz prvog kruga, mogu se uočiti tri jasne skupine: prvu skupinu čine glasači Andrije Hebranga, Miroslava Tuđmana i Josipa Jurčevića koji su se nešto izrazitije opredjelili za Milana Bandića. U drugoj su skupini glasači Vesne Pusić i Damira Kajina koji znatno češće u drugom krugu biraju Ivu Josipovića. Posljednju skupinu čine glasači kandidata iz prvog kruga kod kojih nema izrazitije potpore niti jednom od ova dva kandidata uz važnu napomenu: biračko tijelo Nadana Vidoševića češće bira Ivu Josipovića dok je biračko tijelo Dragana Primorca i Vesne Škare Ožbolt blago nagnuto na stranu Milana Bandića.

Što se tiče regionalne distribucije biračkih preferencija Josipović je u prednosti u svih šest regija. Pri tom je u tri regije Josipović u značajnijoj prednosti: Zagrebačkoj regiji, Hrvatskom primorju i Istri, te Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok nešto manju prednost bilježi u Slavoniji, Dalmaciji i Središnjoj i Gorskoj Hrvatskoj.

Izvor: Index.hr

Preokret- ankete protiv stranaka: 44 posto dobivaju nezavisni kandidati

Ako je vjerovati pulsu koji među građanima redovito mjere agencije za ispitivanje javnog mišljenja, nezavisni predsjednički kandidati na ovim bi izborima mogli osvojiti rekordan broj glasova.

Ranije 23 posto

Prema posljednjoj terenskoj Pulsovoj anketi objavljenoj početkom mjeseca, osmero nezavisnih uživa ukupno 43,5 posto podrške. Gotovo identičan zbroj dobila je i agencija Promocija Plus (43,7 posto) u telefonskom istraživanju provedenom prvih dana prosinca.

Pet godina ranije, na predsjedničkim je izborima bilo je sedam nezavisnih kandidata, no oni su osvojili tek 23,7 posto glasova, i to uglavnom zahvaljujući strelovitom usponu Borisa Mikšića.

- U Hrvatskoj pada povjerenje prema stranačkom establišmentu. Taj trend pokazao se i na posljednjim lokalnim izborima, kada je u cijelom nizu sredina otvorio put nezavisnim kandidatima, posebno onima iz svijeta biznisa koji su u izbore mogli uložiti dosta novca – ističe politički analitičar prof. dr. Ivan Rimac, koji upravo ovih dana sa skupinom znanstvenika dovršava analizu koja bi trebala otkriti razloge pada povjerenja u političke stranke.

Dio toga, otkriva on, posljedica je teškoća u tranziciji, a dio nezadovoljstva aktualnom vlašću, koje se onda automatski prelijeva na sve stranke. Ipak, dr. Rimac upozorava da model koji je upalio na lokalnim izborima ne mora uspjeti i na predsjedničkima.

- Birači po drugim kriterijima biraju predsjednika države nego što biraju gradonačelnika ili načelnika općine. Za gradonačelnika može proći osoba koje je neozbiljna, no vrlo će teško proći za predsjednika jer birači traže dodatan kredibilitet – smatra dr. Rimac, koji drži da su političke stranke u krizi, ali ne i pred svojim osipanjem.

- Da bi se postojeće političke stranke osule, potrebno je da se pojavi nova, karizmatska osoba ili stranka koja ima potpuno drukčiji pogled na budućnost Hrvatske i nudi neka potpuno nova rješenja. Toga za sada još uvijek nema – zaključuje dr. Rimac.

Izvor: Slobodna Dalmacija.hr

CRO-Demoskop: Žestoka borba za drugo mjesto

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šest godina redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

Nakon poprilično duge pretkampanje, posebno glavnih favorita za drugi krug, na kontrolnoj točci četiri tjedna prije cilja izdvojilo se nekoliko natjecatelja. Jedan koji je izvjestan za pripetavanje (drugi krug), dva trkača koja su nešto bliža „doigravanju“, te tri kandidata koja još uvijek gaje nadu da bi mogli uskočiti u drugi krug. Ostalih šest trkača sve izrazitije zaostaju. Jednako tako, može se reći da je na lijevom krilu političkog spektra stvar uglavnom poznata, u centru i na desnom krilu je postalo vrlo velika gužva, koja bi mogla potaknuti neke radnje koje i nisu u „sportskom duhu“. Kako se približavanjem ciljnoj ravnini smanjuje broj nepoznanica, ostaje još jedna važna nepoznanica: kome će se prikloniti aktualni predsjednik Mesić, koji uživa veliku popularnost u javnosti.

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata, nešto manje od četiri tjedna prije prvog kruga izbora za predsjednika republike? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 26,2% (prije mjesec dana 24,9%). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobija glasove i od glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a, te znatno manje glasačima stranaka na desnom političkom spektru. Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić je s izborom od 16,2% u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 15,3%. U odnosu na rezultate prije mjesec dana, sva su tri vodeća kandidata zabilježila porast izborne potpore i to Josipović u visini od 1,3 postotna boda, Bandić 1,7 postotna boda, dok je Vidošević zabilježio porast od 1,9 postotnih bodova. Ono što je zanimljivo kod oba ova „disidentska“ kandidata da se oba razvijaju na populističkijoj matrici (barem sudeći prema zabilježenoj podršci na cijelom političkom spektru; doduše, Bandić je naslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije). Najveći skok izborne potpore u posljednjih mjesec dana zabilježio je nezavisni kandidat Dragan Primorac koji nakon prošlomjesečnih 3,0% podrške ovaj mjesec bilježi potporu od 8,6% (porast od 5,6 postotnih bodova). Bit će zanimljivo pratiti da li će ovaj stranački disident uspjeti ponoviti poučak Mesić, a čemu se nadaju u izbornom stožeru ovoga kandidata. Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na petom mjestu s izborom od 7,8% (prije mjesec dana 9,4%). Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine. Zato će biti vrlo zanimljivo pratiti kampanju ovoga kandidata, njegov odnos prema izbornim takmacima, ali i rad na terenu njegove široke stranačke infrastrukture, a ne treba smetnuti s uma niti financijske potencijale za ulaganje u promidžbu kandidata u finalu utrke. Vesna Pusić je još jedina kandidatkinja koja u ovom trenutku bilježi nešto značajnije rezultate (7%). Svi ostali kandidati se kreću ispod 4% (D. Kajin 3,4%; M. Tuđman 1,8%; V. Škare Ožbolt 1,7%; J. Jurčević 1%; B. Mikšić 0,4%; S. Vukšić 0,2%).

Zanimljiva je i distribucija glasova dvije vodeće političke stranke. Najprije o onoj nešto zanimljivijoj distribiciji. HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više „svojih“ kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27% HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (15,7%) i Primorac (11,3%). Ali, najopasniji protukandidat Hebrangu u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 22,2%). Zanimljivo je da još uvijek 10% birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov „mlin“, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno. Najveći dio birača SDP-a bira stranačkog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 57,6% birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Nadan Vidošević (12,9%), dok je stranački disident M. Bandić tek treći s izborom od 8,8% među biračima SDP-a.

Zanimljiv je i podatak o još uvijek velikom udjelu izraženih apstinenata (oko 29%) i neodlučnih (7,3%) što može predstavljati izazov i/ili nadu svim kandidatima koji su ušli u ovu utrku, a posebice onima koji su bliži drugom krugu.

Izvor: Promocija plus.com

Cro demoskop: Sve manje nepoznanica – velika borba za drugo mjesto

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šest godina redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

U skoro godinu dana koliko traje i naše mjerenje preferencija kandidata za predsjednika države, u javnosti se vrtilo mnoštvo imena. Dva mjeseca prije izbora nema više nikakvih nepoznanica: izbori su 27. prosinca, u utrku ulaze i Milan Bandić i Dragan Primorac. Izdvojila su se pet nešto ozbiljnijih kandidata za novog „stanara“ Pantovčaka, nema dogovora za zajedničkog kandidata tzv. kastavske koalicije, te poprilična gužva na desnom krilu (barem prema privlačnosti istaknutih kandidata za glasače stranaka desnog centra i desnice). Osim toga, predsjednik Mesić, koji uživa veliku popularnost u javnosti, još uvijek nije, a vjerojatno niti neće prije drugoga kruga, označiti svoga „favorita“.

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata, nešto manje od dva mjeseca od prvog kruga izbora za Predsjednika republike? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 24,9% (prije mjesec dana 27,1%, a prije dva 28,6%). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobiva glasove i glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a, te donekle niti HDZ-a. Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić je s izborom od 14,5% u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 13,4%. U odnosu na rezultate prije mjesec dana, za razliku od Josipovića koji je otklizao u slabije rezultate, ova dva kandidata bilježe porast izbora (Bandić od 0,9 postotnih poena, a Vidošević od 1,3). Ono što je zanimljivo kod ova „disidentska“ kandidata da se oba razvijaju na populističkijoj matrici. Doduše, Bandić blago naslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije. Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na četvrtom mjestu s izborom od 9,4%. Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug bio pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine. Vesna Pusić je još jedina kandidatkinja koja u ovom trenutku bilježi nešto značajnije rezultate (8,6%). Svi ostali kandidati se kreću ispod 4% (D. Kajin, D. Primorac, Vesna Škare Ožbolt…).

Zanimljiva je i distribucija glasova dvije vodeće političke stranke. Najprije o onoj nešto zanimljivijoj distribiciji. HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više „svojih“ kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27% HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (16%) i Primorac (6%). Ali, najopasniji protukandidat Hebranga u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 17%). Zanimljivo je da još uvijek 13,5% birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva i pol puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov „mlin“, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno i uz glavnog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 55% birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Vesna Pusić (11%), dok je Vidošević s izborom od 8% ispred stranačkog disidenta M. Bandića koji je izbor 7% birača SDP-a.

Zanimljiv je i podatak o još uvijek velikom udjelu izraženih apstinenata (oko 36%) i neodlučnih (oko 13,3%) što može predstavljati izazov i/ili nadu svim kandidatima koji su ušli u ovu utrku.

Izvor: Promocija plus

Borba za glasače biti će neizvjesna, a još nije ni počela

Sve zanimljivija utrka oko nasljednika predsjednika Mesića, odnosno preferencija kandidata i ovaj je mjesec bila sastavni dio redovitog istraživanja CRO Demoskop, kojeg već šestu godinu redovito, iz mjeseca u mjesec provodi agencija Promocija plus na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika iz cijele zemlje.

U skoro godinu dana koliko traje i naše mjerenje preferencija kandidata za predsjednika države, u javnosti se vrtilo mnoštvo imena. Tri mjeseca prije izbora ostala je još samo jedna veća nepoznanica oko kandidata: ide li Bandić u izbore ili ne ide?! Sada, kada je Nadan Vidošević i službeno istaknuo svoju kandidaturu, i preživio svoj prvi mjesec kao službeno istaknuti kandidat, to mu još nije dalo „vitra“ u njegova jedra, unatoč korištenju resursa HGK-e, a što je često i predmet napada na ovog kandidata (kako iz drugih političkih tabora, tako i iz konkurentske poslodavačke udruge, HUP-a). U narednih dva mjeseca će se vjerojatno pojaviti još nekoliko više ili manje poznatih političkih osoba u zemlji, ali i nekih drugih „harlekina“ željnih svjetla pozornice. Takva će očekivana situacija vjerojatno vrlo uskoro na čistinu istjerati i namjere ozbiljnijih, a za sada naizgled još neodlučnih kandidata, prvenstveno Milana Bandića, ali i Dragana Primorca. I dok se kod „glavnih“ stranačkih kandidata uočava znatno veći udio birača njihovih stranaka u biračkom tijelu kandidata (Josipoviću SDP-ovi birači čine dvije trećine biračkog tijela, HDZ-ovi birači čine tri četvrtine birača Hebranga), drugi igrači iste stranke privlače glasače sa svih strana. Tako je zanimljivo da Bandić privlači priličan udio birača HDZ-a, ali i neodlučnih kao i apstinenata u stranačkim preferencijama. Istovremeno bivši HDZ-ov član i ministar gospodarstva u ratnoj Vladi, Nadan Vidošević privlači birače iz obrnutog smjera, odnosno on je prihvatljiv biračima SDP-a, HNS-a i IDS-a. Zanimljiv je i trend još dva kandidata, odnosno kandidatkinje i kandidata. Dok je potpora dr. Vesne Pusić u posljednjih mjesec dana išla uzlaznom putanjom, kandidat najveće stranke vladajuće koalicije, koji (još) nije i kandidat vladajuće koalicije, Andrija Hebrang ima silazni smjer. Čini se kako će se borba za drugog sudionika za drugi krug voditi upravo između spomenuta četiri kandidata/kandidatkinje (naravno ako Bandić istakne svoju kandidaturu).

A što kažu brojke o rejtingu pojedinih kandidata? Na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 27,1% (prije mjesec dana 28,6%), a slijede dva stranačka „disidenta“: Milan Bandić s izborom od 13,6% (prema 11,6% iz rujna) i Nadan Vidošević s 12,1% (11,2% u rujnu). Četvrto mjesto drži HNS-ova kandidatkinja za predsjednicu, dr. Vesna Pusić s izborom od 9,7% (prema 7,4% iz rujna). Andrija Hebrang je, vjerojatno pod teretom zbivanja u zemlji, u svojevrsnoj maloj defanzivi što ima odraz u rezultatima ovog kandidata. Nakon prošlomjesečnog drugog mjesta i izbora od 13,2% ovaj je mjesec kandidat HDZ-a na petom mjestu s izborom od 8,5%. To će svakako biti izazov i za kandidata najveće hrvatske stranke, ali i njegova izbornog stožera na čelu sa spin doktorom Ratkom Mačekom, tako da je za očekivati vrlo zanimljivu strategiju povrata glasova HDZ-ovog biračkog tijela iz „velike posude“ Milana Bandića ali i disidenta Nadana Vidoševića. Ostali poznati kandidati, barem za sada, imaju manje izglede da igraju važniju ulogu u predstojećim izborima i kandidata za prvog stanara Pantovčaka. Naravno, ostaje nada u „poučak Mesić“ i veliki porast izbora u finišu kampanje. Pri tom se ne smiju apstrahirati uvjeti u kojima živimo sada prema onima od prije desetak godina. Među tim kandidatima su Damir Kajin (3,8%), Vesna Škare-Ožbolt (3,4%), Miroslav Tuđman (1,8%), Josip Jurčević (1,5%), Dragan Primorac (1,2%), Boris Mikšić i Kolinda Grabar Kitarović (po 1%). Još je 1,2% ispitanika istaknulo nekog drugog kandidata, dok je još relativno visoki udio neodlučnih (14,1%). Međutim, uočava se i vrlo veliki udio apstinenata (oko trećine ukupne populacije u istraživanju), što zajedno s neodlučnim biračima ove izbore čini vrlo neizvjesnim. Ili, još ništa nije gotovo. A neki bi rekli, još nije ni počelo.

Izvor: Promocija Plus

Mesiću nije naškodilo zaoštravanje odnosa s Crkvom i dalje je uvjerljivo najpozitivniji političar u zemlji

Ovomjesečno redovito istraživanje CRO Demoskop, provedeno 30.09. i 01.10., označeno je preokretanjem trenda doživljaja rada Vlade RH, ali i povećanjem izbora HDZ-a i smanjenjem razlike između dvije vodeće stranke, prvi put nakon odlaska Ive Sanadera, te porast potpore članstvu u EU. Ovo su neki od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop kojeg već šestu godinu provodi agencija Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Nakon vrućeg političkog ljeta, odlaska Ive Sanadera, kriznih poreza, rujan je donio nešto mirniju situaciju i neke odluke koje su se pozitivno odrazile na rad Vlade RH, stranačke preferencije i povećanje izbora HDZ-a, kao i porast pozitivnog doživljaja predsjednice Vlade i vladajuće stranke. Može se reći kako se dio biračkog tijela HDZ-a nakon srpanjskog „šoka“ senzibiliziralo s novom stranačkom predsjednicom i doživljaj svoje stranke i Vlade mjeri kroz njezine poteze, a ne više kroz prizmu Sanaderovog odlaska. Kako to izgleda u brojkama? Na prvom se mjestu zadržao SDP s izborom od 30,2% (u rujnu 30,5%, u kolovozu 28,8%, u srpnju 28,4%, u lipnju 28%), dok je HDZ na drugom mjestu s izborom od 24,1% (prema 21,9% u rujnu, 22% u kolovozu, 23,7% u srpnju i 27,3% u lipnju). HNS je treća stranka s izborom od 7,1% (što je porast od 1,3 postotna boda u posljednja tri mjeseca odnosno od službene nominacije Vesne Pusić za predsjednicu RH). Još samo HSS na nacionalnoj razini prelazi izborni prag s rezultatom od 5,2%. Dalje slijede HSU kojemu je nakon izlaska iz koalicije djelomično porastao izborni rejting koji sada iznosi 3,8% (prema 2,3% u zadnjem mjesecu u kojemu je ta stranka bila dijelom vladajuće koalicije). Istovremeno, događaji u i oko HSP-a ovu stranku još uvijek drže na relativno niskoj razini podrške od svega 2,2%. Slijede HDSSB (1,5%), HSLS (1,3%) i IDS (1,3%). Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,1% (DC, PGS, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste…).

Nastavak sukoba na relaciji Mesić-Katolička crkva nije imalo učinka na promjenu pozitivnog doživljaja aktualnog predsjednika. U ovomjesečnom istraživanju među pozitivnim političarima i dalje je na vrhu ljestvice uvjerljivo prvi, predsjednik Stjepan Mesić s 22,6% izbora. Drugi je po prvi put od početka mjerenja doživljaja političara, predsjednički kandidat SDP-a, Ivo Josipović s 8,1% izbora. Na trećem je mjestu, i prvi put ispred svog najvećeg političkog protivnika, predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je najpozitivnija političarka u zemlji za 7,4% ispitanika. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 7,2%. Slijede dva „nezavisna“ predsjednička kandidata: Milan Bandić sa 6,6% i Nadan Vidošević s 4,7% izbora (ovakav će se redoslijed po prvi put pojaviti i u redoslijedu kandidata za Predsjednika RH). Zanimljivo je da na ovoj ljestvici pozitivnih doživljaja slijede još dva predsjednička kandidata, ali se ovaj put radi o dva „k(a)oalicijska“: dr. Vesna Pusić (4%) i Damir Kajin (2,7%). Među deset najpozitivnijih političara još su dva varaždinska političara: Ivan Čehok (2,5%) i Radimir Čačić (2,2%). Zanimljivo je i da među pozitivnim političarima nešto slabiji izbor imaju ostali predsjednički kandidati: Andrija Hebrang (1,7% izbora), Dragan Primorac i Vesna Škare Ožbolt (0,2%), dok ostali kandidati imaju još slabiji izbor.

Negativni doživljaj bivšeg premijera polako kopni, kao uostalom i njegov pozitivni doživljaj. U ovomjesečnom je istraživanju izbor Ive Sanadera za najnegativnijeg političara vidljivo pao i iznosi 24,4% 31,3% (prema prošlomjesečnih 31,3% ili srpanjskih 37,9%). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 12,6% izbora. Na trećem se mjestu nalaze svi političari (odgovor: svi političari) i to s izborom od 11,9%. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović s 6,2% izbora nalazi se na četvrtom mjestu, a slijedi ga predsjednica Vlade Jadranka Kosor s izborom od 5,5%. Među deset najnegativnijih političara ovaj su mjesec još Vladimir Šeks (4%), Stjepan Mesić (3,6%), Luka Bebić (2,7%), Darko Milinović (2,2%), te dva Damira (Polančec i Kajin) s po 2%. Od predsjedničkih kandidata još su „uvrstani“ Vesna Pusić (1,6%), Milan Bandić (1,3%), Nadan Vidošević (0,6%), Dragan Primorac (0,3%).

Najvažnija tema, odnosno događaji koji su obilježili prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere u državnim poduzećima (uključujući i slučaj Podravke) s izborom od 35,2%. Ova je tema nadvladala i gospodarsku krizu u zemlji (22,6%), ali i postignuti sporazum sa Slovenijom o deblokadi pregovora s EU (21,7%). Sve su ostale teme privukle manju pozornost hrvatskih građana: štrajkovi radnika (Salonit, MTČ) 4,2%; natječaj za prodaju brodogradilišta 3,6%, promjena Zakona o zabrani pušenja 3,1%, sindikalni prosvjedi 2,7%, zahuktavanje predsjedničke kampanje 1%. Sve ostale teme, uključujući i posjet kardinala Bozanića Spomen području Jasenovac, znatno su manje bile zanimljive ispitanicima.

Rad koalicijske Vlada Jadranke Kosor nakon samo tri mjeseca od napuštanja kormila Vlade njezinog prethodnika ima znatno višu ocjenu od svih onih koje je Vlada Ive Sanadera imala u posljednjih godinu dana (sada 2,59, a u lipnju, odnosno samo mjesec dana prije odlaska Sanadera njegova je vlada imala ocjenu 2,4). Tako rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 30,4% ispitanika (prema 20,8% prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 50,7% ispitanika (prije mjesec dana 61,1%), uz 18,9% s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Drugim riječima, nakon udara s kriznim porezima i rebalansom proračuna, premijerka Kosor je kupila vrijeme i vidljivo umirila javno mnijenje. Ostaje otvoreno pitanje, do kada, odnosno je li Proračun za 2010. sljedeća točka posrtanja, ili će to biti neke nove afere u državnim poduzećima koje zrcale odnose među političkim akterima vladajuće koalicije, odnosno vladajuće stranke.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Podrška članstvu u EU nakon osam mjeseci negativnog trenda, a pod svjetlom najnovijeg dogovora o deblokadi pregovora, je natpolovična i u posljednjem istraživanju iznosi 50,9% (prije mjesec dana 47%). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,5% ispitanika (prema prošlomjesečnih 42,6%), uz 9,6% neodlučnih (u rujnu 10,4%).

Izvor: Promocija Plus

Vidošević, Bandić, Josipović i Pusić na čelu predsjedničke utrke, Hebrang kaska za njima

Sve dosad provedene ankete po pitanju predsjedničkih izbora dale su isti rezultat – građani su neodlučni između Nadana Vidoševića, Ive Josipovića, Vesne Pusić i Milana Bandića, koji se o svojoj kandidaturi službeno još uvijek nije izjasnio i oko koje se već nekoliko puta predomislio, dok HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang polako kaska za vodećom četvorkom.

Istraživanje koje je agencija Promocija plus 16. i 17. rujna provela uzorku od 500 birača, pokazala je kako obrazovaniji građani (oni sa visokim ili višim stupnjem obrazovanja) u najvećem broju podržavaju SDP-ovca Ivu Josipovića (25,8 posto), a potom slijede Nadan Vidošević (16,5 posto), Vesna Pusić (12,2 posto), Milan Bandić (10,7 posto) i Andrija Hebrang (7,2 posto).

Kad je riječ o preferencijama prema spolu, biračicama je najdraža Vesna Pusić, kandidatkinja Hrvatske narodne stranke – koja dobiva čak 70,6 posto glasova ženskog biračkog tijela. Josipović, Bandić i Vidošević osvajaju podjednak broj glasova žena i muškaraca.

Starci za Josipovića, mladi za sve osim Hebranga

U dijelu istraživanja koje se bavi distribucijom glasova unutar dobnih skupina zanimljivost je da Ivo Josipović najveću popularnost uživa među dobnim skupinom preko 60 godina u kojoj osvaja čak 39,8 posto, dok najmanje osvaja kod mladih u dobi od 18-30 godina, samo 6,7 posto. Vesna Pusić, Nadan Vidošević i Milan Badić imaju podjednaku i gotovo ravnomjernu distribuciju glasova unutar svih dobnih skupina.

Prema rezultatima regionalnih anketa, Vesna Pusić u zagrebačkoj regiji osvaja 9,4 posto glasova, isto koliko Milan Bandić, dok najviše osvaja Ivo Josipović sa 17,2 posto. I u Istri i Primorju vodi Ivo Josipović (19 posto), a slijede ga IDS-ovac Damir Kajin (17,2 posto) te Vesna Pusić (15,2 posto). U Dalmaciji Josipovića podržava 25,6 posto birača što je dvostruko više od drugog dalmatinskog favorita Nadana Vidoševića (13,3 posto), dok su ostali kandidati u Dalmaciji gotovo izjednačeni.

I u sjeverozapadnoj Hrvatskoj vodi Josipović sa 29 posto, a slijede ga Nadan Vidošević i Vesna Pusić, dok Bandić zaostaje sa 5,8 posto glasova. Ista je situacija i u Slavoniji, dok su u središnjoj Hrvatskoj glasove birača gotovo ravnopravno podijelila četiri vodeća kandidata Nadan Vidošević, Milan Bandić i Ivo Josipović koji su gotovo izjednačeni na 13,6 posto te Vesna Pusić s 11,4 posto, dok Andrija Hebrang u središnjoj Hrvatskoj osvaja svega 6,8 posto glasova.

Izvor: Index.hr