Početna / Vijesti / HDZ-ovi ‘tajanstveni’ glasači mogli bi ponovno iznenaditi

HDZ-ovi ‘tajanstveni’ glasači mogli bi ponovno iznenaditi

SDPIzlazne ankete Jadranku Kosor izbacile su iz drugoga kruga predsjedničkih izbora, a 2007. krivo protumačile vodstvo SDP-a jer su ih mediji tumačili bez metodologijskih rezervi Vesna Lamza-Posavec, voditeljica Centra za istraživanje javnog mnijenja i masovnih medija s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, pojašnjava izvore pogrešaka i pristranosti koje su se dogodile u izlaznim anketama na posljednjim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, zašto je moguć utjecaj objavljenih rezultata predizbornih anketa na izborno ponašanje birača zanemariv te kako se “dijele” izborni apstinenti. Hrvatska, relativno mlada tranzicijska zemlja, tek je 2005. počela objavljivati rezultate izlaznih anketa izbora koji su u granicama svjetskih iskustava zadovoljavajući. Utjecaj objavljenih rezultata predizbornih anketa na izborno ponašanje birača, suprotno uvriježenom mišljenju, zanemarivo je mali, a silazan trend odazivanja na izborima karakterističan je i za brojne zemlje s dugotrajnom demokratskom tradicijom kao i za većinu predstavnica tzv. novih demokracija.

Prognoze, lažne prognoze

Prvi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2005. i izbori za Hrvatski sabor 2007. ostali su zapamćeni po široj medijskoj prezentaciji izlaznih anketa (posebice preko elektroničkih medija). “Takve ankete u razvijenim zemljama već su uobičajeni istraživački postupak kojim se prije prvih službenih objava nastoji osigurati vjerna projekcija izbornih rezultata”, kaže Lamza-Posavec i dodaje da su upravo rezultati takvih anketa za istraživače javnog mnijenja mogućnost identificiranja pogrešaka i pristranosti koje su se tada kod nas pojavile. Podsjetimo, na spomenutim izborima izlazne su ankete unatoč relativno malim numeričkim odstupanjima pogrešno imenovale jednoga predsjedničkoga kandidata za ulazak u drugi izborni krug, odnosno pogrešno su procijenile koja će stranka osvojiti najviše glasova. “Uobičajeni su ciljevi izlaznih anketa informirati javnost o izbornim rezultatima prije zatvaranja birališta, proučavati političko opredjeljenje, stavove i karakteristike biračkog tijela koje se odaziva na izbore, ali i analizirati valjanosti anketne metode”, kaže Lamza-Posavec i dodaje kako se počeci izlaznih anketa vežu za SAD još u prvoj polovini 20. stoljeća. “Takva praksa ne samo da se održala nego se u toj zemlji i intenzivirala, američki zakon dopušta objavljivanje rezultata izlaznih anketa u izbornom danu”, kaže Lamza-Posavec i dodaje kako se “promašaji” izlaznih anketa događaju i u najdemokratskijim i najrazvijenijim zemljama svijeta. “Unatoč rigoroznoj proceduri prikupljanja i vrednovanja anketnih podataka, nakon 1990. na svim predsjedničkim i većini senatorskih i guvernerskih izbora u SAD-u dosljedno je zabilježena određena pristranost u korist demokratskih kandidata.” U Hrvatskoj je iskustvo s predizbornim anketama mnogo kraće, prva izlazna anketa provedena je prilikom prvoga kruga predsjedničkih izbora 2005. godine. Takve ankete provele su za televizijske kuće agencije Puls i Gfk – Centar za istraživanje tržišta. Rezultati obiju agencija predvidjeli su uvjerljivu izbornu prevlast Stjepana Mesića te ulazak Borisa Mikšića u drugi izborni krug, dok su Jadranku Kosor smjestile na treće mjesto. “U numeričkom smislu u oba je slučaja podcijenjen rezultat kandidatkinje HDZ-a Jadranke Kosor, a precijenjen rezultat neovisnoga kandidata Borisa Mikšića. Ukupan dojam o odstupanju rezultata temeljio se na činjenici da su obje agencije pogrešno predvidjele poredak vodećih kandidata te pogrešno prognozirale sudionike drugoga kruga izbora”, kaže Lamza-Posavec.

Taj je dojam (posebice u televizijskom predstavljanju) potenciran nedostatno opreznom interpretacijom rezultata, bez metodologijskih rezervi koje su uobičajeno vezane uz rezultate anketnih istraživanja te njihovom usporedbom s objavljenim podacima DIP-a (koji su uključivali i rezultate glasovanja Hrvata u inozemstvu, što nije bilo obuhvaćeno izlaznim anketama) i time se još povećala razlika. “Uzevši u cjelini, podaci pokazuju da su indeksi pristranosti tih dvaju istraživanja bili manji od jedan, što znači da su u prosjeku odstupanja rezultata bila u granicama standardne pogreške uzorka”, pojašnjava Lamza-Posavec. Od svih dosad provedenih analiza najveću pozornost javnosti privukla su izlazna istraživanja u povodu izbora za Hrvatski sabor 2007., koja su unijela dramatiku u ionako neizvjesnu izbornu noć. Na tim su izborima izlazne ankete radile agencije Puls, Medijana Fides i Valicon i sve tri ankete predvidjele su prednost SDP-a u odnosu na HDZ, i to u rasponu od 1,5 do 2,2 posto, a ishod izbora bio je obratan – HDZ je pobijedio s razlikom od 1,9 postotaka. Dakle, dogodila se slična pogreška procjene kao i u predsjedničkim izborima dvije godine prije, s tim što se u Hrvatskoj za izračun zastupničkih mjesta u Saboru primjenjuje d’Hontova metoda koja je vrlo osjetljiva na male numeričke razlike. “Opravdano je pretpostaviti da bi jedan od razloga tome trebalo tražiti u dosljedno utvrđenoj sklonosti slabije obrazovanih i starijih osoba da odbiju anketiranje, a takvih je osoba razmjerno više među glasačima HDZ-a nego SDP-a”, kaže Lamza-Posavec i zaključuje kako rezultati dosad provedenih izlaznih anketa u Hrvatskoj, iako uglavnom nedostatno precizni, ipak nisu toliko pogrešni koliko je bila pogrešna njihova interpretacija i medijsko predstavljanje. No kako je sasvim izvjesno da će drugoga kruga predsjedničkih izbora biti, moglo bi ponovno biti “iznenađenja” posebice zato što je prema sadašnjim predizbornim anketama gužva na “drugome mjestu”, a među onima koji se “gužvaju” postoje i (bivši) HDZ-ovi kandidati i (bivši) SDP-ov kandidat. Bit će to stvarno zanimljiva izborna noć, nadajmo se da će prema izlaznim anketama “samo” dva kandidata ići u drugi krug.

Slab utjecaj predizbornih anketa

U istraživanju Lamze-Posasvec o mogućem utjecaju objavljenih rezultata predizbornih anketa na izborno ponašanje birača polazilo se od pretpostavke da je izravan utjecaj na glasače moguć ako su zadovoljena tri uvjeta: da su potencijalni glasači vidjeli takve ankete, da poznaju njihove rezultate i da vjeruju u njihovu vjerodostojnost. “Kada se sve to zbroji, dolazimo do podataka da rezultati predizbornih anketa mogu utjecati na svega jedan do dva posto potencijalnih birača, što je zanemarivo”, kaže Lamza-Posavec i dodaje kako se u istraživanjima uoči parlamentarnih izbora 2003. i uoči predsjedničkih 2005. pokazalo da je onih na koje se teorijski moglo utjecati bilo najviše među potencijalnim glasačima tada drugoplasiranog SDP-a, odnosno predsjedničkoga kandidata Stjepana Mesića. Tema o mogućem utjecaju predizbornih rezultata na oblikovanje političkih stavova i izbornog ponašanja građana jedna je od najpolemičnijih tema uoči svakih izbora. “Unatoč proturječnim i nedostatno uvjerljivim rezultatima empirijskih provjera takvih preduvjerenja, u brojnim zemljama zakonski su regulirana određena ograničenja u objavljivanju takvih rezultata istraživanja”, kaže Lamza-Posavec i dodaje kako, primjerice, u Luksemburgu zabrana objavljivanja obuhvaća razdoblje od čak 30 dana prije izbora. U Grčkoj i Italiji zabrana je 15, Slovačkoj 14, u Bugarskoj, na Cipru, u susjednoj Sloveniji, Turskoj, Peruu i Urugvaju 7 dana, dok Hrvatska spada u isti rang s Francuskom, Poljskom, Portugalom, Izraelom i Argentinom u kojima je zabrana samo dan prije izbora.

Izvor: Poslovni dnevnik 4.12.2009. (str 12-13)

Ostavite komentar

comments