Početna / Vijesti / HDZ-ov plan za drugi krug: Kolindi milijun, Josipoviću 800.000 glasova

HDZ-ov plan za drugi krug: Kolindi milijun, Josipoviću 800.000 glasova

Foto: hdz.hr

Foto: hdz.hr

Iako su u HDZ-u i prezadovoljni rezultatima prvoga kruga predsjedničkih izbora, euforije nema. Svima je jasno da pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović još nije sto posto osigurana i da će put do nje, uvjetno rečeno, biti posut trnjem.

Tijekom cijeloga ponedjeljka, 29. prosinca, u HDZ-ovoj središnjici na Trgu žrtava fašizma trajao je sastanak izbornog Stožera na kojemu se utvrđivala strategija i taktika za drugi izborni krug, 11. siječnja 2015.

Mnogo toga odvijalo se iza zatvorenih vrata jer u HDZ-u nikako nisu željeli da se njihovim dogovorima i projekcijama okoristi protivnički, tj. SDP-ov (i Josipovićev) tabor.

Ipak, neslužbeno doznajem da se u HDZ-u procjenjuje da Kolinda Grabar-Kitarović u drugom izbornom krugu može osvojiti 30 posto više glasova nego nego što je osvojila u prvom krugu, ove nedjelje. Ali samo pod uvjetom da se idealno poklope sve okolnosti.

Vasin plan

“Kao po urici”

Matematički rečeno, to bi značilo da se u HDZ-u u drugom izbornom krugu »puca« na okruglih milijun glasova – naspram 665.000, koliko je Kolinda osvojila u prvom krugu. Istodobno, procjenjuje se da Ivo Josipović ne može osvojiti više od 800.000 glasova. U postocima, to bi značilo da Kolinda u drugom krugu može ili bi trebala pobijediti s nekih 53, možda čak i 54 posto osvojenih glasova. Ali – to svi ističu – samo pod uvjetom da sve teče po planu, »kao po urici«, da nigdje ne dode ni do kakvoga zastoja ili podbačaja i da svaki kotačić u HDZ-ovom mehanizmu sa stopostotnim učinkom odradi svoj dio posla.

U biti, svi su optimisti, iako ne i fanatični optimisti. Bivši premijer Nikica Valentić potvrdio mi je svoju prognozu izrečenu u našem nedavnom intervjuu da će Kolinda u drugom krugu nadvisiti Josipovića za 2 ili 3 posto razlike – što bi, kako kaže, bio realan rezultat – a možda čak i za punih 5 posto, ako se sve okolnosti za njih sretno poklope. Ali, naravno, nitko to ne želi unaprijed potpisati.

U HDZ-u se upravo razmatraju mogućnosti i šanse da se Kolindin uspjeh iz prvoga kruga, težak 655 tisuća glasova, u drugome krugu podeblja na barem 900 tisuća, a možda i na cijeli milijun. Taj cilj, smatra se, ostvariv je, ali do njega je relativno kompliciran put s nekoliko teških dionica od kojih bi baš svaku trebalo odraditi vrhunski profesionalno i besprijekorno. To uključuje i nekoliko sasvim konkretnih mjera koje bi se, opet, trebale savršeno poklopiti s nizom, uvjetno rečeno, objektivnih okolnosti ili preduvjeta.

Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić rekao mi je u ponedjeljak, oko podneva:

Ovo je daleko najbolji rezultat od 1997. koji je postigao bilo koji HDZ-ov predsjednički kandidat. Ali, svi kapaciteti kojima u stranci raspolažemo nisu bili dokraja iskorišteni u prvome krugu. Ima još puno prostora za dodatne iskorake, i na tome ćemo u iduća dva tjedna morati maksimalno angažirano poraditi.”

Bit će možda najbolje da taksativno nabrojimo jednu po jednu mjeru ili jedan po jedan preduvjet, koji su zasad u igri, uz napomenu da neke bitne adute HDZ u ovome trenutku ne želi iznositi u javnost nego će ih, do daljnjega, oprezno i promišljeno čuvati za sebe. I, naravno, za svoju kandidatkinju.

“Vjetar u leđa”

Prvo, u nedjelju 11. siječnja trebalo bi biti puno bolje vrijeme nego što je bilo ove nedjelje, 28. prosinca. U HDZ-u kažu da im vremenske okolnosti protekle nedjelje nimalo nisu išle na ruku, odnosno da ih je vrijeme dosta »zeznulo«, jer je osobito u ruralnim dijelovima Hrvatske put HDZ-ovih glasača do birališta bio znatno otežan. A ponegdje čak i onemogućen.

Taj će preduvjet, možemo reći, gotovo sigurno biti ispunjen. Prema sadašnjim dugoročnim prognozama, u nedjelju 11. siječnja maksimalna dnevna temperatura iznosit će 9 stupnjeva, a minimalna (noćna ili ranojutarnja) minus dva stupnja. Pritom, čini se, neće biti padalina – osim možda u noći od subote na nedjelju.

Za Kolindu Brkić tvrdi da je najbolji mogući kandidat, ali drugi je bitan uvjet tzv. vjetar u leda koji su ona i HDZ dobili zahvaljujući neočekivano dobrom rezultatu u prvom krugu. Milijan Brkić rekao mi je o tome:

“Ovaj naš rezultat dokaz je da je HDZ – bez obzira na sve napade i svu sotonizaciju – na pobjedonosnom putu i da je danas u znatnoj mjeri konsolidirana stranka. Pokazalo se da su sve one agencije koje su prognozirale visoku pobjedu Ive Josipovića, već u prvom krugu, bile sasvim u krivu, odnosno da su željeli utjecati na raspoloženje birača, a ne ga utvrditi. Davale su Josipoviću do 12 posto prednosti, tvrdile da ga više od 80 posto birača smatra popularnim. HDZ itekako ima potencijala i snage, nevjerne Tome su konačno razuvjerene. A najbolji instrument za njihovo razuvjeravanje su konkretna djela i konkretni rezultati, kakve HDZ ima, a ne spinovi PR- kvazistručnjaka.

Faktor br. 3 je želja za promjenama – i to u većem, dominantnom dijelu hrvatskoga društva. U HDZ-u procjenjuju – na temelju rezultata u prvome izbornom krugu – da čak 60 posto građana želi »drugačiju« ili »bolju« Hrvatsku nego što je ona danas. A to je, otprilike, oko dvije trećine hrvatskoga biračkog tijela.

Želja za promjenama

Promjene su u prvome izbornom krugu prizivali ili zagovarali Kolinda Grabar-Kitarović, Ivan Vilibor Sinčić i Milan Kujundžić. A za status quo bio je aktualni predsjednik Ivo Josipović. Sada će, u drugom izbornom krugu, nositelj ili nositeljica »želje za promjenama« biti isključivo Kolinda – čime bi joj izgledi za bolji rezultat trebali, procjenjuje se, bitno porasti.

Naravno, u HDZ-u su itekako svjesni činjenice da je idealna matematička sinergija glasova koje su u prvom krugu zajedno osvojili Kolinda, Sinčić i Kujundžić nemoguća, odnosno da će se Kolinda, kad je o tom aspektu riječ, samo jednim dijelom okoristiti.

Faktor br. 4 su oni glasovi – a bilo ih je preko 100.000 – koje je u prvom krugu osvojio Milan Kujundžić. U HDZ-u su uvjereni da će se veći dio njih u drugome izbornom krugu preliti u korist Kolinde Grabar-Kitarović.

Direktor kampanje Kolinde Grabar-Kitarović Miro Kovač o tome mi je rekao:

“Mi ni u jednome trenutku nismo išli u polarizaciju s onim glasačima koji su se opredijelili za Kujundžića. Uvijek smo govorili da su to naši glasači. A to i jesu prirodno glasovi naše, tzv. Velike koalicije, okupljene oko HDZ-a; glasovi ljudi koji dijele isti, prepoznatljiv svjetonazor. Očekujemo da će se oni u drugom krugu opredijeliti za Kolindu, to više što istinski žele promjene u Hrvatskoj.”

Jedan od najosjetljivijih momenata u cijeloj ovoj priči ili računici (nazovimo ga »faktorom br. 5«) jest na čiju će se stranu preliti onih vrlo impozantnih (gotovo) 300.000 glasova koje je u prvom krugu osvojio Ivan Vilibor Sinčić, koji je zahvaljujući tom rezultatu s razlogom proglašen najvećim iznenađenjem predsjedničkih izbora (tj. njihova dosadašnjeg dijela). Naravno, budu li se ti njegovi glasovi uopće prelili na bilo čiju stranu.

U HDZ-u su uvjereni da jedan dio njih može, u drugom krugu, osvojiti Kolinda Grabar-Kitarović, iako to neće biti baš tako lako postići. Milijan Brkić mi je o tome rekao:

“Sinčić progovara glasom naroda, a to smo i mi. I mi smo glas naroda. Samo što mi, tobože, nismo vjerodostojni jer nas mnogi nazivaju lopovima. Ali tu smo – gdje smo. Puno toga za što se Sinčić zalaže neprovedivo je u normalnim demokracijama, ali u mnogim stvarima ja se ili u potpunosti ili djelomice slažem s njim. On je sasvim u pravu kad govori da političke elite ne smiju odlučivati o svemu. Slažemo se, dakle, sa Sinčićem u mnogim pitanjima, međutim tu postoji problem provedbe. A to znači da treba naći prave alate, taktiku i načine da se ciljevi koje on zagovara uistinu i ostvare. Jedna je od naših strategija da te poruke jasno artikuliramo. Sinčićevi su glasači rekli da nisu zadovoljni stanjem u državi, i mi također tako mislimo – ali do ciljeva i rezultata može se doći samo na temelju konkretnih i razrađenih programa i ideja. Ako ste pažljivo slušali, i javno obraćanje Kolinde u nedjelju navečer, nakon objave rezultata, bilo je upravo na tom tragu…”

U HDZ-u upravo razrađuju kako da ono o čemu govori Ivan Vilibor Sinčić (po njihovim internim informacijama, njegov je glavni savjetnik u kampanji po tom pitanju bio prof. Slavko Kulić) dovedu u tzv. realne okvire, pa da se uspostavi što čvršća i djelotvornija »veza« između Sinčića i Kolinde, koja bi rezultirala odgovarajućim postocima u drugom krugu.

U HDZ-ovu izbornom stožeru u ponedjeljak se o tome puno raspravljalo, a raspravljat će se, čini se, i idućih dana. Ne ide nimalo lako i jednostavno – jer Sinčić i Kolinda, tj. Sinčić i HDZ, ipak nisu jedno te isto.

U trenutku kad sam dovršavao ovaj tekst, to pitanje još nije bilo dokraja razrađeno. U HDZ-u svakako ne bi htjeli obećavati puno (ili previše) toga što na kraju neće moći izvršiti.

Faktor ili mjera br. 6 jest mobilizacija sveukupnoga HDZ-ova biračkog tijela, koja je u prvome krugu samo djelomice (ponajprije zbog lošeg vremena) bila ostvarena. U HDZ-u vjeruju da po tom pitanju mogu učiniti puno više, i to u onoj mjeri ili onom opsegu o kojem druge stranke mogu samo sanjati.

Brojno članstvo

Politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak taj mi je, vrlo bitan aspekt, objasnio ovim riječima:

“Poznato je da HDZ ima daleko veći broj članova nego bilo koja druga stranka u Hrvatskoj. Mi imamo oko 220 tisuća članova. I mi s njima odlično komuniciramo, oni žele sudjelovati i vole kad ih se oko nečega angažira. Ali ono što bismo sad mi željeli postići – to je da oni u drugom izbornom krugu uključe u glasovanje i svoje prijatelje i rodbinu. Ako svaki član dovede na biralište jednog ili dvojicu koji formalno nisu članovi HDZ-a – to bi bilo vrlo značajno pojačanje za Kolindu. I inače se često događa da naši simpatizeri glasuju za neku stvar upravo zahvaljujući tim našim lokalnim članovima. Oni se kojiput i ne slažu s rješenjima HDZ-a, ali zbog povjerenja u te pojedince, svoje prijatelje ili rodbinu, glasuju za nas. Tako se širi ta pozitivna priča. A kada je kandidat poput Kolinde prihvatljiv svima, ili barem mnogima – onda to i nije tako teško učiniti.”

Zadatak br. 7 je jače angažirati i upregnuti koalicijske partnere HDZ-a. To ne bi trebao predstavljati neki veliki problem, jer se tzv. Velika ili Narodnjačka koalicija, koja je okupljena oko HDZ-a, sastoji od 10 stranaka ili udruga, kojima bi se, u »akciji Kolinda«, mogle priključiti i još neke stranke ili udruge, koje formalno (barem u ovome trenutku) nisu članice Koalicije.

U HDZ-u i oko HDZ-a postoji uvjerenje da bi se na taj način, jačim angažiranjem koalicijskih partnera HDZ-a, postojeći Kolindin saldo, osvojen u prvom krugu, a koji iznosi preko 650 tisuća, mogao povećati za dobrih 15 posto.

Jedan od onih koji dijeli takvo mišljenje jest i Ladislav Ilčić, predsjednik stranke Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, koja je sastavni dio HDZ-ove koalicije. On mi je rekao:

“Na parlamentarne izbore obično izađe preko 60 posto birača, a ove ih je nedjelje izašlo samo 47 posto. To znači da postoji još 15 posto ljudi koji znaju izaći na izbore, a sad nisu izašli, možda i zbog lošeg vremena. Treba animirati tih 15 posto, većina njih trebala bi biti za Kolindu. Ovdje svakako valja imati na umu i referendum o braku, iz 2013. Na tom je referendumu predsjednik Josipović bio eksplicite protiv – a na nj su izašli i mnogi koji inače ne idu na izbore. Usporedba se nameće sama po sebi: u ovome, drugom krugu predsjedničkih izbora također imamo situaciju u kojoj se može postići promjena političkog diskursa prema nekim temeljnim vrijednostima koje određuju naš narod. Osim toga, puno je tih ljudi sada bilo pomalo i zbunjeno, jer je u igri bilo četvero kandidata. No sada je sasvim drugačije, kad su ostali samo njih dvoje, Kolinda i Josipović. Možda neki i nisu oduševljeni Kolindom, ali znaju da je jako važno da se Josipović smijeni.”

Politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak u potpunosti dijeli Ilčićevo mišljenje, s tim da mi je naglasio da on u ovoj računici računa i na glasove Željke Markić, iako njezina udruga nije u HDZ-ovoj koaliciji.

Svjetonazorski bliski

“Uvjeren sam”, rekao mi je Čuljak, “da će članovi udruge Željke Markić prepoznati Kolindu, jer oni su svjetonazorski tu. Kao, uostalom, i Kujundžić i njegovi simpatizeri. To je sasvim jasno pokazao referendum o braku, što smo ga i mi u HDZ-u snažno podržali.

Osmi je faktoru HDZ-u »idealnom« pobjedničkom scenariju za drugi krug predsjedničkih izbora činjenica da je Kolinda Grabar-Kitarović nešto mlađi kandidat od Ive Josipovića pa će se lakše moći približiti mladim ljudima u Hrvatskoj koji su eksplicitno za promjene.

Ovo je, u neku ruku, nadopuna točke br 5, koja se odnosi na uspostavljanje »veze« između Kolinde i Ivana Vilibora Sinčića, o čemu mi je direktor Kolindinine kampanje Miro Kovač rekao: “Kolinda je generacijski bliža mladim ljudima od Josipovića, ona je relativno mlada žena, pa će zahvaljujući tome uspjeti »adresirati« njihove težnje, očekivanja i aspiracije – svakako kudikamo uspješnije od aktualnog predsjednika. Osim toga, ona ima i tu prednost što neko vrijeme nije bila aktivna u političkom životu Hrvatske pa ju se ne može kriviti za neke stvari koje su loše učinjene. Ona je svježa snaga – a istodobno i iskusna.”

Stariji glasači

Doduše, kao kontrapunkt ovoj tezi sam Kovač je izrekao svoje mišljenje, ili svoju procjenu, da je za Ivana Vilibora Sinčića u prvom krugu glasovao i vrlo respektabilan broj starijih građana, a ne samo mladih.

– To treba respektirati – kazao mi je – sve su to razočarani ljudi, s njima treba dijalogizirati.

Deveta mjera ili deveti HDZ-ov strategijsko-taktički imperativ za drugi krug predsjedničkih izbora mogao bi se izraziti riječima »što više optimizma, a što manje pesimizma i defetizma«. Time se želi reći da je postojeća vlast, personificirana u predsjedniku Josipoviću i premijeru Milanoviću, u znatnoj mjeri (su)krivac za ovoliku količinu beznađa i dezorijentiranosti u hrvatskome pučanstvu i medu hrvatskim građanima, i da takvo stanje ili takav smjer treba iz temelja promijeniti. Miro Kovač o tome kaže:

“Njemački političar i kancelar iz 1960-ih Ludwig Erhard, jedan od utemeljitelja socijalno-tržišnog gospodarstva u Njemačkoj i u ovom dijelu Europe, tvrdio je, sigurno ne bez razloga, da je 50 posto ekonomije zapravo – psihologija. Takav pristup treba primijeniti i kod nas, u Hrvatskoj. Nama je potreban optimistički, mobilizirajući i pozitivan diskurs, pun atmosfere poleta, a ne ovakvo malodušje koje u nas vlada već godinama. Umjesto zlokobnog i prijetećeg izraza »antirecesijske mjere« treba upotrebljavati sintagmu »mjere za konjunkturu«, kao što bi i mnoge druge negativističke izraze, koji podstiču depresiju, trebalo zamijeniti onima pozitivnim.”

U širenje malodušja u Hrvata Kovač ubraja i nedavno izrečenu tvrdnju premijera Milanovića kako »Hrvatska nikada neće biti bogata«, pa kaže, uz ostalo:

“Mi smo taj optimistički duh trebali usvojiti onoga trenutka kad smo ušli u Europsku uniju – ali to, nažalost, nije učinjeno. Jednako tako, nismo proslavili ni 20 godina međunarodnog priznanja Hrvatske, pa čak ni 25 godina uvođenja hrvatskoga višestranačja, tj. 1989.”

Po Kovaču, Kolinda će biti – ili bi trebala biti – taj presudni faktor koji bi, zahvaljujući (i) svojoj optimističkoj prirodi, trebala u hrvatski politički, društveni i gospodarski život unijeti puno više optimizma i vedrine nego što je to u ovome trenutku slučaj.

Faktor br. 10 činjenica je da je u zemlji vrlo loše stanje, a da predsjednik Josipović (kao ni premijer Milanović) po tom pitanju ne poduzima ništa ili gotovo ništa.

Kolinda Grabar-Kitarović bi, po HDZ-ovim stratezima, svojim naglašenim aktivizmom trebala maksimalno ukazivati na tu činjenicu i uvjeravati glasače da će i u tom pogledu ona, ako pobijedi, biti odlučujući faktor promjene.

A tu je i mjera br. 11 koja bi trebala biti odgovor na istupe predsjednika Josipovića i premijera Milanovića neposredno nakon proglašenja rezultata prvoga kruga predsjedničkih izbora, u nedjelju navečer – a koji su u HDZ-u doživljeni kao svojevrsna prijetnja. U HDZ-u je, naime, protumačeno da Milanović i Josipović jednostavno neće dopustiti – ovako ili onako – smjenu vlasti u Hrvatskoj, odnosno povratak na vlast »zločinačke organizacije« poput HDZ-a.

Milijan Brkić mi je o tom aspektu rekao:

“Najbolji odgovor Milanoviću i njegovim prijetnjama kojima opet najavljuje zlouporabu institucija sustava radi obračuna s političkim suparnicima – bit će taj da će Kolinda na predsjedničkim izborima pobijediti njegova kandidata Ivu Josipovića, koji svojim nečinjenjem i nereagiranjem podržava ovu Vladu koja nas je dovela na rub propasti. Doduše, da HDZ nije bio onako bahat i arogantan kao što je svojedobno bio, i da nije bilo svih onih negativnosti u njegovu vodstvu, prije nekoliko godina – Milanović nikada ne bi dobio izbore. Nažalost, i njega je zahvatio problem ‘političkih kasta’…”

U razgovoru sa mnom glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić odgovorio mi je i na pitanje hoće li Kolinda Grabar-Kitarović, ako 11. siječnja 2015. bude izabrana za predsjednicu, pokrenuti inicijativu za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora (npr. u proljeće), i to ovim riječima:

“Mi bismo voljeli da parlamentarni izbori budu što prije, a to znači prije ljeta 2015. Ne zbog nas, nego zbog stanja u državi, a i zbog činjenice da ćemo, u slučaju Kolindine pobjede, imati vjetar u leda. I mi smo za to spremni, no bojim se da će aktualna vlast te izbore prolongirati, koliko god to bude moguće, i ići do kraja.”

Brkić mi je ujedno otkrio da je u kontaktu s nekim visokim dužnosnicima iz HNS-a i da su i oni vrlo nezadovoljni SDP-om, s kojim su u vladajućoj koaliciji.

“Potužili su mi se”, rekao je, “da u SDP-u gledaju samo na ideologiju, a da o biznisu, u koji se HNS-ovci jako dobro razumiju, nemaju pojma.”

Šeksov osmijeh

U nedjelju navečer, u Hypo centru u Slavonskoj aveniji, gdje je stožer Kolinde Grabar-Kitarović organizirao izbornu noć, susreo sam se s još nekoliko HDZ-ovih čelnika i visokih dužnosnika. Svi su bili vrlo optimistički raspoloženi, nitko nije izrazio sumnju u dobar (čitaj: pobjednički) Kolindin rezultat u drugom krugu.

Vladimir Šeks je rekao, uz svoj karakterističan pomalo zagonetan osmijeh:

“Bit će tijesno, ali dajem blagu prednost novoj predsjednici. Blagu, ali odlučnu.”

Luka Bebić je naglasio da Kolinda u drugom krugu može nadoknaditi svaki zaostatak koji je manji od 5 posto.

Europarlamentarac Andrej Plenković je Josipovićev rezultat proglasio “debaklom”, podsjetivši na činjenicu da je Stipe Mesić na svojim drugim predsjedničkim izborima dobio u prvome krugu, kao aktualan predsjednik, 48 posto glasova – što je 10 posto više glasova nego što je sada osvojio Josipović.

Uspjeh Kolinde Grabar-Kitarović u prvome krugu Plenković je okarakterizirao kao “veliku pobjedu HDZ-a”, jer je njezin rezultat, kako je istaknuo, upravo “HDZ, sa svojim vodstvom, iznio na leđima”.

Plenković je uvjeren da će Kujundžićevi glasovi u drugom krugu ići Kolindi, a da će Sinčićevi glasači u drugom krugu apstinirati.

Svejedno, na moje izričito pitanje, tko će pobijediti u drugom krugu, Kolinda ili Josipović, Plenković nije htio dati izričit odgovor. Zadržao je određenu notu opreznosti, koja, koliko vidim, nije strana ni ostalim HDZ-ovcima (ili barem većini njih).

Izbori, ipak, još nisu gotovi.

Autor: Darko Hudelist

Izvor: Globus

Ostavite komentar

comments