Početna / Vijesti / Jesu li izbori uopće legitimni?! Hrvatskoj prijeti politička kriza zbog izbornog zakona

Jesu li izbori uopće legitimni?! Hrvatskoj prijeti politička kriza zbog izbornog zakona

250514IzboriEUGM1

GONG (Građani organizirano nadgledaju izbore) i 29 saborskih zastupnika, koji su potpisali inicijativu, odlučili su sastaviti prijedlog za promjenu izbornog zakonodavstva, koji bi već na jesen mogao u Sabor.

Kako se izborni zakon ne smije mijenjati u izbornoj godini, sada je kranje vrijeme za pokušaj da se nešto učini s hrvatskim izbornim zakonom, koji sve više pokazuje svoje nedostatke.

– Mi smo još prije dvije i pol godine pokušali nešto napraviti, ali u Ministarstvu uprave i Vladi nitko nije bio zainteresiran. Problem postoji već dugo i Hrvatskoj prijeti ozbiljna politička kriza zbog toga.

Na sastanku smo pokušali definirati svoje minimalne i maksimalne zahtjeve, osim preferencijalnog glasovanja bilo je govora i o izbornim jedinicama, medijskom praćenju izbora, profesionaliziciji izbornog povjerenstva, nespojivosti gradonačelnika i načelnika općina s funkcijom saborskog zastupnika, zabrani kandidiranja ljudi koji su osuđeni za korupciju, gospodarski kriminal i ratne zločine… Što se tiče izbornih jedinica, ako ovako ostane, doći će u pitanje ustavnost izbora u pojednimi izbornim jedinicama i bojim se da oni koji su odgovorni nisu svjesni težine ovoga problema. Taj problem nije od jučer, odgovorni – ova vlada i vlade prije nje, nisu ništa poduzeli. Naš je stav da se sve što ne zadire u ustav može promijeniti prije izbora i sada s ovih 29 saborskih zastupnika to pokušavamo – rekao nam je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić. Zelić napominje da prijedlog još nije gotov i da se još uvijek usklađuje, ali svakako će na jesen ići prema Saboru s gotovim rješenjima.

Ne vrijedi svačiji glas jednako

Inicijative dolaze i s ostalih mjesta; tako je Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku predao Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu suglasnosti izbornog zakona s Ustavom RH jer smatra da taj zakon ne jamči opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor.

“Taj zakon omogućava da glasovi nekih birača na izborima vrijede više od drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak za 31,94 posto ‘teži’ nego u IX. izbornoj jedinici te za 14,32 posto ‘teži’ nego u ‘prosječnoj’ VIII. izbornoj jedinici. Također, smatramo da taj zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji propisuje da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od plus/minus pet posto”, tvrde iz Hrasta.

Inače na sastanku u Saboru na kojem su se okupili zastupnici koji podupiru inicijativu moglo se čuti i raznih tumačenja zašto nekome odgovara ovakav izborni zakon.

Velike stranke protiv

“Zamislite da se taštine Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka svedu na prihvatljivu mjeru znajući da bi zbog preferencijalnih glasova mogle završiti na sedmom, osmom ili devetom mjestu”, izrazio je svoje sumnje laburist Branko Vukšić.

Dvije velike stranke u Hrvatskoj očito ne žele prihvatiti preferencijalno glasovanje jer bi time izgubile mogućnost kadroviranja u Saboru, jer bi glasači izravno birali tko će s lista braniti njihove interese u parlamentu.

Kako nam je rekao Josip Salapić, predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a, inicijativu je potpisao jer osobno jest za to da se krene u izbornu reformu. Kaže da načelno podržava inicijativu, ali ne i baš sve što je napisano. “Smatram da treba riješiti i urediti pitanje referenduma, jer ne vrijede ista pravila za pokretanje lokalnog ili državnog referenduma. A za pitanje izravnog izbora zastupnika (preferencijalno glasovanje) u Hrvatski sabor treba tražiti konsenzus jer se to ne može riješiti bez stranaka s najviše zastupnika, koje tu imaju svoje interese”, ističe Salapić.

 

SABORSKI ZASTUPNICI KOJI SU PODRŽALI PROMJENE ZAKONA:

1. Jakša Baloević (Novi val)

2. Goran Beus Richembergh (HNS)

3. Ljiljana Cvetojević (HSU)

4. Gvozden Flego (SDP)

5. Srđan Gjurković (HNS)

6. Dragutin Glavina (HNS)

7. Mirela Holy (ORaH)

8. Silvano Hrelja (HSU)

9. Marija Ilić (HSU)

10. Damir Kajin (NZ)

11. Igor Kolman (HNS)

12. Jadranka Kosor (NZ)

13. Josip Kregar (NZ)

14. Darko Ledinski (SDP)

15. Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti – stranka rada)

16. Slavko Linić (NZ)

17. Ivica Mandić (HNS)

18. Natalija Martinčević (NZ)

19. Mladen Novak (Hrvatski laburisti – stranka rada)

20. Nenad Pleše (Hrvatski laburisti – stranka rada)

21. Milorad Pupovac (SDSS)

22. Vesna Sabolić (HNS)

23. Josip Salapić (HDSSB)

24. Željko Šemper (HSU)

25. Vesna Škare Ožbolt (DC)

26. Nansi Tireli (Hrvatski laburisti – stranka rada)

27. Nada Turina-Đurić (HNS)

28. Zlatko Tušak (Hrvatski laburisti – Stranka rada)

29. Branko Vukšić (Hrvatski laburisti – stranka rada)

 

Izvor: Glas Slavonije, 26.07.2014.

Foto: Gojko MITIĆ

Ostavite komentar

comments