Početna / Vijesti / Josipović: Preferencijalno glasovanje treba uvesti već za parlamentarne izbore

Josipović: Preferencijalno glasovanje treba uvesti već za parlamentarne izbore

U pismu predsjedniku Sabora apelira da se u izborni sustav uvede preferencijalno glasovanje.

PXL_141014_9146566

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Predsjednik Ivo Josipović ustvrdio je danas novinarima kako je uputio pismo predsjedniku Sabora Josipu Leki kojim apelira da u Saboru pokuša postići konsenzus oko toga da se u izborni sustav uvede preferencijalno glasovanje i to već za predstojeće parlamentarne izbore 2015.

Nedopustivo je da smo više demokratske standarde omogućili građanima prilikom izbora za EU parlament nego onima za Hrvatski sabor – smatra Josipović koji tvrdi kako i broj prikupljenih potpisa za referendum potvrđuje da građani žele drugačiji izborni sustav. Podsjetio je kako njegova inicijativa izmjena Ustava predviđa uvođenje preferencijalnog glasovanja, no budući da će ona biti završena tek u prvom kvartalu iduće godine to je prekasno za primjenu na izborima 2015., Josipović se obratio Leki.

JOSIPOVIĆ ZAOBIŠAO VLADU, POSLAO PISMO LEKI

– Sabor ima instrumente koji omogućuju da već za iduće izbore osigura preferencijalno glasovanje – objašnjava Josipović.

Objasnio je i novinarima zašto se obratio Saboru, a ne Vladi. – Mi smo parlamentarna demokracija i Sabor mora postati mjesto gdje se traži konsenzus, stoga sam predložio predsjedniku Leki da učini sve kako bi među zastupnicima pokušao postići konsenzus oko preferencijalnog glasovanja, odnosno uvođenja novog demokratskog instrumenta u izborni sustav – kaže Josipović.

Tvrdi kako se ne radi o nikakvoj koordiniranoj akciji s premijerom Milanovićem, koji se također prije nekoliko dana založio za preferencijalno glasovanje, niti da to čini kako bi skupio bodove u predizbornoj kampanji.

Pismo sam poslao baš sada zato jer je sada dozrijalo vrijeme da se promijeni izborni sustav. Osim toga ne možemo zanemariti niti posljednje događaje oko izbornog zakonodavstva – kaže Josipović koji tvrdi da Milanović nije niti znao za pismo koje je uputio šefu parlamenta.

Pismo prenosimo u cjelosti:

Poštovani gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine Leko,

Obraćam vam se sukladno svojoj ustavnoj zadaći da kao Predsjednik Republike brinem o redovitom i usklađenom djelovanju državnih tijela te kao Ustavom ovlašteni predlagatelj predlaganja promjene Ustava (članci 94. stavak 2. i članak 136. Ustava Republike Hrvatske – numeracije prema Ustavnom sudu Republike Hrvatske).

Obraćam Vam se zbog značajnih društvenih, ekonomskih i političkih procesa u državi koji se odnose na funkcioniranje političkog sustava i zahtijevaju krajnje ozbiljnu političku pozornost i reakciju koja ne trpi odgađanja. Obraćam Vam se kao predsjedniku Hrvatskog Sabora, predstavničkog tijela građana i nositelja zakonodavna vlasti u Republici Hrvatskoj te osobi koja uživa visok ugled među zastupnicima i u širokoj javnosti.

U ožujku ove godine okupio sam tim vrhunskih ustavnopravnih stručnjaka, koji je od tada, posebno cijelo ljeto, intenzivno radio na prijedlogu novog Ustava. Kako sam i ja profesor prava, radio sam zajedno s timom stručnjaka na pripremi teksta Ustava. Sada se nalazimo u veoma zreloj fazi artikuliranja konačnog nacrta jer ostaje još samo usuglašavanje oko nekih pitanja za koja su ponuđena alternativna rješenja te bolja profilacija pojedinih normi. Inicijativa za promjenu Ustava rezultat je moga iskustva s funkcioniranjem hrvatske države, ključnih institucija političkog sustava države kao i primjera dobre europske prakse s kojima sam se upoznao proteklih pet godina. Glavni poticaj za izradu novog Ustava su snažne društvene promjene koje traže novi ustavnopravni okvir da bi se Hrvatska mogla dalje uspješno razvijati.

Inicijativa za promjenu Ustava je rezultat potreba za promjenama koje su danas potpuno evidentne. Moje je profesionalno i političko uvjerenje kao pravnika i kao Predsjednika Republike Hrvatske kako se radi o potrebi promjena koje zahvaćaju brojna pitanja. Izdvajam teritorijalni ustroj države (regionalizacija), promjene u demokratskom ustroju (izborno zakonodavstvo, uređenje referenduma i dr.),područje viših generacija ljudskih prava i socijalne države, obuhvaćaju preciznije uređenje odnosa među državnim tijelima (trodioba vlasti i njihov međusobni nadzor),promjene u državnoj upravi i pravosuđu, jačanje demokratskih institucija te druge važne promjene.

Ovim Vas pismom želim i službeno obavijestiti o započetom poslu na izradi novog Ustava kojeg namjeravam uputiti u Sabor u prvom kvartalu iduće godine.

Drugi razlog moga obraćanja su i rasprave koje se vode o mogućoj izmjeni izbornog zakonodavstva potaknute i referendumskom inicijativom za promjenu Ustava. Pitanje jačanja demokratskih procesa i izbornog zakonodavstva koje građanke i građani smatraju primjerenim, jedno je od najvažnijih za povjerenje građana u izabrane predstavnike i institucije vlasti. Upravo je i izborno zakonodavstvo predmet ustavnih promjena koje ću predložiti. Ali, te promjene, ako se usvoje, neće utjecati na naredni izborni ciklus. Zato sam Vam slobodan skrenuti pozornost na određene zaključke do kojih sam došao kroz rad na promjeni Ustava, upravo vezano na izborno zakonodavstvo.

Kao rezultat ozbiljnog i odgovornog rada angažiranih stručnjaka, proces izrade prijedlog promjena došao je u fazu u kojoj traži provjeru šireg kruga stručnjaka, političkih faktora i javnosti. U tom kontekstu naručio sam istraživanje javnog mnijenja vezano uz ključne teme i smjernice novog ustavnog poretka. Cjelovito istraživanje Vam šaljem u prilogu ovog pisma. Vjerujem da ćete i sami doći do spoznaja do kojih sam došao zajedno s članovima moga tima. Na gotovo svim ključnim pitanjima građani iskazuju radikalno nezadovoljstvo postojećim zakonskim i ustavnim rješenjima u postocima koji govore o njihovom opravdanom osjećaju isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kada je riječ o izborima. Nezadovoljni su niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija. Povodom nekih odluka koje su posljednje vrijeme donesene temeljem postojećih zakona i koje se odnose na status zastupnika u Hrvatskom saboru, prepoznaje se očigledan i dramatičan vrijednosni raskol između stavova javnosti i zakonskih rješenja na osnovu kojih je Sabor bio prisiljen donositi odluke. Taj se raskol sve više vidi i kao raskol građana i politike, građana i političara.

Istraživanje koje sam povjerio stručnoj i etabliranoj tvrtci, eksplicite i implicite govori o brojnim konkretnim disfunkcionalnostima sustava. Posebno, o tome možemo zaključivati ako rezultate istraživanja stavimo u kontekst dosadašnje prakse i dnevnih događanja. Zaključak koji možemo izvući jest da postoji opasnost potpunog razilaženja građana i političkog sustava u njegovim bitnim segmentima, u vrijednosnom sustavu, posljedično i u odnosu građana prema institucijama.

Zbog svega navedenog, smatram da svi politički faktori u zemlji imaju odgovornost djelovati bez odlaganja. Možda je zadnji trenutak za pozitivno artikuliranje političke energije. Potrebne ozbiljne promjene Ustava i sustava, koje ne smiju polaziti od skrivenih strategija i nametanja parcijalnih interesa. Ali, priprema cjelovitih promjena ne smije biti razlog za odgađanje jednostavnih odluka koje mogu biti donešene odmah. Potrebno je hitno poručiti građanima da političke stranke i izborni sustav u zemlji ne služe za nametanje kandidata predodređenih od strane političkih elita, nego da će već sljedeći saziv Hrvatskog sabora u znatno većoj mjeri reflektirati volju građana.

Želju građana da više sudjeluju u političkim procesima, posebnice u izborima, pokazuju u zadnje vrijeme učestale inicijative za referendumom. Naravno, temeljna ustavna načela, uključivši i parlamentarni ustroj naše države, daju i određene limite neposrednom odlučivanju građana. Ali, zadržavanje sadašnjeg sustava velike isključenosti građana iz procesa političkog odlučivanja čini mi se neodrživim.

Da građani žele drukčiji izborni sustav pokazuje i izuzetno velik broj potpisnika zahtjeva za referendumom koji, uz ostala pitanja, uključuje i potrebu uvođenja preferencijalnog glasovanja. Nedopustivo je da smo više demokratske standarde i veće mogućnosti izbora omogućili građanima pri izboru zastupnika u Europski parlament proteklog svibnja, nego što ih imamo u izborima za svoj, Hrvatski sabor. Time izravno podcjenjujemo značaj i legitimitet nacionalnih institucija. Istraživanje stavova građana koje Vam šaljem, uvjerljivo govori o želji građana da više utječu na to tko će biti biran u Hrvatski sabor.

Zbog svih prethodno izrečenih argumenata predlažem Vam da učinite sve što je moguće unutar Vaših ovlasti predsjednika Sabora uređenih Ustavom i Poslovnikom Hrvatskog sabora, koristeći Vaš ugled i dokazanu političku objektivnost, kako bi osigurali da se hitno postigne konsenzus o uvođenju preferencijalnog glasovanja na narednim parlamentarnim izborima.

Na kraju, gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, bit ću slobodan redovito Vas izvješćivati o radu na promjeni Ustava i svim ključnim radnjama koje poduzimam. Želim da promjene budu najšire verificirane u stručnoj, političkoj i općoj javnosti te da budu pripremljene za kvalitetnu raspravu u Hrvatskom saboru. Primite izraze moga poštovanja,

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Ivo Josipović

Josipovićevo pismo Leki

Izvor: jutarnji.hr

Foto: tportal.hr

 

Ostavite komentar

comments