Početna / Vijesti / Pitali smo predsjedničke kandidate: Je li umješanost Crkve u poslove države prevelika?

Pitali smo predsjedničke kandidate: Je li umješanost Crkve u poslove države prevelika?

‘Crkva ima zasluženo mjesto.’

crkva-900x500

Foto: wikipedia.org

“Katolička crkva u Hrvatskoj ima preveliki utjecaj, daje im se preveliki novac, nitko ne zna na što se i kako troši taj novac, Crkvi treba smanjiti davanja.” Ovo su samo neke od primjedbi koje se već dulje vrijeme mogu čuti u javnom prostoru.

Kritike na račun Crkve, rekli bismo, svakim su danom sve veće. Svatko tko i pokuša stati u obranu Crkve, njihovih načela i poteza, vrlo brzo postane meta kritika i niskih udaraca.

A što o Katoličkoj crkvi misle predsjednički kandidati? U internet sučeljavanju na portalu PolitikaPlus upitali smo ih – Je li umješanost Crkve u poslove države prevelika? Postoji li sukob Crkve i države u Hrvatskoj?

Ivo Josipović kaže da ne ne bi tako povlačio liniju – država nasuprot crkve.

– Mislim da je je prava istina drugačija. Rekao bih da iste dileme, izbori pa i sukobi koji postoje unutar države postoje i unutar crkve. U želji za promjenama rado bih bio sličniji Papi Franji nego nekim naizgled sličnim ideološkim istomišljenicima. Razdjelnica je etika, poštovanje ljudskog bića, tolerancija za drugačije, dijalog znanosti i vjere. Mislim da moderna crkva 21. stoljeća, koju pokušava stvoriti Papa Franjo, prolazi isti put. Ona ima svoje pobornike biskupe koji ovih dana progovaraju o budućnosti Hrvatske i vjerskoj toleranciji na impresivan način. Ali ima i svoje velike protivnike koji se bave ideologijama prošlih stoljeća, kaže Josipović i dodaje.

Veliki sam zastupnik partnerstva i dijaloga s Crkvom. “Odmah sam se, zbog sirotinje, sjetio sv. Franje Asiškoga, a onda sam se sjetio rata”, prva je izjava novog Pape. Mi smo na ovim prostorima i previše dobro naučili koliko su te dvije riječi povezane, zaključuje Josipović.

Kolinda Grabar Kitarović podsjeća da je Katolička crkva u Hrvatskoj kroz cijelu povijest i civilizacijski razvoj bila zaštitnik i nositelj hrvatskog identiteta.

– Ona je to i danas. Bila je brana hrvatskom nestanku. Pa zamislite u kakvim su se okolnostima kroz povijest održali Dubrovnik, Istra, Međimurje, Baranja, Podunavlje, Lika i gotovo sve prigranične regije sa susjedima, i što bi se s Hrvatskom dogodilo da nije bilo Crkve. Istina je, danas su drukčija vremena, ali princip ostaje isti. Naravno, stojim na načelu odvojenosti crkve od države, ali napadom na Katoličku crkvu napadaju se temelji hrvatskog identiteta. Sukob crkve i države ne postoji niti je njezina umiješanost, kako kažete, prevelika. Postoji samo sukob nikad potpuno nestale komunističke ideologije i temelja hrvatskog identiteta i vrijednosti, jasno će Grabar Kitarović.

Milan Kujundžić kaže da Crkva, i u smislu tradicionalne organizacije i u smislu društvene zajednice kojoj pripada golema većina stanovnika ove države, ima svoje zasluženo mjesto u hrvatskom društvu i nitko nema pravo niti je može s njega izgurati.

– Crkva i u smislu tradicionalne organizacije i u smislu društvene zajednice kojoj pripada golema većina stanovnika ove države, ima svoje zasluženo mjesto u hrvatskom društvu i nitko nema pravo niti je može s njega izgurati. Crkva ne samo da ima pravo već joj je i dužnost da pomogne stvaranju boljeg i pravednijeg društva. Naravno, crkvena hijerarhija ne može biti na poziciji odlučivanja o državnim politikama, no u tom smislu u Hrvatskoj do sada nije zaprijetila nikakva stvarna opasnost. Nema stvarnog sukoba Crkve i države, ali očit je sukob aktualne vlasti s Crkvom. Kad pismo biskupa kojima oni traže sastanak dvije godine ne dobije nikakvog odgovora, kad premijer javno poručuje da ni ne zna tko mu je sugovornik na strani Crkve u Hrvata, onda je jasno da nisu uspostavljeni niti osnovni civilizacijski odnosi, a kamoli razumijevanje. Kad na čelu države ponovno budu ljudi koji shvaćaju da se moraju s poštovanjem odnositi prema činjenici da se golema većina njihovih birača smatra pripadnicima Katoličke crkve i drugih velikih vjerskih zajednica s dubokim korijenima u hrvatskom društvu koje dijele slične temeljne civilizacijske vrijednosti – pravoslavne, muslimanske, židovske – onda će i svećenici osjećati manju potrebu sudjelovati u dnevnopolitičkim događanjima, jasno će Kujundžić.

Autor: Ivan Klarić

Izvor: politikaplus.com

Ostavite komentar

comments