Početna / Istraživanja / Matematička računica: Može li Kolinda iznenaditi? Josipoviću u drugom krugu samo 52,9 posto

Matematička računica: Može li Kolinda iznenaditi? Josipoviću u drugom krugu samo 52,9 posto

Institut sinergije znanosti i društva pod vodstom Dejana Vinkovića izradio je predviđanje rezultata predsjedničkih izbora koristeći matematički model koristeći isključivo razultate prethodnih predsjedničkih, parlamentarnih i EU izbora, te razne socioekonomske podatke o stanovništvu.

Grafike: iszd.hr

Grafike: iszd.hr

Prvi krug izbora

Na predstojećim izborima Josipović je glavni kandidat “lijevog centra”, te se može očekivati da će prikupiti glasove koji su se na izborima 2009. raspršili na nekoliko kandidata – Josipovića, Pusić, Kajina, Vidoševića i Mikšića.

“Kombinacijom njihovih glasova kreirali smo proto-kandidata čiji uspjeh na izborima 2009. prvo modeliramo samo s udjelima glasova za SDP i HDZ koalicije na izborima 2011. Zanimljivo je kako rezultat pokazuje da se na ovaj način može objasniti od 64% (Zagrebačka regija) do čak 93% (Istra i primorje) ponašanja birača na predsjedničkim izborima. Zatim se modelu dodaju i socioekonomski podaci po općinama i gradovima kako bi po svim regijama mogli objasniti barem oko 80% ponašanja birača, a uspjeh proto-kandidata na izborima 2009. pogađati unutar 1% glasova. Kada je model dosegao tu razinu točnosti, zamijenjeni su podaci o izborima 2011. s podacima o izborima za EU parlament 2014., što je dovelo do promjene u postotku glasova za proto-kandidata na predsjedničkim izborima. Sumiranjem tih rezultata po regijama došli smo do konačnog broja glasova koje očekujemo da će Josipović dobiti u prvom krugu izbora. Za drugi krug postupak je bio isti, samo što se od početka koristi udio glasova za Josipovića u drugom krugu izbora 2009.”, objašnjavaju iz Instituta.

 1. krug izbora

 –  Regija: Sjeverozapadna Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 47.3%; 2. krug: 65.2%

 –  Regija: Zagrebačka Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 45.9%; 2. krug: 52.9%

 –  Regija: Središnja i gorska Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 37.9%; 2. krug: 46.4%

–  Regija: Slavonija Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 36.5%; 2. krug: 47.6%

 –  Regija: Istra i primorje Županije: Istarska, Primorsko-goranska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 66.3%; 2. krug: 73.3%

 –  Regija: Dalmacija Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 37.8%; 2. krug: 43.2%

 –  Regija: Hrvatska

Predviđanje glasova za kandidata: Josipović: 1.krug: 44.0%; 2. krug: 52.9%

Očekivanu pogrešku iz Instituta procjenjuju na oko 1%, jer je to bio i zahtjev na preciznost prilagodbe modela na izbore 2009. Vrlo dobro poklapanje s dosad objavljenim istraživanjima raspoloženja birača pokazuje da model uspijeva predvidjeti barem rezultate tih istraživanja, smatraju iz Instituta.

Drugi krug – Josipović tijesno do pobjede

Prema tablici koji su dobili matematičkim modelima Josipović će odnijeti pobjedu u drugom krugu, ali vrlo tijesno. Osvojit će tek 52,9 posto glasova.

 2. krug izbora

Vuk Vuković: Iznenađujuće loš rezultat za Josipovića

Mr.sc. Vuk Vuković (Zagrebačka škola ekonomije i managementa) komentirao je predviđanje ishoda predsjedničkih izbora bez korištenja anketa, objavljenu u sklopu projekta HRstat, kao prvu takvu javno objavljenu analizu u Hrvatskoj.

Prema procjenama Instituta sinergije znanosti i društva, rezultati prediktivnog modela vrlo precizno odražavaju stanje biračkog tijela u Hrvatskoj, što je interesantno jer se procjene ne temelje na klasičnim anketama javnog mijenja, već na inovativnom modelu koji koristi rezultate prethodnih izbora (predsjedničkih 2009, parlamentarih 2011 te EU 2014), uz seriju socioekonomskih kategorija koje su se pokazale vrlo preciznima u anticipiranju glasačkih preferecnija Hrvata. Procjenjuju se šanse vodećeg kandidata i aktualnog Predsjednika Ive Josipovića koji bi u prvom krugu trebao odnijeti 44%, a u drugom 52.9%, što je sa aspekata očekivanja Josipovićeve kampanje pomalo iznenađujuće, no u skaldu sa trenutnim odnosom snaga na hrvatskom političkom tržištu.

Gledajući po regijama, razdor će kao i dosada biti na tragu Sjeverozapadna Hrvatska (Istra, Primorje, Sjever i Zagreb) vs. Južna i Istočna Hrvatska (Slavonija, Središnja i Gorska, te Dalmacija), gdje bi Josipović, kojega model predstavlja kao kandidata lijevog centra, trebao uvjerljivo osvojiti Sjeverozapad, dok bi izgubio na Jugoistoku. Ovakva bi informacija mogla biti korisna voditeljima kampanja ozbiljnih kandidata o tome gdje se je potrebno bolje pozicionirati.

Primjerice, kampanja aktualnog Predsjednika Josipovića trebala bi se bolje pozicionirati u regijama gdje je predviđeno da će izgubiti za relativno malo, poput Slavonije i Središnje Hrvatske (gdje u drugom krugu dobiva 47% odnosno 46%), dok bi trebao manje sredstava i vremena uložiti u Istri i Sjeveru gdje je relativno siguran. S druge strane, kandidat HDZ-a, odnosno desnog centra, Kolinda Grabar Kitarović bi trebala odustati od kampanja u Istri i na Sjeveru gdje jako teško može dostići Josipovića (koji u tim regijama uzima 65% i 73% u drugom krugu), no zato bi mogla također pojačati kampanju u Slavoniji, ili u primjerice Zagrebu (ako uzmemo da Josipović tamo dobiva 53%, a ona 47% u drugom krugu). Jasno, u predsjedničkim izborima čitava je Hrvatska jedna izborna jedinica tako da je doista svaki glas bitan neovisno o regiji, no u ovakvo podijeljenim regijama sa sličnim brojem glasača, ima smisla na regionalnoj razini razmišljati o pozicioniranju kampanja.

Prema navedenim procjenama rezultati ovih predsjedničkih izbora (oba kruga) neće biti ništa novo po pitanju smjera glasačkih preferencija u Hrvatskoj. I dalje su glasovi u iznimnoj mjeri određeni postojećim stranačkim konstelacijama i socioekonomskim kategorijama poput nezaposlenosti ili ratnog nasljeđa, stoga je i predviđanje rezultata izbora s obzirom na taj rascjep relativno jednostavno.

Izvor: index.hr

 

Ostavite komentar

comments