Početna / Intervju / Čekao sam Novu godinu s Josipovićem, ali to ne znači moj povratak u stožer

Čekao sam Novu godinu s Josipovićem, ali to ne znači moj povratak u stožer

– SDP se mora mijenjati kako bi uvjerio birače da zaslužuje drugi mandat – kaže ministar rada Mirando Mrsić

Foto: Mirando.Mrsic

Foto: Mirando.Mrsic

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je vodio prvu pobjedničku kampanju Ive Josipovića, analizira tijek izborne utrke za predsjednika i govori o projektima iz svojeg resora.

Dočekali ste Novu godinu s predsjednikom Josipovićem na glavnom zagrebačkom trgu. Je li to znak da ćete se u završnici kampanje jače angažirati u njegovu stožeru?

Već tradicionalno od 2009. svake godine dočekujem Novu godinu na Trgu s predsjednikom Josipovićem, lijepo je biti okružen ljudima i podijeliti želje za sreću, zdravlje i bolji život. Nije to nikakav povratak u stožer.

Vodili ste Josipovićevu kampanju na prvim izborima. Kakav je vaš savjet za završnicu?

O svemu razgovaramo kao što smo razgovarali proteklih pet godina, a izborni stožer definira kampanju za drugi krug i siguran sam da će sve biti dobro.

Bilo je informacija da će biti promjena u Josipovićevu stožeru?

Nema promjena, stožer radi u punom pogonu, poruke i pouke iz prvog kruga analizirane su i kampanja je krenula za drugi krug.

Na kakve poruke mislite?

Mislim na poruku 300 tisuća građana koji su nam jasno pokazali da treba određene stvari mijenjati, pogotovo kad govorimo o ljudima koji su u dugovima, koji su blokirani, siromašnima. Vjerujem da će građani prepoznati program Ive Josipovića i odlučiti okrenuti se budućnosti kako bismo konačno stavili prošlost na svoje mjesto. Održali smo socijalnu državu, što je velik uspjeh ove vlade, mirovine se isplaćuju na vrijeme, počeli smo ih usklađivati, zadržali smo socijalne transfere, što nam je omogućilo da sačuvamo socijalni mir.

Računa li Josipović na Sinčićeve glasove?

Predsjednik Josipović sluša građane, svaki glas ima težinu i važan mu je. Pedeset posto građana nije izašlo na izbore te je važno da se i oni aktiviraju i glasuju za modernu i pravednu državu. Na prošlim predsjedničkim izborima u drugom je krugu izašlo 200.000 građana više nego u prvom krugu. Na predsjedniku Josipoviću je da mobilizira svoje glasače koji su u prvom krugu ostali doma bez obzira na to što je bilo loše vrijeme ili što su smatrali da je stvar već odlučena, tako da ovaj rezultat ne mora biti loš nego je mobilizirajući što se tiče glasača ljevice. Lijevi birači kritičniji su prema svojim vladama, očekuju bolje, više, drugačije i taj je odnos povoljan jer vas tjera da se mijenjate.

SDP je bio tihi partner u Josipovićevoj kampanji. Je li to zato što je predsjednik tražio da se Milanović odmakne, da mu ne šteti? Zašto se stranka nije dovoljno angažirala?

Nije točno da se SDP nije angažirao, ali za razliku od 2009. kad je Josipović bio samo kandidat SDP-a, u ovom trenutku on je kandidat više stranaka. Angažman SDP-a bio je kakav se od njega očekivalo, a u drugom se krugu pojačava jer je jasno da treba mobilizirati birače ljevice da izađu na izbore.

Već su počele špekulacije da treba očekivati unutarstranački obračun u SDP-u kako god prošli izbori za predsjednika…

Posljednjih godinu dana stalno se ponavljaju priče da će se nešto dogoditi. SDP je dinamična stranka u kojoj ljudi imaju slobodu različitih izražavanja mišljenja. SDP ima stabilnu većinu u Saboru, mandat Vlade je do kraja ove godine, a pluralizam unutar SDP-a poželjan je i potreban. SDP se mora mijenjati kako bi u 2015. napravio iskorak koji će uvjeriti naše birače i birače ljevice da lijeve stranke zaslužuju drugi mandat.

A što je s pričama da će Josipović krenuti na preuzimanje vlasti u SDP-u i svrgavanje Zorana Milanovića?

SDP je stranka različitih mišljenja i različitih pogleda. Predsjednik Josipović ima velik ugled u SDP-u i jedini je od kandidata koji je prošao unutarstranačke izbore 2009. za kandidaturu za predsjednika Republike.

Što će biti s otpisom dugova građanima?

Ministarstva socijalne politike i financija zadužena su da naprave model. Postignut je dogovor sa svima koji su trebali pristati da do otpisa dođe, u tijeku je izrada informatičke podloge koja će pratiti cijeli taj sustav. Očekuje se otpis za gotovo 60 tisuća najsiromašnijih građana, ali pravu ćemo sliku dobiti onda kada se sustav pokrene. Priprema se i registar, a zahtjev za otpis podnosit će sami građani koji su u ovom trenutku blokirani. Možda će ta brojka biti i veća od ove koja se spominje po medijima.

Hoće li se javno objaviti imena građana kojima se otpisuje dug?

Registar će biti unutar Ministarstva financija, a moći će ga koristiti i institucije koje odobravaju kredite. Što se tiče javne objave, taj se dio usklađuje s Agencijom za zaštitu osobnih podataka, a sam model bit će jednostavan za provedbu.

Jesu li stigli prvi euri iz Bruxellesa za zapošljavanje?

To je dobra vijest – jesu! Dana 31. prosinca sjelo je prvih 15 milijuna eura predujma za europski socijalni fond i četiri milijuna za fond za siromašne. Nastavljamo s mjerama aktivne politike zapošljavanja u još većem opsegu, povećali smo naknadu za stručno osposobljavanje na 2400 kuna, uvedena je fiskalna olakšica za tvrtke koje zaposle mlade na neodređeno vrijeme.

Što očekujete od te mjere, koliko će mladih dobiti posao?

To ovisi o poslodavcima, postoji mogućnost novog zapošljavanja uz oslobođenje od plaćanja bruto dva doprinosa na pet godina, ali postoji i mogućnost pretvaranja postojećeg ugovora na određeno vrijeme u ugovor na neodređeno. Ovo je i populacijska mjera jer omogućava mladim ljudima da zasnuju obitelj i riješe stambeno pitanje, a ide se i za tim da se smanji segmentacija na tržištu rada. Posljednjih je godina gotovo 80 posto novih ugovora o radu bilo na određeno vrijeme i želimo to promijeniti.

Postoje li preduvjeti i obveze koje treba ispuniti da bismo dobili i ostatak sredstava iz kvote za zapošljavanje?

Osnovni je preduvjet bio usvajanje operativnog programa i to smo postigli, a kako se naši programi budu provodili, tako ćemo povlačiti sredstva iz fondova. Uz mlade, više ćemo financijskih sredstava usmjeriti za javne radove, što je iznimno važno za dugotrajno nezaposlene osobe, a lokalnim jedinicama koje nemaju vlastitih sredstava financirat ćemo te programe u cijelosti. Zavod za zapošljavanje razvija i niz programa za cjeloživotno obrazovanje jer među nezaposlenima imamo radnike sa zanimanjima koja nisu tražena na tržištu.

Proizlazi da bi svatko tko bude zapošljavao trebao prvo svratiti do Zavoda za zapošljavanje po neki oblik poticaja?

Poslodavci mogu računati na fiskalne olakšice i konkretne poticaje. Mnogima nije poznato da poslodavac može dobiti dvogodišnju fiskalnu olakšicu ako zaposli dugotrajno nezaposlenu osobu.

Odgodili ste razdvajanje mirovina za branitelje. Što je idući korak?

Taj je proces pomaknut za šest mjeseci, a u ovom razdoblju razgovarat ćemo i dalje s udrugama branitelja. Nikakvih novih izračuna mirovine nema, nema nikakvih smanjenja. Mirovina je ista kao i prije, ali se transparentno pokazuje izvor financiranja mirovina. Dio koji je vezan uz radni staž financira se iz doprinosa, a ovaj drugi koji nije vezan uz staž iz proračuna. Za ostale kategorije mirovina po posebnim propisima proces je u tijeku i s obzirom na to da se radi o velikom broju ljudi, nova rješenja izdavat ćemo sljedećih nekoliko mjeseci. Ponavljam, mirovine se ne mijenjaju, iznos ostaje isti. Sam je proces automatiziran, nema ponovnog izračuna mirovina i nema nikakve mogućnosti da netko preračunava mirovinu.

Zašto se to onda radi?

Razdvajanje će pokazati koliko nam sredstava treba za mirovine koje se isplaćuju iz doprinosa i koliko iz proračuna. Mirovine po posebnim propisima odnose sedam milijardi kuna, a naša je projekcija da od toga barem dvije milijarde trebaju doći iz doprinosa.

Hoće li ta preraspodjela smanjiti mirovine koje se financiraju iz doprinosa?

Neće, mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ostaju kakve jesu i razdvajanje neće imati nikakvog utjecaja na njih.

Hoće li iduća vlada imati novca za isplatu mirovina bez njihova smanjenja?

Ova je vlada u tome uspjela, a analiza koju smo bili obvezni izraditi za Europsku komisiju o adekvatnosti naših mirovina u odnosu na životnu dob pokazuje da je naš mirovinski sustav održiv. Taj naš prvi Ageing report pripremili su stručnjaci Ekonomskog instituta, HZMO-a i Ministarstva rada, a istraživanje pokazuje da će do 2060. godine broj umirovljenika ostati na sadašnjoj razini od 1,2 milijuna. Past će udjel izdataka za mirovine u BDP-u, vezano uz prvi stup, a povećava se udio drugog i trećeg stupa, što nam je cilj. Mirovinski je sustav održiv uz uvjet da izađemo iz krize i počnemo zapošljavati. Sada to možda zvuči kao utopija, ali doći ćemo 2030. u situaciju da će biti otvoreno 400.000 radnih mjesta, a neće biti radne snage koja će to moći popuniti. Već sada moramo razmišljati o pametnoj migracijskoj politici.

Autor: Ljubica Gatarić

Izvor: vecernji.hr

Ostavite komentar

comments