Početna / Izdvojeno / DIGLA SE VELIKA BURA OKO NOVOG ZAKONA Vlada odlučila srezati novac strankama

DIGLA SE VELIKA BURA OKO NOVOG ZAKONA Vlada odlučila srezati novac strankama

Vlada možda uvaži mišljenje Ministarstva financija i odgodi primjenu zakona za 2016. jer su iznosi za 2015. već određeni.

Foto: kukurikukoalicija

Foto: kukurikukoalicija

Velika se bura digla nakon što je Vlada promijenila način financiranja izbornih kampanja za predsjedničke izbore, a prema kojem će pobjednik prvog kruga, dakle njihov kandidat Ivo Josipović umjesto 250 tisuća kuna dobiti četiri puta više novca. Tek nešto manje od milijun kuna pripada i HDZ-ovoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, no ona je već najavila da neće uzeti proračunski novac. Najbolje će proći Ivan Vilibor Sinčić koji je u kampanju uložio oko 100 tisuća kuna, a trebao bi, prema broju osvojenih glasova, dobiti više od 400 tisuća.

Negativna reakcija

Dakle, umjesto 750 tisuća kuna, koliko bi prema starom zakonu porezne obveznike koštao prvi krug izbora, prema novim pravilima taj se iznos gotovo udvostručio – na 1,4 milijuna kuna.

Na ovakvu je odluku javnost izrazito negativno reagirala jer većina smatra da je u najmanju ruku neprimjereno povećavati financiranje izbornih kampanja na račun poreznih obveznika u trenutku kad je situacija u državi iznimno teška. Sve je dodatno isprovocirao i podatak da će za rad političkih stranaka iz proračuna iduće godine biti izdvojeno 55 milijuna kuna. Stoga su Laburisti odlučili u saborsku proceduru poslati izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojima predlažu da se iznos za redovito godišnje financiranje stranaka utvrđuje na temelju proračunskih prihoda, a ne rashoda kako je sada propisano, te da se ukinu naknade za troškove izbornih kampanja za sve izbore jer stranke ionako dobivaju novac za redovne aktivnosti, u šta spadaju i izbori.

Smanjenje iznosa

Ministar uprave Arsen Bauk odgovara Laburistima da je naš Zakon o financiranju stranaka donesen pod velikom prismotrom Europske komisije. SDP-ov predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin već se izjasnio kako nema ništa protiv da se redovito financiranje stranaka veže uz prihode, a ne rashode. Da bi u tom dijelu moglo doći do promjene, može se naslutiti i na temelju mišljenja koje je Ministarstvo financija dalo na izmjene Zakona o financiranju stranaka koje je nedavno predložilo Ministarstvo uprave. Ministarstvo financija se tada, naime, također izjasnilo da bi financiranje stranaka trebalo vezati uz prihode, a ne rashode proračuna. A to bi značilo manje novca za stranke jer su, primjerice, prihodi u 2015. planirani za 12,5 milijardi kuna manje od rashoda.

– Postoji mogućnost da se takav stav Ministarstva financija uvaži i da to promijenimo, ali bi se primjenjvalo tek od 2016. jer su iznosi za ovu godinu već određeni – kaže izvor iz Vlade.

SDP se međutim protivi ukidanju proračunske naknade za izbornu kampanju. Grbin upozorava da se i u većini europskih zemalja stranke i kampanje financiraju iz proračuna. Slično mišljenje dijele i u GONG-u koji samo djelomično podržava inicijativu Laburista: slažu se da bi trebalo smanjiti iznose kojim se financiraju stranke i kampanje, ali nikako nisu za to da se ono potpuno ukine.

Europska iskustva

– Bolje je da financiranje bude iz proračuna jer to jamči transparentnost, nego da stranke traže financijere u sivoj zoni – naglašava izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, koji upozorava kako gotovo sve europske zemlje svoje političke stranke financiraju javnim novcem i izravno i neizravno, o čemu donosimo i detaljan pregled kroz iskustva u pet europskih država. Kad je pak, riječ o naknadama troškova izbornih kampanja, Zelić tvrdi da primjerice u Kanadi stranke dobiju od države pola iznosa koji potroše, a u Poljskoj, Češkoj, Litvi, Mađarskoj i Francuskoj također dobivaju izravnu potporu, ovisno o broju osvojenih glasova na izborima.

Njemačka daje isto koliko i stranke skupe od donacija
NJEMAČKA

– financiranje stranaka temelji se na članarinama i donacijama

– novac iz proračuna dobivaju stranke koje su na zadnjim izborima osvojile najmanje 0,5 posto glasova za EU parlament ili 1 posto za regionalnu skupštinu

– iz proračuna stranke dobiju onoliki iznos novca koliko su samostalno ostvarile od donacija, članarina i drugih vlastitih prihoda

SLOVENIJA

– političke stranke u prosjeku više od 70 posto prihoda ostvaruju od javnog financiranja

– na financiranje iz proračuna imaju pravo sve stranke koje su dobile najmanje 1 posto glasova

– predsjednički kandidati imaju pravo na naknadu troškova ako osvoje najmanje 10 posto glasova na izborima

POLJSKA

– oko 80 posto prihoda stranaka proizlazi iz javnog financiranja

– nakon izbora dobivaju subvencije iz proračuna za svako osvojeno mjesto u parlamentu

– strankama nisu dozvoljena javna prikupljanja novca i anonimne donacije; predsjedničkim kandidatima donacije su dozvoljene

ŠVEDSKA

– od 70 do 80 posto ukupnih aktivnosti stranaka financirano je iz proračuna

– stranke u parlamentu dobivaju javni novac ovisno o broju mjesta u parlamentu osvojenih na posljednja dva izbora: dobivaju osnovnu potporu od 168.000 eura te 56.338 eura po mandatu.

Autor: Suzana Barilar

Izvor: jutarnji.hr

Ostavite komentar

comments