Početna / Analize / ANALIZA DAVORA BUTKOVIĆA Prljava i kratka kampanja s vrlo malo ozbiljne politike

ANALIZA DAVORA BUTKOVIĆA Prljava i kratka kampanja s vrlo malo ozbiljne politike

Hrvatske izborne procese profesionalno pratim dvadesetak godina, još od parlamentarnih i predsjedničkih izbora održanih u ratno ljeto 1992. godine. Sasvim sam siguran da ni jedna izborna kampanja nije bila prljavija od aktualne predsjedničke.

Izborna-promidžba

Fizički napad

Činjenica je da su se tijekom pojedinih kampanja događali uistinu teški incidenti: ovdje obavezno valja podsjetiti kako je uoči predsjedničkih izbora 1997. godine jedan od pripadnika Tuđmanove osobne garde fizički napao Vladu Gotovca na predizbornom skupu, što, međutim, nije povećalo Gotovčeve šanse na tim izborima, koji su protekli u znaku Tuđmanova trijumfa.

Možemo se sjetiti i niza drugih ekscesa, poput masovnog lažnog prijavljivanja birača na rubnim dijelovima Hrvatske, prema granici s Hercegovinom, ili, pak neukusno otvorenog agitiranja vrha Katoličke Crkve protiv kandidata koji im nije bio po volji, kao na prethodnim predsjedničkim izborima.

Međutim, nikada ni jedna izborna kampanja u Hrvatskoj nije protekla u znaku tolike količine uvreda, namjerno lažnih informacija i najnevjerojatnijih osobnih napada, uglavnom na sadašnjeg predsjednika dr. Ivu Jospovića (ali, donekle, i na HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović, koja je neki dan optužena, pazite sada ovo, za pomaganje Rockefellerovu eugeničkom genocidu), kao aktualna izborna kampanja.

Činjenica jest da takvo, sustavno ekscesno izvještavanje nije lokalizirano samo na nekoliko krajnje desnih listova zanemarive naklade, nego dominira na portalima slične orijentacije i mnogo većeg dosega, kao i na pojedinim lokalnim televizijama: neosporno je da u izvještavanju o ozbiljnim i važnim izborima nikada nije, na različite načine, sudjelovalo više osumnjičenih ili osuđenih kriminalaca i bivših agenata hrvatskih obavještajnih službi, nego u predsjedničkoj kampanji 2014./2015.godine.

Politički potencijal

Druga očigledna značajka aktualne kampanje jest njezina kratkoća, zbijenost i nejasnost. Sva tri nacionalna televizijska predsjednička sučeljavanja održat će se u božićnom tjednu, dakle nekoliko dana uoči izbora. Većih predizbornih skupova zasad nije bilo, čak je i izbornih plakata i TV spotova znatno manje nego prijašnjih godina pa se tako cijela izborna kampanja svela na korištenje interneta i društvenih mreža te na povremene intervjue glavnih kandidata u konvencionalnim medijima.

Treća važna značajka predsjedničke kampanje jest izostanak ozbiljno artikuliranog političkog sadržaja, osim u slučaju Ive Josipovića.

Njegova glavna protukandidatkinja umjesto sadržaja pokušava pridobiti glasače gradnjom imidža umjerene i moderne konzervativke, dok dr. Kujundžić promovira svoj pravaški nacionalizam koji sigurno nije neprivlačan znatnom broju birača.

Politički sadržaj Josipovićeve kampanje priprema se već gotovo godinu dana. Riječ je o cjelovitom paketu ustavnih reformi o kojima se govori kao o Drugoj Republici (sam se predsjednik neko vrijeme igrao sintagmom Razumna Hrvatska, kao mogućim sloganom za kampanju).

Dr. Josipović misli da njegov projekt ustavnih reformi posjeduje dovoljno velik politički potencijal ne samo za predsjedničke, nego i za parlamentarne izbore 2015. godine pa će ga tako ponuditi skupini stranaka koje su podržale njegovu predsjedničku kandidaturu (problem je, doduše, u tome što u SDP-u zasad ne dijele Josipovićev entuzijazam prema ustavnoj reformi).

Josipovićeva ustavna reforma podrazumijeva čitav niz promjena u pravosuđu, u prerogativima izvršne vlasti (nasuprot tumačenju da se ustavnom reformom traže veće ovlasti predsjednika Republike, sam Josipović tvrdi da on predlaže veće ovlasti za Vladu) te u teritorijalnom ustroju Hrvatske. Josipovićev je cilj stvoriti ustavnopravni okvir koji bi omogućio da zemlja funkcionira efikasnije i transparentnije. Stoga drži da su ustavne reforme nužan preduvjet za ekonomski oporavak.

Osobito kontroverzni element Josipovićeva prijedloga ustavnih reformi tiče se podjele Hrvatske na četiri ili pet regija. Na desnom polu hrvatske političke scene smatraju da je taj projekt štetan jer vodi federalizaciji zemlje te potpuno neizvediv jer izaziva niz lokalnih sukoba među većim gradovima u pojedinim budućim regijama.

U jednom razgovoru što sam ga ovih dana vodio s dr. Josipovićem, on je vrlo, vrlo decidirano odbacio prigovor o federalizaciji. Istaknuo je da Hrvatska u svakom slučaju “ostaje jedinstvena, unitarna država”, u kojoj nema prostora ni za kakve federalističke tendencije, dok preoblikovanje zemlje u nekoliko regija, umjesto sadašnjih dvadesetak županija, omogućuje efikasnije i jeftinije upravljanje.

Pravo na izbor

S predsjednikom sam razgovarao i o nekoliko drugih važnih pitanja, od svjetonazorskih do političkih koja pripadaju nesporednim ovlastima predsjednika Republike.

Kada je riječ o svjetonazorskim temama, Josipović je nekoliko puta tijekom kampanje naglasio potporu ženinu pravu na izbor, što je osobito važno u aktualnom društvenom kontekstu, gdje se pravo na pobačaj sve agresivnije dovodi u pitanje.

Kada je, pak, riječ o državnim političkim pitanjima, dr. Josipović, primjerice, zagovara spori pristup priznanju Palestine, nasuprot sve češćim pritiscima u javnosti da Zagreb što prije prizna palestinsku državu. Predsjednik smatra da Palestinci moraju dobiti državu, ali upozorava da bi trenutačno priznanje onemogućilo završetak rata.

Otvorena vrata

Ivo Josipović podržava sankcije Zapada protiv Rusije, ali smatra da ovdje treba “ostaviti otvorena vrata” za uspostavljanje normalnih odnosa s Moskvom, kad ukrajinska kriza završi.

Predsjednik, nadalje, smatra da Srbija mora ispuniti sve kriterije koje su morale ispuniti i druge države u procesu ulaska u EU, što zapravo znači da Srbija ne može ući u EU u idućih desetak godina.

Razgovarali smo, naposljetku, i o Josipovićevu odnosu prema Milanovićevoj Vladi, jer SDP-ova predsjedničkog kandidata u javnosti sve češće optužuju zbog nevoljkosti da ocijeni SDP-ovu Vladu.

“Već sam više puta jasno rekao da je ova Vlada neuspješna kada je riječ o ekonomskim rezultatima. Zanimljivo je da su neki dan, na jednoj televiziji, izrezali baš taj dio moje izjave o Vladi, valjda da bi održali neutemeljen dojam da ja ne želim ocijeniti Vladu. No, to su uobičajeni mali predizborni trikovi”, kazao je dr. Josipović.

U Josipovićevu timu šanse za pobjedu procjenjuju prema rezultatima “ozbiljnih istraživanja javnog mišljenja koja predsjedniku daju petnaestak postotnih bodova razlike ispred kandidatkinje HDZ-a”.

Očekuju pobjedu u drugom krugu, premda smatraju da je sve žešći javni antagonizam između Kolinde Grabar Kitrović i Milana Kujundžića zapravo hinjen: “Ne samo da mislimo da će dr. Kujundžić poslije prvog kruga pozvati svoje birače da glasuju za gospođu Grabar Kitarović, nego čak pretpostavljamo da bi se Kujundžić mogao pridružiti Kolindinu izbornom stožeru. S druge, pak, strane, očekujemo da će bar desetak posto Kujundžićevih birača, iz raznih razloga, glasovati za Josipovića”.

U izbornoj ekipi Kolinde Grabar Kitarović barata se, čini se, znatno drukčijim projekcijama izbornih rezultata, ali i drukčijim prognozama ponašanja Kolindina suparnika na desnici.

“Točno je da gospođa Grabar Kitarović zasad zaostaje za predsjednikom Josipovićem”, kazao mi je prekjučer jedan od njezinih bliskih suradnika.

“Prema našim anketama, taj se zaostatak kreće između pet i osam posto.

Međutim, mi čvrsto vjerujemo da će se velika većina Kujundžićevih glasača u drugom krugu izjasniti za Kolindu, premda znamo da sam dr. Kujundžić i njegov najuži krug nipošto neće podržati našu kandidatkinju. Čini se da je Kujundžić čovjek presnažne taštine, s kojim se nemoguće dogovoriti o suradnji. Osim toga, on u ovom trenutku uistinu misli da će ga ‘hrvatski narod’ dovesti do pobjede, što je prilična deluzija… U svakom slučaju, zbroj HDZ-ovih birača i velike većine Kujundžićevih birača trebao bi dovesti do krajnje neizvjesnog drugog kruga”, ustvrdio je moj sugovornik, dobro povezan s HDZ-ovom predsjedničkom kandidatkinjom.

Predsjednička kampanja Kolinde Grabar Kitarović temelji se na dvije poluge.

Prvo, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice na hrvatskoj se političkoj sceni želi pozicionirati kao umjerena i moderna konzervativka. Njezini suradnici ističu nekoliko bitnih činjenica u prilog takvom Kolindinu statusu.

“Uzmite kao primjer njezino stajalište o pobačaju”, kazao mi je prije nekoliko dana jedan od njih. “Naša se kandidatkinja izjasnila da ona načelno jest za život, ali da žena ipak mora imati pravo da odlučuje. Nadalje, njezino stajalište o Titu vrlo je izbalansirano. Gospođa Grabar Kitarović jasno je rekla da Tito nije tema koja će nas izvući iz gospodarske krize i da pitanja o Titu ne trebaju biti u središtu političkih kampanja. Rekla je, također, da razumije zašto u pojedinim dijelovima zemlje, poput Istre, Kvarnera i Dalmacije, postoji sklonost prema Titovu antifašizmu, ali je precizno osudila totalitarizam Titova režima. Nadalje, ona stalno ističe da ne želi biti stranačka predsjednica, nego predsjednica svih građana Hrvatske. Postoji, dakle, čitav niz elemenata koji Kolindu Grabar Kitarović definiraju kao umjerenu konzervativku.”

Autor: Davor Butković

Izvor: jutarnji.hr

Ostavite komentar

comments