Početna / Komentari / Gost komentator / KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA: Teme vodilje u kampanji

KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA: Teme vodilje u kampanji

Premda nam još nije poznat točan datum izbora, niti možemo sa sigurnošću ustvrditi tko će se sve kandidirati za mjesto predsjednika Republike, možemo raspoznati neke teme i trendove koje nameću glavni predsjednički kandidati – aktualni predsjednik Josipović, njegova glavna protukandidatkinja Grabar Kitarović te Kujundžić kao najozbiljniji treći kandidat u utrci za mjesto državnog poglavara.

Ivo Josipović Kolinda Grabar Kitarović

U ovom razdoblju preliminarne kampanje prije početka službene kampanje glavni kandidati ne otkrivaju sve karte i pokušavaju štedjeti ljudske i komunikacijske resurse, no moguće je nazrijeti nekoliko tema oko kojih bi se mogla vrtjeti sama izborna utrka te nekoliko političkih sadržaja na kojima će pojedini kandidati pokušati graditi svoj položaj, odnosno steći komparativnu prednost pred ostalim natjecateljima za mjesto na Pantovčaku.

Ivo Josipović je u prednosti činjenicom da se već nalazi na predsjedničkoj dužnosti. Dok se svi ostali kandidati moraju izboriti za medijsku minutažu, on u startu raspolaže s maksimalnom novinarskom pozornošću te stoga i naoko nevažni posjeti raznim javnim događanjima i pučkim veselicama služe isticanjem njegova osobe kao nezaobilaznog aktera hrvatske politike u ovo doba previranja i gubitka optimizma.

Kolinda Grabar Kitarović svoje početne medijske iskorake usmjerila je na napadanje svojeg suparnika s argumentom nečinjenja, odnosno s tvrdnjom kako je potratio svojih pet godina mandata. Njena pretkampanja oslanja se na snažnu i razgranatu organizaciju HDZ-a na terenu. Upornim obilaženjem svih stranačkih podružnica i bliskih organizacija civilnog društva prvenstveno radi na mobiliziranju postojećeg biračkog tijela.

Milan Kujundžić u utrku za mjesto predsjednika svjesno ulazi kao svojevrsni autsajder te će upravo tu činjenicu pokušati iskoristiti kao svoju prednosti. U atmosferi posvemašnjeg otuđenja velikog dijela biračkog tijela od etabliranih političara, pokušat će se predstaviti javnosti kao osvježenje na političkoj sceni. Njegova kampanja zasigurno će naglasak stavljati na ideju o stranačkom duopolu HDZ-a i SDP-a, odnosno na kreiranju sebe kao političkog aktera koji nudi odmak od mnogim građanima omraženog političkog establišmenta. Kujundžić će kao svoju prednost pokušati iskoristiti i činjenicu da do sada nije obnašao visoke državne dužnosti (faktor novoga) te da je uspješan u jednoj od rijetkih struka (faktor sposobnosti) čiju praktičnu vrijednost nitko od naših sugrađana sklonih kritizerstvu ne osporava.

Milan kujundžić Nedjeljom u 2

Na samim početcima pretkampanje i predsjednik i njegova glavna izazivačica puno su prostora u svojim medijskim istupima posvetili ekonomiji. Međutim, čini se da su oboje ubrzo uvidjeli da kako je uloga predsjednika na tom polju zanemariva te da niti jedno od njih dvoje ne može ponuditi nešto odveć novo u gospodarskim pitanjima.

Josipović u borbi za drugi mandat želi zadržati postojeće i privući nove birače nuđenjem institucionalno-pravnih inovacija. Okupljanjem pravničkog tima koji izrađuje nacrt novog Ustava želi sebe istaknuti kao aktera koji je sposoban iznaći nova rješenja u vrijeme krize političkog predstavništva u Hrvatskoj.

Pogoršana sigurnosna situacija u bližem i daljnjem susjedstvu, kao i učestale nesreće sa zastarjelom vojnom opremom, ponovno su u fokus javnosti stavile stanje obrambenih snaga. Grabar Kitarović i Josipović već su se sučelili oko različitih vizija modernizacije i buduće uloge Hrvatske vojske, a za očekivati je da će kandidatkinja HDZ-a i partnera upravo temu obrane i sigurnosti htjeti nametati tijekom kampanje. Također, Grabar Kitarović će u svojem pohodu na Pantovčak naglašavati savezničku ulogu Hrvatske u euroatlantskom kontekstu i kritizirati Josipovićevo snažno, gotovo ekskluzivno koncentriranje na postjugoslavenski prostor koje, osim simboličke vrijednosti, nije rezultiralo većim pomacima u rješavanju konkretnih bilateralnih problema.

Baš kao što je Josipovićeva predsjednička kampanja 2009. godine bila prethodnica kampanje Kukuriku koalicije, u matičnoj stranci od Grabar Kitarović zasigurno očekuju da svojim pohodom na mjesto predsjednice utre put pobjedi koalicije desnog centra na nadolazećim parlamentarnim izborima. Josipovićeva glavna izazivačica svakako osjeća imperativ nastaviti pobjednički niz svoje stranke (europski, lokalni izbori) te će tijekom kampanje zasigurno dio nepopularnosti vlade Zorana Milanovića pokušati prebaciti na sadašnjeg predsjednika.

Aktualni predsjednik već duže vrijeme trudi se distancirati od svoje nekadašnje stranke i od Milanovićeve vlade koja, za razliku od njega, uživa nisko povjerenje građana. U tom kontekstu već dulje vrijeme u pripremi za predsjedničke izbore u potrazi je za alternativnom političkom potporom. Premda su stranke Kukuriku koalicije stale iza njegove ponovne kandidature, Josipoviću je bitno pratiti nove trendove na stranačkoj sceni te stoga u posljednje vrijeme otvara priču ekologije. Na taj način želi uzjahat val popularnosti OraH-a i Mirele Holy, ali i reagirati na želju dijela javnosti za novim političkim sadržajima.

Iz obrisa Josipovićevog prijedloga promjene ustava nazire se i želja za povećanjem predsjedničkih ovlasti. Konkretno, u javnosti se spominje želja za uvođenjem instituta predsjedničkog veta. Grabar Kitarović u svojim kritikama aktualnog predsjednika ističe da su postojeće predsjedničke ovlasti dovoljne, no da ih Josipović nije do sada adekvatno koristio (sazivanje tematskih sjednica vlade, slanje zakona na procjenu ustavnosti). Kujundžić je u jednom medijskom istupu dao naslutiti da se zalaže za povratak na polupredsjednički sustav iz vremena predsjednika Tuđmana.

Ostaje nam nadati se da će svi glavni kandidati tijekom kampanje naglasak doista staviti na ona pitanja i teme koja jesu u nadležnosti šefa države te da nećemo, kao što je to bio slučaj 2009. godine, svjedočiti nadmetanju kandidata u ispraznim frazama i pompoznim idejama bez utemeljenja u političkoj stvarnosti.

Piše: dr.sc. Višeslav Raos

Dr. sc. Višeslav Raos znanstveni je novak – viši asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Ostavite komentar

comments