Početna / Vijesti / Hrvatskoj se ne može dogoditi ‘Cerar’, ali može žena predsjednica!

Hrvatskoj se ne može dogoditi ‘Cerar’, ali može žena predsjednica!

10410579_10152198616677050_6935735083403948515_n

Trenutno devet žena u svijetu obnaša funkciju predsjednice države, a 11 ih zauzima premijersku funkciju. Dakle, “jednomjesečna” stranka u Hrvatskoj sasvim sigurno ne može pobijediti na parlamentarnim izborima, ali realno može dobiti prvu predsjednicu.

Dok u svijetu vlada fenomen ženskih predsjednica i premijerki u susjednoj Sloveniji je postala prava moda osnovati stranku mjesec dana prije izbora i onda na njima odmah pobijediti.

Kao i na prijevremenim izborima 2011. godine, kada je na opće iznenađenje relativnu većinu u parlamentu osvojila stranka koju je ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković osnovao samo nekoliko tjedana prije otvaranje birališta i ovi posljednji izbori svjedoče o nastavku svojevrsnog slovenskog fenomena.

Dakle, stranka Mire Cerara osnovana prije mjesec dana, pobijedila je na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Sloveniji. Zapravo to još uvijek nije ni stranka s nekim profiliranim političkim programom, već grupacija ljudi koju vodi sveučilišni profesor i pravnik, sin nekadašnjeg gimnastičkog prvaka Mire Cerara, sastavljena od intelektualaca i profesora te ljudi koji zadnjih dana ističu kako žele obnoviti slovensku politiku, inzistirajući na etičkim vrijednostima i suzbijanju korupcije, posebice u vrhu politike.

Slovenski analitičari Cerarov uspjeh povezuju sa željama biračkog tijela za temeljitim promjenama i traganju za novim licima i osobama koje nemaju mrlja u dosadašnjoj javnoj karijeri, međutim u isto vrijeme birači upadaju u jednu drugu zamku. Očito iz iskustva Janković/Bratušek nisu izvukli pouke, pa su i sada ponovno birali ljude o kojima malo ili gotovo ništa ne znaju.

Naime, Cerar dosta nejasno obećava više pravne i političke kulture, čime je privukao dosta apatičnih i razočaranih birača, te obećava kako će stvoriti široku koaliciju različitih stranaka u vladi koja bi zemlju izvukla iz krize. Građani u sveopćoj apatiji, nažalost jedini izlaz vide u novoj stranci, novim ljudima na političkoj sceni koji se tek trebaju dokazati i pokazati što znaju i koliko mogu.

Kako pobijediti HDZ i SDP?

I dok Slovenci u stranci vrlo jednostavnog imena i predznaka (Stranka Mira Cerara) vide spasitelja, u Hrvatskoj se već dugo govori o “trećem putu” i trećoj političkoj snazi koja bi mogla narušiti sadašnju bipolarnost, no do sada su to uglavnom bili trenutni bljeskovi koji su se vrlo brzo ili utopili u vladajućoj koaliciji ili su se ispuhali u oporbenoj nemoći.

Pitanje je koliko bi takav scenarij uopće bio moguć i u Hrvatskoj, odnosno koliko je izgledno da na slijedećim izborima pobijedi neki politički novajlija. Prema trenutnim anketama najbliža tom cilju je Mirela Holy sa svojom strankom koja nema ni godinu dana. Naime, bez obzira što mislili o tome, Hrvatska ima nešto stabilniji stranački sustav nego u Sloveniji. Dvije najveće suprotstavljene stranke imaju prilično čvrsto jezgro svojih birača. Holy svoju popularnost može zahvaliti jedino dramatičnom padu povjerenja i razočaranjem lijevih birača u aktualnu vlast, ali Hrvatskoj se realno teško može dogoditi primjer Mattea Renzija, novog talijanskog političkog lidera koji se uspio nametnuti svojim programom kao premijer pa je na europskim izborima pomeo i radikalnu ljevicu i desnicu.

Danas doduše treći put najavljuju i Savez za Hrvatsku, zatim stranka Nikice Gabrića uz postojeće laburiste, no čak i da uspiju pridobiti naklonost birača njihov glavni deficit je taj što ne mogu pobijediti na izborima (kao primjerice Cerar) pa su osuđeni na koaliranje sa SDP-om ili HDZ-om, a to se u dosadašnjoj praksi pokazalo kao smrt – upravo za male stanke.

I Kosovo ima predsjednicu

Izgledi da se u Hrvatskoj pojavi neka “jednomjesečna” stranke i pobijedi na izborima u ovom trenutku ravna su dobitku na Eurojackpotu, no Hrvatska bi se mogla uključiti u jedan drugi trend – onaj žena u vrhu vlasti.

Iako je položaj žena u mnogim državama svijeta nezavidan, pa čak i u nekim najrazvijenijim državama, broj žena koje su se probile u sam vrh političke scene svojih zemalje raste iz godine u godinu. Trenutno devet žena u svijetu obnaša funkciju predsjednice države, a 11 ih zauzima premijersku poziciju. Prisutnost nekih država na listi ne iznenađuje, poput Finske i Švicarske, jer su to države sa visokim stupnjem demokracije i poštivanja ljudskih prava. U Švicarskoj je do sada četiri predsjednička mandata držala žena. No treba podsjetiti kako su i u nerazvijenom dijelu svijeta žene uspjevale osvajati vlast. Šri Lanka je od šezdesetih godina pa do danas imala dvije premijerke i predsjednicu, a u državama poput Argentine, Filipina i Irske, žene se od devedesetih pojavljuju na funkciji predsjednica država.

Na listi žena našla i predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednica Brazila Dilma Rousseff, premijerka Islanda Jóhanna Sigurdardóttir, predsjednica Argentine, premijerka Njemačke, Finske, Latvije, a na listi su se našli čak i Kirgistan i Indija. Roza Otunbayeva došla je na vlast u Kirgistanu nakon travanjske revolucije 2010., kada je smijenjen tadašnji predsjednik Bakiyev, a funkciju predsjednice je obnašala do kraja 2011. Indija se može pohvaliti predsjednicom Pratibhom Patil.

Najbogatije i najuspješnije zemlje Europe vode žene!

Karizmatična Michelle Bachelet pobijedila je na predsjedničkim izborima u Čileu, čime je postala prva čileanska liderica koja je osvojila i drugi predsjednički mandat. Pobjeda Bachelet pokazatelj je trenda mnogih zemalja Latinske Amerike, koje sve češće biraju žene za lidere. Na čelo jedne siromašne afričke zemlje – Malavija je u travnju 2012. godine prvi put došla žena – Joyce Banda, nakon što je prethodni predsjednik te afričke države, Bingu vu Mutarik, umro od srčanog udara. Ellen Johnson Sirleaf (72) postala je 2005. godine, dvije godine po okončanju brutalnih 14-godišnjih sukoba u Liberiji, prva žena predsjednica neke afričke države. Sheikh Hasina je dva puta birana za predsjednicu vlade Bangladeša, a Yingluck Shinawatra, najmlađa sestra svrgnutog tajlandskog premijera Thaxina Shinawatre, uvjerljivo je, sa svojom opozicijskom strankom pobijedila na izborima 2011. godine i postala prva žena premijerka Tajlanda.

Južna Koreja je u krajem 2012. godine izabrala Park Geunhje za prvu ženu predsjednicu. Dalija Gribauskaite došla je na čelo Latvije poslije pobjede na predsjedničkim izborima 2009. kada je osvojila 69 posto glasova.

Njemačka kancelarka Angela Merkel koju danas smatraju (uz Obamu i Putina) najmoćnijom političkom figurom u svijetu, uživa glas oprezne i pragmatične liderice koju pristalice nazivaju majkom nacije. Konzervativna Merkelova prije nepunih godinu dana započela je svoj treći mandat na čelu njemačke vlade.

I Slovenija je donedavno imala premijerku Alenku Bratušek (prva žena na toj funkciji od neovisnosti). Za razliku od nje predsjednica norveške vlade Erna Solberg druga je žena na toj funkciji u najsjevernijoj europskoj zemlji. Polovinu ministara u njenom kabinetu danas čine žene.

Dakle uz Argentinu, Brazil i Čile, i Kostarika (iznenađenje ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu) se može pohvaliti ženom predsjednicom – Laura Chinchilla pobijedila je na izborima u veljači 2010. godine. Prije nje to je uspjelo Portia Simpson-Miller koja je 2006. postala prva žena na čelu vlade Jamajke.

Na predsjedničkim izborima krajem godine u Hrvatskoj, sadašnjem predsjedniku Josipoviću će ozbiljno konkurirati Kolinda Grabar Kitarović, a hoće li na kraju i uspjeti ovisi prije svega o zrelosti hrvatskih birača.

Izvor: dnevno.hr, 14.07.2014.

Ostavite komentar

comments