Početna / Izdvojeno / Je li broj prikupljenih potpisa demonstriranje moći ili prikrivanje nemoći?

Je li broj prikupljenih potpisa demonstriranje moći ili prikrivanje nemoći?

Nepotrebno demonstriranje moći brojkama može biti politički bumerang.

Josipović-Kitarović-Kujundžić

Formalno prikupljanje potpisa potrebnih za prijavljivanje kandidature na predsjedničkim izborima pretvorilo se u značajno pokazivanje popularnosti pojedinih kandidata. Najave iz HDZ-a kako će za svoju kandidatkinju prikupiti oko pola milijuna potpisa trebale su posvjedočiti o biračkoj snazi koja stoji iza Kolinde Grabar-Kitarović.

Da bi dokazao kako po podršci birača ni on ne zaostaje, Milan Kujundžić već je prvog dana prikupljanja objavio da je prikupio potrebnih 10.000 potpisa.

U takvoj situaciji ni aktualni predsjednik Ivo Josipović nije želio puno zaostati brojem prikupljenih potpisa pa je podigao na noge zadivljujuću vojsku volontera.

Koliko se ogorčena borba vodi za svaki potpis podrške svjedoči i dosad neuobičajeni način prikupljanja od vrata do vrata. Ranijih godina baš se i nismo susretali s pojavom da nam netko zvoni na vrata i traži potpis za jednog od kandidata. U svijetu nije neuobičajen taj način prikupljanja potpisa.

Obično to rade susjedi ili ljudi koji su na neki način popularni u kvartu, tako da to, osim samog povećanja broja prikupljenih potpisa, ima i promidžbenu fukciju, budući da utjecajni član zajednice ili simpatični susjed tako daje do znanja koga podržava.

Bez obzira na tko kod nas i kako prikupljao potpise, treba dati odgovor na pitanje koliki je značaj broja prikupljenih potpisa.

Pogledamo li predsjedničke izbore koji su iza nas, vidjet ćemo da se broj prikupljenih potpisa ne mora nužno poklapati s uspjehom pojedinog kandidata na izborima. Najbolji je primjer za to Andrija Hebrang, koji ih je u trenutku prijave kandidature imao najviše. Usprkos tome, nije ušao niti u drugi krug.

Dapače, prošao je puno lošije od Milana Bandića, koji je imao znatno manje prikupljenih potpisa. Na prošlim izborima, Josipović je prikupio 117.000, a Hebrang 140.000 potpisa. Na biralištima je Josipović skupio nešto više od 640.000, a Hebrang nešto manje od 238.000 glasova, što mu nije bilo dovoljno za drugi krug, nego tek za najlošiji rezultat HDZ-a u povijesti stranke.

Igre s brojem prikupljenih potpisa mogu biti i dvosjekli mač. Iako je u određenoj diskreciji šefovima HDZ-ovih ogranaka naređeno da pola milijuna mora pasti, ta informacija procurila je u javnost. Zadatak neće biti ispunjen. Znam to ne zato što imam neke podatke, nego zato što znam da je to nemoguće. Onaj tko se toga dosjetio očito nije dobro promislio što radi ili je pogrešno procjenio raspoloženje građana, koji ipak nisu spremni na referendumsko ustoličenje nove hrvatske predsjednice. Ideja o izborima prije izbora očito je propala.

Što sad, kad bude trebalo predati znatno manji broj potpisa? Ne treba sumnjati da će protivnički timovi i njihovi medijski stručnjaci iskoristiti situaciju i natjerati Kolindu da se opet brani, umjesto da napada i osvaja nove postotke.

Nepotrebno demonstriranje moći nerealnim brojkama ponekad može biti politički bumerang. Tako je to u državi u kojoj kandidati računaju da je broj prikupljenih glasova jednako važan, ako ne i važniji od kvalitetnog programa koji nude biračima.

Autor: Ante Gugo

Izvor: politikaplus.com

Ostavite komentar

comments