Početna / Vijesti / Jović je bio savjetnik i HDZ-ovom ministru Miomiru Žužulu, a nakon njegovog odlaska zadržala ga je i Kolinda Grabar Kitarović

Jović je bio savjetnik i HDZ-ovom ministru Miomiru Žužulu, a nakon njegovog odlaska zadržala ga je i Kolinda Grabar Kitarović

Vijest od smjeni Dejana Jovića došla je u trenucima kada su se, u središnjici HDZ-a, na Jovićev komentar o referendumu osvrtali Vladimir Šeks i Miro Kovač.

Vladimir Šeks

Vjerojatno ga je razriješio zbog predsjedničke kampanje, jer bi mu štetio. Ne mogu savjetnici biti autonomni u odnosu na predsjednika i imati sami svoja stajalištima o tako važnim pitanjima. Stavovi trebaju biti usuglašeni jer ćemo se inače upitati tko je tu kome šef, kazao je međuostalim Šeks.

Šeks se prisjetio da je Jović i ranije u nizu tekstova i nastupa, pa i u svojoj knjizi ‘Uzroci raspada Jugoslavije’ izražavao žaljenje za raspadom Jugoslavije, čime je, kaže HDZ-ov saborski zastupnik, i Josipovića stavljao u vrlo delikatnu poziciju.

Međutim, spomenutu knjigu Jović je objavio 2003. Samo godinu dana kasnije, unatoč tome, Jovića je za savjetnika uzeo tadašnji ministar vanjskih poslova HDZ-ov Miomir Žužul, a nakon njegovog odlaska kao savjetnika ga je zadržala i Kolinda Grabar Kitarović.

– Jović tada nije eksplicitno izražavao stajališta takvog kalibra kao što su ova što je izrekao neki dan u časopisu Politička misao. Jovićeva knjiga izražava nostalgiju prema raspadu Jugoslavije  i tamo govori o raspadu Jugoslavije kakvu je on zamišljao da je trebala biti, jedna zajednica ravnopravnih naroda na temeljima demokratskog socijalizma. To je bilo žaljenje za takvom Jugoslavijom. Na postavljeno pitanje novinara je li to vama u redu? Šeks odgovara; to je političko stajalište s kojim se može polemizirati, ali ovo što je zadnjih godina iznosio u raznim esejima i opservacijama, kao što je ovaj od neki dan, to je nešto drugo od izražavanja preferencija o karakteru bivše Jugoslavije, pokušao je pojasniti Šeks.

Podsjeća da je na tom referendumu ’91. godine od upisanih 3.625.000 birača na birališta izašlo 83,52 posto građana te da se on odvijao sedam dana. Na njemu se, dodaje, od izišlih birača čak 83,4 posto opredijelilo za hrvatsku opciju.

– To je bio narodni pebiscit jer je izašlo od 3,6 milijuna, čak 3 milijuna, a 83 posto se opredijelilo za hrvatsku nezavisnost. Oni koji se nisu opredijelili, bilo je tih 17 posto koje su srpske vođe pobune spiječavali i prijetili im zbog izlaska na referendum, kaže Šeks.

Izvor: Politika Plus

Fotografija: hdz.hr

Ostavite komentar

comments