Početna / Komentari / Gost komentator / KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA: Politički tajming i izbori – Navigiranje u slalomu

KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA: Politički tajming i izbori – Navigiranje u slalomu

Ovih dana mnogi su se mediji raspisali o fenomenu političkog tajminga – o pravom trenutku za pokretanje ove ili one javne akcije, poticanje ovog ili onog događaja ili procesa. Uvijek će se naći onih političara ili drugih javnih osoba kojima neka vremenska koincidencija nije po volji te im ne ide na ruku.

Tomislav Bušljeta/Ured PRH

Tomislav Bušljeta/Ured PRH

U slobodnoj i pluralnoj državi, upravljanje odvijanjem događaja trebalo bi biti decentralizirano, a ne podvrgnuto jednom cilju ili jednom političkom akteru. Bit podjele vlasti i njihove međusobne, kako horizontalne, tako i vertikalne odgovornosti i kontrole jest u tome da se procesi provode po službenoj dužnosti, a ne po nečijemu nalogu. S druge pak strane, politička borba i sučeljavanje različitih interesa i ideja u javnom prostoru uključuje i legitimno korištenje dopuštenih, raspoloživih resursa za priskrbljivanje boljeg položaja.

Stalno inzistiranje na ovom ili onom politički motiviranom vremenskom obrascu djelovanja više govori o našoj političkoj kulturi, nego li doista razotkriva motive i način djelovanja ovog ili onog javnog aktera.

No, što ova pomalo kriptična rasprava ima s predsjedničkim izborima? Kao prvo, pitanje političkog tajminga odnosi se na sam datum raspisivanja izbora. Za vrijeme mandata prethodne vlade bili smo svjedoci da dan održavanja parlamentarnih izbora može biti predmetom žestokih političkih borbi.

Nepopularna vlada može unutar zakonom propisanih okvira otezati s davanjem prijedloga predsjedniku za raspisivanje izbora. Oporba željna što ranijih izbora može različitim javnim akcijama tražiti prijevremene izbore, premda vladi ne prijeti gubitak parlamentarne većine. Za ovakve vrste prijepora oko političkog tajminga postoje jasna i međunarodno provjerena rješenja – zakonsko fiksiranje datuma izbora.

Kao što je propisano da se izbori za županijsku i općinsku, odnosno gradsku razinu vlasti imaju održavati svake četvrte godine, druge nedjelje u mjesecu svibnju, moguće je odrediti redoviti termin održavanja parlamentarnih izbora.
Ovakva argumentacija nas, logično, dovodi do pitanja fiksiranja datuma održavanja predsjedničkih izbora.

Ivo Josipović, želeći ostaviti dojam krajnjeg samopouzdanja, na pitanje o preferiranom datumu održavanja predsjedničkih izbora, odgovara da njemu odgovara bilo koji termin. Kolinda Grabar Kitarović i Milan Kujundžić za sada nisu istaknuli neke nadnevke koje bi smatrali idealnima za održavanje izbora na kojima će dovesti u pitanje Josipovićev reizbor, no zato se s datumom ovih izbora na poseban način poigrava jedna građanska inicijativa.

Naime, referendumska inicijativa za ustavnu promjenu pravila izbornog natjecanja, koju je pokrenula udruga ”U ime obitelji“ na čelu sa Željkom Markić, inzistira na istodobnom održavanju tog referenduma s održavanjem predsjedničkih izbora. Pri tome se također ostavlja mogućnost za eventualnu kandidaturu kojom bi Markićeva s civilnodruštvene prešla na političku scenu.

blog

Kako bi se doista stvorilo ravan teren s pravilima koja vrijede za sve jednako (level playing field), i u ovom slučaju se kao korisna i bezbolna ideja nadaje fiksiranje datuma predsjedničkih izbora.

Također, budući da su referendumi sasvim drugačija vrsta političkog odlučivanja od izbora državnog poglavara, oni se nikako ne bi trebali održavati istodobno s predsjedničkim ili bilo kojim drugim izborima, već uvijek u zasebnom terminu.

Kada govorimo o neizravnom pitanju političkog tajminga i utrke za mjesto predsjednika Republike, treba se osvrnuti i na temu ustavnih promjena te na jedan sudski proces i jedan izgledni sudski proces.

Za razliku od datuma održavanja izbora, čije se raznolike interpretacije i moguća sporenja fiksiranjem nadnevka može jednostavno skinuti s dnevnog reda, drugi događaji i materija uvijek će biti podložni različitim reakcijama i procjenama.

Naime, aktualni predsjednik kao jedan od svojih aduta na nadolazećim izborima želi istaknuti prijedlog opsežnih ustavnih reformi. Međutim, sâm tekst predloženih ustavnih novela javnosti namjerava u cjelovitom obliku pružiti na uvid tek poslije izbora.

Ovime želi poslati poruku da je ionako uvjeren u svoj reizbor, no s druge strane ostavlja građane u neznanju, tj. u nedoumici oko pojedinih aspekata predloženih ustavnih amandmana, posebice u kontekstu spekulacija oko proširenja ustavnih ovlasti predsjednika.

Ovakav odabir vremenskog okvira objave cjelovitog teksta ustavnih reformi može se protumačiti i kao Josipovićeva reakcija na upućene mu kritike da predizborno vrijeme nije dobro razdoblje za rasprave o promjenama Ustava.

Vrijeme provođenja sudskog procesa koji se u Bavarskoj vodi protiv bivših jugoslavenskih (i hrvatskih) visokorangiranih obavještajaca Perkovića i Mustača nije u nadležnosti hrvatskih, već njemačkih vlasti. Pa ipak, ovakav tajming jest svakako nešto što ima jasne reperkusije na hrvatsku političku scenu.

Još nije razvidno u kojoj mjeri ono što bude objelodanjeno tijekom suđenja može naškoditi glavnoj vladajućoj, ali i glavnoj oporbenoj stranci te aktualnom predsjedniku, no činjenica da bi se, zahvaljujući velikom broju svjedoka i opsežnosti sudskih spisa, sudovanje u ovom slučaju moglo protegnuti na cijelu izbornu 2015. godinu te će mnogi u Zagrebu strepeći pratiti razvoj događaja u Münchenu. Pri tome prvenstveno može postojati bojazan o političkoj i moralnoj šteti (ugledu u javnosti), a manje strah od konkretnih pravnih reperkusija.

Istrage oko indicija kriminalnih radnji u vrhu zagrebačke gradske uprave i gradskog poduzeća posljedica su dugotrajnih izvida i više-manje javnih tajni o sumnjivom poslovanju i upravljanju gradskih otaca. Budući da je krug ljudi koji su na ovaj ili onaj način surađivali s Milanom Bandićem golem, malo tko se može radovati ovakvom tajmingu otvaranja istrage koja bi vrlo skoro mogla rezultirati i konkretnim sudskim procesima.

Ovi procesi bi se također mogli rastegnuti tijekom cijele izborne godine te mogu nizu političkih aktera nanijeti veću ili manju javnu štetu.

Pad zagrebačkog gradonačelnika, dakako, odgovara svim političkim snaga koje imaju realne šanse preuzeti vlast nakon eventualnih prijevremenih izbora – gradskom SDP-u u kojemu bi premijer ponovno preuzeo konce te zagrebačkom HDZ-u potpomognutom suradnjom s Kosorom i Ferdeljijem. No, imajući na umu da bi istrage oko prvog čovjeka Zagreba lako mogle otvoriti niz neugodnih pitanja i za poslovanje njegove bivše stranke, ovakav tajming nije uputno tumačiti jedino u kontekstu sukoba premijera i njegovog nekadašnjeg stranačkog kolege.

Istodobnost pravosudnih, ustavnih, izbornih i stranačkih procesa neugodna je stvar.

Analiza dinamike stranačkog natjecanja uči nas da rijetko koji moment apsolutno odgovara samo jednom akteru te da naposljetku svi trpe štetu.
Vrijeme će pokazati s koliko će mudrosti i umješnosti predsjednički kandidati navigirati kroz slalom medijski zgusnutih vijesti i događaja u nadolazećem razdoblju.

Piše: Dr. sc. Višeslav Raos znanstveni je novak – viši asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Ostavite komentar

comments