Početna / Vijesti / Eskalacija retorike gura Hrvatsku na rub nasilja

Eskalacija retorike gura Hrvatsku na rub nasilja

Kardinal Bozanić

Napisala: ORHIDEA GAURA HODAK

Svećenici i oporba koji govore o zločinačkoj vlasti, krvavim zvijezdama, zadahu demona, petokolonašima, jugofilima, kevinim jamamama. Predsjednik Republike koji govori o ustaškoj zmiji u njedrima i koji otpušta svog savjetnika zbog stava iznesenog u stručnom, znanstvenom časopisu. Profesori i intelektualci koji šute dok se protiv tog savjetnika događa javni linč te se čak postavlja pitanje zašto on uopće predaje na zagrebačkog Fakultetu političkih znanosti.

Gradonačelnik Vukovara koji proziva vlast da će biti odgovorna ako u Vukovaru dođe do nereda zbog ćirilice. ‘Stožer za obranu hrvatskog Vukovara koji poručuje državnom vrhu i predsjedniku Josipoviću da “nisu dobrodošli” u Koloni sjećanja na Dan pada Vukovara i predsjednik HDZ-a koji to odobrava. Ponovno javno sotoniziranje redatelja Olivera Frljića, intendanta HNK Ivana pl. Zajca, zbog toga što je na Dan neovisnosti izvjesio plakat s natpisom ‘Hrvatsko LGBT kazalište’. Vjernici koji ispred bolnica od jutra do mraka stoje s transparentima protiv abortusa.

Razulareni muškarac, član Laburista, koji na sred Cvjetnog trga udara u nos i ruši na pod 74-godišnju ženu koja negoduje zbog prosvjeda protiv Vatikanskih ugovora. U 21. stoljeću još uvijek se raspravlja o tome zašto nije baš prikladno izvikivati ‘Za dom spremni‘ na stadionima ili pak prilikom dočeka haaških osuđenika…

Tako danas izgleda Hrvatska, zemlja koju je usred ogromne gospodarske krize zahvatila i histerija mržnje i netolerancije te atmosfera pozivanja na linč. Kritička mišljenja proglašavaju se veleizdajom, a nosioci takvih mišljenja neprijateljima i nepoželjnim članovima društva.
Predvodnici takve retorike postali su Katolička crkva i HDZ te pojedini desničarski mediji, ali ni ljevica se baš ne može pohvaliti prevelikom razinom demokratičnosti. U političkim strankama postalo je pametnije šutjeti nego reći nešto nezgodno što bi moglo rezultirati ekspresnim izbacivanjem iz članstva, što dokazuju primjeri Aleksandre Kolarić i Slavka Linića u SDP- u, Jadranke Kosor u HDZ-u, Branka Vukšića u Laburistima.

Zločinačka vlast, krvave zvijezde koje se vraćaju i petokolonaši koji su glasali za SDP i predsjednika Josipovića bili su, umjesto molitve, tema političkog govora jednog lokalnog sisačkog župnika na Dan neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada. Takav je nastup SDP-ov kandidat za sisačko-moslavačkog župana Davorko Vidović nazvao uvredom za državu i napustio skup. No, dok su neki bili uvrijeđeni, drugi su čestitali župniku koji je, između ostalog, optužio vlast da zanemaruje branitelje i ustanovio da su najveći Hrvati 20. stoljeća Franjo Tuđman, Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić.

IDEOLOŠKI OBROK S KAPTOLA

Bio bi to jedan izdvojeni incident da se takve i slične poruke s oltara ne čuju skoro svaki dan, i to ne samo od običnih župnika već i od najviših crkvenih dužnosnika. Tako je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, na nedavnoj svetkovini sv. Mihovila arkanđela u Šibeniku govorio o “demonovom zadahu koji se širi različitim strukturama” i onima koji “razbijaju domovinsko zajedništvo” i relativiziraju pobjedu u Domovinskom ratu.

“Dokle će nam se u školama, na ulicama i medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuđenih, usamljenih i propalih ljudi? Dokle ćemo podnositi nasilje nad hrvatskom poviješću?”, pitao se, između ostalog, Bozanić.

Ako je suditi prema riječima sisačkog biskupa Vlade Košića, za sve su krivi “sinovi udbaša i najgorih zločinaca – koje i sustav nastoji pod svaku cijenu zaštititi”. Osim udbaša i lustracije, u Sisku su očito omiljena tema i petokolonaši pa je tako i Košić govorio o Petoj koloni to jest onima “koji nikad nisu željeli slobodnu i samostalnu državu Hrvatsku, pa su oni već u jeku rata, a također i poslije, i do današnjih dana, umjesto zajedničkih interesa gledali i ostvarivali samo svoje vlastite, upuštajući se u kolektivnu otimačinu i uništavanja nacionalnih bogatstava i ostvarivši preko noći ogromne ničim stečene privilegije, kako u upravljanju zemljom, tj. stjecanju pozicija moći, tako i u materijalnom smislu, velikim bogaćenjem, što je ujedno uzrokovalo silno osiromašenje velikog broja naših ljudi”.

Košić nije imenovao te petokolonaše, ali sudeći prema njegovim srdačnim susretima s pojedinim HDZ-ovim kandidatima, vjerojatno smatra da ti “petokolonaši koji su se upuštali u kolektivnu otimačinu” dolaze iz nekih drugih stranaka. Biskup Košić, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, i inače je poznat po kontroverznim istupima. Tako je zbog njegove izjave da Dario Kordić “nije zločinac, nego moralna veličina”.

Kolinda i Karamarko Kordić

Zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, tražio očitovanje od vatikanskog nuncija. Košić je bio i na Kordićevom dočeku na zagrebačkom aerodromu.

To što svećenici s oltara propovijedaju o politici nije ništa novo. Novost je da je sada i predsjedničkoj kandidatkinji HDZ-a Kolindi Grabar-Kitarović prepušteno, doslovno, mjesto na oltaru. Kardinal Vinko Puljić Kolindi Grabar-Kitarović prepustio je prvo čitanje iz Starog zavjeta na misi u njezinoj župi Jelenje-Dražice gdje je stigla nakon što je istog jutra stupala u procesiji u Trilju. Kandidatkinja HDZ-a već je posjetila i dva nadbiskupa, Bozanića i Hranića, te jednog biskupa, Košića.

Kolinda za oltarom

Sve se to događa u vremenu kad Papa Franjo govori o tome da biskupi ne smiju dijeliti društvo, da se ne smiju miješati u politiku, a posebno ne navijati za neku stranku.

Retorika koja se može čuti s crkvenih oltara ne razlikuje se puno od retorike koju koristi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On također govori o tome da je “Hrvatska danas u rukama onih koji Hrvatsku nisu htjeli”, poziva birače da mu pomognu “maknuti čovjeka s onog brda koji je rekao da Hrvatska mora pocrvenili” te da “u Hrvatskoj narod diše na način da se makne jugofilska vlast.”

Aleksandra Kolarić, PR stručnjakinja, nekadašnja glasnogovornica premijera Ivice Račana, koja je prošle godine izbačena iz SDP-a jer je usporedila Zorana Milanovića s Ivom Sanaderom, na svom Facebook profilu ovako je ocijenila Karamarkove izjave: “Ovakve izjave raspiruju mržnju, potiču ideološki zakrvljene podjele i potpiruju najniže strasti. Ovakve izjave dio su ratne, propagandne retorike, s ciljem demonizacije političkih suparnika. Umjesto poticanja dijaloga, tolerancije i boljeg razumijevanja u hrvatskom društvu, Karamarko potiče netrpeljivost, mržnju i sukobe, sve ono što je za društvo loše. Stoga za-ključujem: ovakve izjave duboko su nedomoljubne i antihrvatske.”

MJERA ZA DOMOLJUBLJE

Pritom treba istaknuti da se Tomislav Karamarko u svojim istupima poziva upravo na domoljublje pa domoljublje ističe i kao jedan od kriterija prema kojima će se birati budući ministri, iako nije objasnio na koji će se točno način mjeriti to domoljublje. Aleksandra Kolarić upozorava da pozicija s koje se drugi proglašava “nedomoljubom”, “lošim Hrvatom” i slično, sigurno ne vodi ničemu dobrom u našem društvu.

Domoljublje nije ničija privatna prćija da ga privatizira. Po kojem to kriteriju netko ocjenjuje tuđe domoljublje? Mržnja i totalitarno, nasilno, isključujuće ponašanje nikada neće biti izraz ljubavi za domovinu, bez obzira u koliko slojeva trobojnice i Thompsonovih pjesmuljaka se zamotalo”, napisala je Kolarić još prošle godine povodom izviždavanja premijera Milanovića u Kninu. Pritom se, upozorila je, nije fućkalo zbog socijalne situacije, siromaštva i opravdanog razočaranja rezultatima Vlade.

“Fućkalo se tu ljevičarima kao “lošim” Hrvatima, a socijaldemokratskim vrijednostima kao nedovoljno “hrvatskim”. Fućkali su oni koji uporno već godinama pokušavaju “privatizirati” domoljublje, kako bi s nacionalistički neupitne pozicije drugima, pa tako i socijaldemokratima, propisivali i određivali mjeru njihovog domoljublja”, smatra Aleksandra Kolarić.

I bivša premijerka Jadranka Kosor, koja je također počinila teški ‘korpus delikti’ pa je izbačena iz HDZ-a, ocijenila je da, kad se jednom duh netolerancije i mržnje “ispusti iz boce”, ne može ga se više vratiti natrag.

“Najopasnije je kad se ti duhovi mržnje puštaju za male, kratkoročne političke bodove”, poručila je Jadranka Kosor.

Kao žrtveno janje za iskazivanje te mržnje poslužio je savjetnik predsjednika Josipovića Dejan Jović koji se usudio ustvrditi da referendum o samostalnosti Hrvatske nije bio liberalan. Ta je izjava izvučena iz konteksta i umjesto da postane stvar akademske rasprave, postala je predmet uličnog i medijskog prepucavanja. Odjedanput su svi postali stručnjaci za to što je liberalno, a što nije liberalno. Jović je optužen da ruši temelje hrvatske državnosti, a u HDZ-u su odmah iskoristili priliku da ga prozovu kao Miloševićevog apologeta. Pritom su zaboravili da je taj isti ‘Miloševićev apologet’ bio savjetnik i njihovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović dok je bila ministrica vanjskih poslova.

Dejan Jović

Ona se vrlo nespretno pokušavala izvući iz cijele situacije izgovorima kako “Jović nije bio njezin izbor”, da ga je upravo ona otpustila te kako se “ne sjeća jesu li ikada susreli”. Ugovori koji su izašli u javnost, brzo su je demantirali, ali HDZ i dalje ne odustaje od napada na Jovića. Na Fakultetu političkih znanosti pojavili su se primitivni plakati čiji je autor nekakva ‘Inicijativa mladih’, a nije riječ o Inicijativi mladih za ljudska prava. Na jednom od plakata, izvješenih za Dan neovisnosti, pisalo je: “Prof. Joviću, je li i tebi jučer bio blagdan?”, a u priopćenju te nazovi Inicijative pisalo je da ju pokreću zajedno sa studentima fakulteta, samo nisu rekli je li riječ o grupici od tri ili pet studenata, nadobudnih članova stranačkih mladeži.

Slične, još izravnije napade doživio je prošle godine bivši dekan FPZG-a Nenad Zakošek za vrijeme afere s Judith Riesman i zdravstvenim odgojem. Protiv Zakošeka se tada oglasila i Hrvatska biskupska konferencija, a na fakultet je stiglo i desetak prijetećih pisama.

Zapanjeni količinom mržnje iskazane u javnom prostoru na račun profesora Fakulteta političkih znanosti zbog stavova iznesenih u stručnoj analizi reagirali su i iz Centra za mirovne studije: “Za naše društvo porazna je činjenica da se o događajima iz suvremene hrvatske povijesti ne može raspravljati kritički te imati drugačije poglede, a da izneseni stavovi ne potaknu otvoreni govor mržnje i pozive na linč.”

U Jovićevu obranu stao je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekavši kako je Jović korektan analitičar i znanstvenik, a ne političar, te se tako prema njemu treba i odnositi. “Osobno, uvijek sam se zauzimao za pravo na različito mišljenje”, poručio je Mesić i napomenuo da je činjenica da je hrvatski referendum o samostalnosti održan u “teškoj atmosferi i napetoj situaciji”.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik, potpredsjednik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća te profesor lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu o slučaju Jović za Aktual je rekao sljedeće: ”Proganjati pojedinca zbog napisanog znanstvenog mišljenja svojstveno je neslobodnim i nedemokratskim društvima. Znanost, svaka, a posebno društvene i humanističke, moraju imati slobodu otvaranja pitanja i pokretanja rasprava. Ako toga nema, onda ni nje neće biti, osim u egzilu, kao što je znalo biti. Što se ocjene prof. Jovića o referendumu tiče ona je do te mjere benigna, da nama koji imamo iskustvo tog vremena i koji o tome nešto znamo i iz znanstvene perspektive, reakcija na njegov stav pokazuje do koje je mjere naše društvo i danas neliberalno i nedemokratično. Što se predsjednikova postupka tiče, da je odabrao način koji predsjednici poduzimaju, hajka na prof. Jovića ne bi ni izbliza bila ovolika.”

braniteljski-portal.hr

braniteljski-portal.hr

Pupovac je istaknuo da na porast opće histerije u društvu gleda sa zabrinutošću i žalošću.”Jer zemlja čiji građani imaju sve manje vjere u to što će im donijeti sutra, što će im donijeti budućnost, na taj se način uvjeravaju da trebaju odustati od budućnosti i okrenuti se prošlosti, prošlosti mržnje, sukoba, zaostalosti i tradicionalizma. Zar pored toliko izgubljenih godina, trebamo tražiti povratak tih godina? Kome je i zašto danas bivša Jugoslavija problem kad imamo problem narastajuće neravnopravnosti naših građana u odnosu prema građanima drugih europskih zemalja i kad naša zemlja u nizu stvari nema suverenosti koliko je imala kao jugoslavenska republika? Tko to govori o “zločinačkoj vlasti”? Oni koji cijeljuju ruke osuđenim za ratne zločine i koji služe mise za Poglavnika? Kad se pomiješaju stranke i crkve, oltari i političke govornice, stradavaju i jedni i drugi, a prije svega narod i država. Toliko prošlosti, a tako malo svijesti o njoj.”

Pupovac ne vidi kako bi se ovog trenutka situacija mogla popraviti jer kako smatra, ključne institucije, a to su Vlada, Sabor, stranke i Crkva (katolička) svojim pogrešnim djelovanjem ili nedjelovanjem samo doprinose rastu tenzija u društvu, dok su civilne institucije ili kreatori javnog mišljenja preslabi ili ih zapravo nema.

POSTALO JE OPASNO

Naše ključne institucije svojim djelovanjem ili nedjelovanje vuku ovu naciju po krvavome blatu naše prošlosti i beznađa naše sadašnjosti, a mudrih i hrabrih, svjesnih i odgovornih nema na vidiku. Sve što se htjelo stići kao osnovne ciljeve ove nacije, i što se postiglo, i samostalnost i Europu, sad se uništava ili zbog neznanja, ili zbog nesposobnosti ili zbog materinjske sebičnosti. A najviše manjka zrelosti i viška samopouzdanja. Za državu koja ima slabe institucije, slabu ekonomiju i još slabiju politiku, to je veoma, veoma opasno. Širenje iluzije da će se to riješiti referendumima ili preferencijanošću kao što neki čine u bilo iz računice bilo iz očaja, samo će stvari pogoršati. Dakle, prvo treba ovo reći: postalo je opasno i prestanimo se ili praviti da nije tako ili takmičiti u tome tko će opasnost povećati”, upozorio je Pupovac.

Nakon svega, treba se zapitati što je sljedeće. Hoće li ratoborna retorika uoči obljetnice pada Vukovara dovesti do oskvrnjivanja te ‘hrvatske svetinje’? Hoće li se ovaj put sve zaustaviti samo na dvije kolone, onoj ‘narodnoj’ i onoj ‘nenarodnoj’?

Izvor: Aktual

Ostavite komentar

comments