Početna / Izdvojeno / Između čega biramo 11. siječnja

Između čega biramo 11. siječnja

Za tjedan dana Hrvatska će na ovaj ili onaj način dobiti predsjednika ili predsjednicu. Bez obzira tko izašao ili ne izašao, prekrižio li listić, dopisao Vilibora ili sve političare poslao u tamo gdje ih se u psovkama šalje, Kolinda Grabar Kitarović ili Ivo Josipović će postati predsjednica ili predsjednik Republike. Nekome je možda svejedno tko. Netko će reći da su svi isti. Meni nikada nisu, i smatram da uvijek postoji izbor. Koja god dva kandidata završila u drugom krugu, ja bih jednog zaokružio. Zato jer ljudi, okolnosti i njihov utjecaj na našu budućnosti nikada ne može biti jednak.

Grabar Kitarović i Josipović

Na razini programa za slijedeće petogodišnje predsjednikovanje kandidati imaju dijametralno suprotnu ponudu. Ivo Josipović nudi projekt ustavnih promjena. Kolinda Grabar Kitarović ne nudi ništa konkretno. Osim što smatra da Ustav ne treba mijenjati. S čim se slažu i Karamarko i Milanović. Zapravo, već to samo po sebi dovoljno govori. No, bez obzira na zapravo jedinstven stav vodstva HDZ-a i SDP-a po tom pitanju, da vidimo što ta razlika konkretno znači.

Hrvatska ima više od pet stotina jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave. I svaka od tih jedinica ima načelnika, gradonačelnika ili župana, pet stotina puta multiplicirane prateće službe, pročelnike ovog ili onog, tajnike i tajnice, kao i pet stotina vijeća sa ukupno desecima tisuća vijećnika kojima se isplaćuju naknade. I o tome ste mogli čitati na ovom blogu. Ta preglonazna, opterećujuća, birokratizirana i neproduktivna struktura zacementirana je Ustavom. I bez ustavnih promjena, koje predlaže Josipović, a protive im se Grabar Kitarović, Karamarko i Milanović, situacija se sigurno neće promijeniti. Dakle, ako na izborima zaokružite KGK, poništite listić, ili jednostavno ne prošetate do birališta, svojim činom podržavate status quo, desetke tisuća sitnih političkih “uhljeba”, i strukturu koja stranke održava ovakvima kakve jesu.

Slijedeći programski okvir je također vezan uz promjene Ustava, a konkretizira se u Vatikanskim ugovorima.

Vatikanski su ugovori, najblaže rečeno, kontroverzna tema. Mnogi (uključujući i mene) se duboko protive načinu na koji je hrvatskom društvu, usprkos Ustavom propisanoj sekularnosti, nametnuta indoktrinacija, kao i načinu financiranja i (ne)oporezivanja Crkve. Od religiozne satnice koja u školama nadmašuje satnicu zemljopisa, biologije ili kemije, do stotina milijuna (barata se brojkama od 650 milijuna pa do milijarde) kuna godišnje koje se iz proračuna isplaćuju u korist Crkve i obaveza prema Vatikanskim ugovorima. S druge strane, političari, pa i oni koji zastupaju birače koje smeta takav aranžman, teme vezane uz te ugovore ne žele dotaknuti ni štapom. Primjerice, sva su četiri predsjednička kandidata na posljednjem sučeljavanju odgovorila da je vjeronauku mjesto u školi (doduše, Josipović i Sinčić uz neke ograde).

No najgora stvar u cijeloj priči i nije sadržaj Vatikanskih ugovora, već nezaštičenost građana. Ustavni sud se proglasio nenadležnim za ocjenjivanje ustavnosti svih međunarodnih ugovora, pa tako i Vatikanskih. Dakle ako vam je svejedno ako u pravnom sustavu imamo potencijalno neustavne zakone, slobodno preskočite ove izbore. Zato se i kaže da društvo ima vlast (i državu) upravo onakvu kakvu zaslužuje.

Što se tiče programa Kolinde Grabar Kitarović, otkriti ću vam tajnu – stvarno postoji dokument pod imenom “Program”. No o njemu ne znate ništa, zato jer u njemu ne piše ništa vrijedno pamćenja. Dao sam si truda, i pročitao taj dokument – nešto što vjerojatno nije napravilo 99,99% članova HDZ-a. I zaista u njemu nema ničeg konkretnog.

Kolindin program se svodi na dvije sastavnice. Prvo, navela je da namjerava “pokrenuti i predložiti” sjednice Vlade po najmanje pet različitih tema. Naravno, Vlada nema apsolutno nikakve obaveze te sjednice i održati, tako da se tu radi o poznatom “lupanju šake o stol” koje je najavila. Pored teatralnosti te “programske odrednice”, ja ću tu postaviti važnije pitanje – možete li Kolindu Grabar Kitarović zamisliti da zalupi šakom o stol Karamarkovoj i Vasinoj Vladi?

Naime, novo izabrani predsjednik će tek jednu od pet godina svog mandata provesti sa Zoranom Milanovićem, a čak četiri sa slijedećom Vladom. Ukoliko ta u najcrnijem (ali nažalost ne i neostvarivom) scenariju za Hrvatsku, bude Karamarkova Vlada, koliko će Kolinda lupati šakom po njegovom stolu? I kada je i gdje Kolinda pokazala karakter i samostalnost? Kao ministrica u Sanaderovoj Vladi? Ja se ne sjećam.

Nadalje, jedna od stvarnih ovlasti predsjednika je nadzor nad tajnim službama. Ukoliko polovicu tog nadzora u svojim rukama bude držao car obavještajnog podzemlja, čijim je tajnim službama i policiji Sanader krao desetke milijuna kuna pod nosom, može li Kolinda predstavljati stvarnu protutežu? Ja sam siguran da ne može.

Drugi parametar njeog progama je “zalaganje”. Gotovo na svim temama, koje redom nisu u opsegu ovlasti Predsjednika Republike, Kolinda navodi kako će se “zalagati”. Dobra strana tog dijela programa je što je apsolutno ispunjiv, bez obzira na rezultate izbora. Zalagati se može svugdje, bila predsjednica ili ne, živjela u Hrvatskoj ili ne. Može se zalagati i sa mjesta službenice u NATO savezu, kojemu će se vratiti kroz desetak dana, nakon ove kratke avanture u domovini.

Osim ovih programskih odrednica, izbor svakog od kandidata nosi sa sobom i cijeli komplet političkih struktura i međuodnosa. Sa Kolindom na vlasti dobivamo i predsjednicu Zajednice žena “Katarina Zrinski” HDZ-a Primorsko-goranske županije Rosandu Mijolović Dukić koja na Facebooku u okviru podrške svojoj kandidatkinji širi nacionalnu netrpeljivost i govor mržnje. Dobivamo varaždinsku mladež HDZ-a koja na službenom proflu glasače Ive Josipovića nazivaju “jugosmradovima i njihovom orjunaškom decom”. U krajnjoj liniji, dobivamo i Karamarka koji na skupovima podržava bacanje političkih protivnika u Kevine jame.

Sažeto, na izborima za tjedan dana biramo. Biramo između Karamarka i Josipovića. I taj će se izbor dogoditi bez obzira da li ga dio građana uvrijeđeno i revoltirano odsjedi ili ne. Zato dobro razmislite da li vam je uistinu svejedno.

Autor: Aleksandar Hatzivelkos

Izvor: aleksandar-hatzivelkos.from.hr

Ostavite komentar

comments