Početna / Intervju / Što su Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović rekli u intervjuu Lideru?

Što su Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović rekli u intervjuu Lideru?

Predsjednički su kandidati uglavnom već sve rekli. Sva su pitanja postavljena, svi odgovori izrečeni. Bitke koje se vode u javnom prostoru manje-više odnose se na političku opredijeljenost i opcije koje zagovaraju. Dani se odbrojavaju pa statistike, računice, predviđanja… troše većinu medijskog prostora i vremena.

61029237-izbori

Prvo je sučeljavanje u drugom krugu rendgenski analizirano do sitnica. Nije zgorega podsjetiti na to kako su analitičari procijenili da će u nastavku kampanje biti i udaraca ispod pojasa. Stoga je, prilično očekivano, sučeljavanju prethodila žestoka uvertira međusobnih optužbi iz dvaju tabora o tome tko je kandidat ‘koruptivne skupine HDZ-a’, a tko u utrku ulazi s ‘mandatom u najlošijih pet godina u povijesti Hrvatske’.

Zabavno i konstruktivno, nema što. Na temelju takvih tema analitičari su zaključili tko pobjeđuje. No čak i ako su karte posložene i neki već pripremaju šampanjac, to nije razlog da kandidate ne priupitamo nekoliko stvari o temi koja bi u zemlji u kojoj recesija ne poznaje kraj jedina trebala biti važna – o gospodarstvu. Koje nije na meniju zahvaljujući preostalim kandidatima, nego – Ivanu Sinčiću

Analitičari procjenjuju da teško možete računati na glasove apstinenata, dakle slijedi borba za glasove Ivana Sinčića. Bez tih glasova utrka je, sudeći prema rezultatima prvoga kruga, mrtva?

JOSIPOVIĆ: – Nema mrtvih utrka. Postoje utrke u kojima dominiraju programi i one u kojima se pozornost javnosti pokušava skrenuti na marginalna pitanja da se prikrije nedostatak programa. Na izbore sam ušao s ozbiljnim reformskim programom koji potpuno percipira stanje u zemlji i činjenicu da građani žive znatno lošije nego što su mogli i trebali živjeti da je ijedna vlada dosad provela reforme. To je, nažalost, izostalo i danas smo tu gdje jesmo, tristotinjak tisuća građana blokirano je i pod ovrhama, nezaposlenih je četiristotinjak tisuća, trendovi su nam negativni, investicija nemamo… Moj program ustavne reforme polazi od tog stanja i nudi rješenja. Građanima, posebno mladim ljudima, želim ponuditi perspektivu. Najviše hrvatskih građana to je prepoznalo u prvome izbornom krugu, vjerujem da će tako biti i 11. siječnja. Programom se obraćam svim građanima, dakle i biračima koji su dali povjerenje gospodinu Sinčiću. U uvjetima ovrha, nezaposlenosti, pesimizma razumljivo je da raste ogorčenje građana politikom i daje u takvu ozračju izborni rezultat Ivana Sinčića logična posljedica. Kao mlađ čovjek dobro je detektirao probleme, no ponuđena su rješenja radikalna i uglavnom bez ustavnog i zakonskog utemeljenja.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Obraćam se svim biračima. Bit ću predsjednica svih građana i zastupati interes svakog pojedinca, pri čemu ih neću svrstavati ni u kakve kategorije. Svi su mi građani jednaki. Nema više ‘naših’ i ‘njihovih’. A kad već pitate, i oni koji su glasovali za gospođina Kujundžića i oni koji su glasovali za gospodina Sinčića, bez obzira na različita politička gledišta, zapravo su iskazali isto: nezadovoljstvo postojećim stanjem i želju za zaokretom. Možda smo se razlikovali u metodama, ali naši su temeljni ciljevi kad govorimo o budućnosti države – jednaki!

Vjerujem da će svi u mojem programu prepoznati bolju Hrvatsku. Pod ovrhom je 320 tisuća građana, oko 1,6 milijuna ljudi na rubu je siromaštva. Briga za čovjeka jest ono oko čega se slažemo gospodin Sinčić i ja. Naime, njegovi glasači iskazali su također veliko nezadovoljstvo postojećim stanjem i snažnu želju za promjenama. Oni su ti koji, kao i ja, ne zagovaraju politiku aktualne vlade. Izgubili su svaku vjeru u aktualnu političku elitu koja nas je i dovela u ovakvo beznadno stanje. Odgovorno tvrdim da se neću brinuti za vlastiti rejting, nego za rejting države i položaj građana. Bit ću glas svih u zemlji. Bit ću predsjednica inicijative.

Koliko će borba za glasove biti otežana porukom Ivana Sinčića svojim biračima da ne daju glas ni jednom ni drugom kandidatu? Iako je izgubio u prvom krugu, i dalje je u javnosti prilično angažiran.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Kao što sam već rekla, naši su ciljevi jednaki. Snažno ću se boriti protiv korupcije, za rasvjetljavanje dosadašnjih sumnjivih slučajeva; o njima se govori i piše, ali se ne procesuiraju, zato ću snažno podupirati inicijative koje stižu od svih ‘zviždača’. Dio mojeg ureda bit će posebno posvećen rasvjetljavanju korupcije, mutnih poslova i slučajeva koji su marginalizirani zahvaljujući trenutačnoj političkoj eliti.

JOSIPOVIĆ: – Vjerujem da će građani razmišljati o tome da ovo nisu samo izbori za predsjednika države nego i za smjer zemlje u idućih pet godina. Vjerujem da žele demokratskiju Hrvatsku u kojoj će građani imati veći utjecaj na političke procese, da žele gospodarski obnovljenu državu organiziranu u jake regije, da žele državu bez korupcije u kojoj će političke elite biti odgovornije. Svi oni koji to žele, glasovat će za moj program. Podsjećam, inicirao sam promjenu Ustava kojim je dokinuta zastara za zločine u pretvorbi i privatizaciji te za ratno profiterstvo. Više nitko tko je u korupciji ne može mimo spavati. U mojem su mandatu pokrenuti najvažniji antikorupcijski postupci i uhićeni njihovi akteri. Isto tako, predložio sam dvadeset mjera za olakšanje dužničke krize. Mnoge su prihvaćene, poput oprosta manjih dugova, zabrane ovrhe nad jedinim stanom ili novi obračun kamata u potrošačkim kreditima.

Predsjednik Josipović zastupa tezu da bez promjene Ustava gospodarskoga razvoja jednostavno neće biti. Što će se to konkretno promijeniti izmjenama Ustava, kako to može pogurati rast i stoji li uopće ta teza?

JOSIPOVIĆ: – Sve reforme svih hrvatskih vlada svodile su se na gašenje pojedinačnih požara. Samo preobrazba države iznutra, jačanje uloge građana u političkim procesima, uvođenje više razine odgovornosti u politiku, regionalizacija i decentralizacija vode prema stvarnom rješenju problema. Moramo biti svjesni da nemamo vremena za odgađanje reformi, moramo shvatiti da nam se, ako nešto ne poduzmemo odmah, ove 2015. godine, može dogoditi da nam posljednji vlak ode iz postaje. Uostalom, na vezi između ustava i kvalitete gospodarstva tri su ekonomista dobila Nobelovu nagradu.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Ustavne promjene neće riješiti nikakve probleme, posebno ne one najteže, gospodarske. Upravo zato nudim konkretne mjere, ne apstraktne poput promjene ustava ili zakonodavstva: nudim rad. red, hrabrost, viziju, đržavništvo, sve ono što je potrebno da bi se država izvela iz krize. Trebaju nam hitne mjere, a ne godine prepisivanja zakona ili pisanja novog ustava. Hrvatska, koja je u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, za to nema vremena. Hrvatskoj ne treba novi ustav da bi predsjednica imala veće ovlasti. Predsjednica ima sve potrebne instrumente i mehanizme da bi provodila svoje Ustavom definirane ovlasti te snažno utjecala na sve važne društvene procese u Hrvatskoj. Pokretač rasta i razvoja mnogih europskih država, ođ baltičkih zemalja do Slovačke ili Irske, bili su zajedništvo i partnerstvo. Povezivanje znanosti i gospodarstva, poštovanje stajališta svih dijelova društva i pronalaženje zajedničkog najboljeg rješenja – to su bili važni elementi za pozitivne promjene, rast i razvoj gospodarstva. Upravo u tome vidim svoju ulogu kao buduće predsjednice.

Koliko ste doista spremni za ono što ljude uistinu zanima – gospodarstvo? I to ne na kurtoaznoj/izbornoj razini pridobivanja glasova, nego u praktičnim prijedlozima i radu?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Gospodarstvo je temelj moga programa. Pri tome kao predsjednica želim zastupati i interese takozvanoga malog čovjeka. Hrvatska nikad nije bila u dubljoj krizi, osiromašena i gospodarski uništena. Svima, od premijera, Vlade, predsjednika do Sabora i državne uprave, svim političkim čimbenicima u prvom planu moraju biti gospodarstvo i gospodarski oporavak. Ne postoji tema koja je trenutačno važnija. Svatko u svom segmentu može dati cjelovitog rješenja. Više negoli ikad prije u povi¬jesti danas je u svijetu politika zapravo ekonomija, od¬nosno gospodarstvo, a politički se ciljevi realiziraju gospodarskom politikom.

JOSIPOVIĆ: – Program ustavnih promjena koji nudim biračima nije kurtoazija. To je jedini konkretan pro¬gram koji nudi zaokret u politici i gospodarstvu. Većina je dosadašnjih vlada uglavnom govorila o reformama, no problemi nisu riješeni. To znači daje polazišna točka pogrešna i da treba stvoriti temelje na kojima se može pokrenuti oporavak. Za oporavak gospodarstva i ujed-načen razvoj Hrvatske, primjerice, treba ući u proces decentralizacije regionalizacijom. Gotovo šesto jedinica lokalne samouprave već godinama služi isključivo kao platforma za ‘uhljebljivanje’ podobnih političkih kadrova. Krajnji je trenutak da državu ustrojimo u pet do osam snažnih regija koje će imati ovlasti, veće odgovornosti, ali i kojima će ostajati više novca kako bi mogle usmjeravati razvojne procese na svom području. Zamislite. primjerice, rascjepkanu Slavoniju kao jednu snažnu regiju! Može li itko politički odgovoran reći daje protiv toga? Nažalost, može, govore to HDZ i moja protukandidatkinja. Vode se pri tome interesima svojih ‘uhljeba’, a ne interesima Hrvatske.

Kao jednu od neuralgičnih točaka pada BDP-a Sinčić je istaknuo – pravosuđe. Točno, ono je neovisno i nije u domeni predsjedničkih poslova, no velik dio glasova osvojio je upravo prozivanjem pravosuđa pokazavši tako da ni budući predsjednik neće moći žmiriti na tu temu. Koliko ste je spremni otvoriti?

JOSIPOVIĆ: – Kao predsjednik susretao sam se s potencijalnim investitorima i onima koji su pokušali investirati u Hrvatsku pa su na kraju odustali. Jedan od čestih razloga njihova investicijskog neuspjeha bilo je upravo neefikasno pravosuđe. U ustavnoj reformi koju predlažem nudim drugačiji odnos između Državnog odvjetništva i Vlade. Trenutačno stvari stoje tako da se pozicija DORH-a pokazala kao zapreka gospodarstvu jer se na svim razinama upravljanja, od lokalne do središnje države, pojavljuje strah od potpisivanja bilo kakvih odluka kako se ne bi jednom našli na udaru DORH-a. Čeka se njegovo mišljenje koje često obuhvaća ne samo legalnost nego i oportunost posla. A za takvu ocjenu DORH nema legitimnost. On kazneno ne progoni ljude za odluke iz njihove nadležnosti, nego za kriminal. Svatko tko nije u kriminalu, može i mora biti miran. Kad me pitaju kakve veze imaju ustavne promjene s gospodarskim oporavkom, i to je jedan od odgovora i takve se stvari mogu urediti jedino Ustavom. Jednako kao što se regionalizacija kao preduvjet povećanja efikasnosti i razvojnog potencijala države može provesti samo ustavnim promjenama.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Predsjednica ima ovlasti pokretati pitanja i iz onih resora za koje nije izravno nadležna. Sporost pravosuđa, neujednačenost sudske prakse i pravna nesigurnost također su bolne točke sustava koji mora postati učinkovitiji. Pravna nepostojanost jedna je od većih zapreka investicijama, ako ne i glavna, i to ne samo stranima – zbog čega sve slabije kotiramo kao poželjna država za izravna strana ulaganja – nego još više domaćima. Prisjetimo se da je Poglavlje 23., koje govori o pravnoj usklađenosti s EU. među posljednjima zatvoreno, što samo potvrđuje da i dalje moramo ustrajati na napretku na tom području.

Koliko ćete u javnosti bivati s gospodarskim temama 11a vlastitu inicijativu, ne samo trenutačno kao jednom od tema kojom se dobiva bitka za glasove? Iako predsjednik nema izravnih takvih ovlasti, itekako ima autoriteta. Uostalom, savjetnički tim predsjednika Josipovića pokazuje da se može utjecati i na taj način.

GRABAR-KITAROVIĆ: – O timu gospodina Josipovića koji spominjete najbolje govori podatak daje Hrvatska na dnu Europske unije prema svim gospodarskim pokazateljima. Zamislite, 12 tromjesečja zaredom pada stopa BDP-a, stopa nezaposlenosti veća je od 18 posto, broj blokiranih građana premašio je broj blokiranih tvrtki, građani su sve siromašniji, broj gladne djece sve je veći… Trebam li još nabrajati? Iako bih mogla… Upravo je u mandatu predsjednika Josipovića deložirano naj¬više ljudi od početka hrvatske samostalnosti. Zašto se u Hrvatskoj ne iskorištavaju prilike? Zašto se u proračunu režu pokretači rasta, ulaganja u poduzetničke, poljoprivredne i znanstvene razvojne projekte? Najviše se režu i usporavaju projekti financirani iz fondova EU. Zamislite, na tome Vlada štedi: ove će se godine čak 1,2 milijarde kuna manje od plana izdvojiti za sufinanciranje projekata EU. Naime, planiraju se realizirati u vrijednosti od samo 1,7 milijardi kuna. U isto vrijeme uplaćuje se 3,8 milijardi kuna u europski proračun. Zašto je Europska unija pretvorena u trošak umjesto da se iskoriste prilike?

JOSIPOVIĆ: – Više od osam mjeseci govorim o ustavnoj reformi i kad se sve ogoli, zapravo govorim o gospodarstvu. Iskustva starih članica EU poput Danske ili novih poput Poljske ili Estonije pokazala su da bez strukturnih reformi nema gospodarskog razvoja. U Hrvatskoj su strukturne reforme moguće samo s pomoću Ustava. Dakle, kad govorim 0 Ustavu, govorim o gospodarstvu, investicijama, otvaranju radnih mjesta, zapošljavanju, ostanku mladih ljudi u Hrvatskoj… Rješavanje tih problema smisao je ustavnih promjena na kojima inzistiram.

Foto: rtl.hr

Foto: rtl.hr

Novi predsjednik/predsjednica morat će (vjerojatno) surađivati s dvije potpuno različite vlade. Hoće li to biti problem?

JOSIPOVIĆ: – Iskustvo kohabitacije s drugom političkom opcijom već imam. Kad sam prvi put izabran za predsjednika, surađivao sam s vladom koju je vodila premijerka Jadranka Kosor. Nastojao sam to činiti kontruktivno i kao partner jer ustavni položaj predsjednika države nije da bude oporba vlasti. Kad je na izborima pobijedila Kukuriku koalicija, jednako sam nastavio surađivati s vladom premijera Milanovića. I s HDZ-ovom i s SDP-ovom vladom imao sam i nesuglasica na raznim područjima. I jednoj i drugoj vladi nudio sam inicijative za rješavanje različitih problema. Sadašnjoj sam vladi prije godinu i pol predložio paket od dvadeset mjera za olakšavanje dužničke krize građana. Dugo je trajalo, ali neke od mjera koje sam predložio ipak se počinju primjenjivati. Uvijek sam u početku nailazio na otpore u Vladi, već na samu ideju da se predsjednik ‘miješa u probleme koje bi trebala rješavati Vlada’. No kad bismo došli do dobrih rezultata, svi bi bili zadovoljni.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Više sam puta naglasila da ću nakon inauguracije inicirati sjednicu Vlade i zatražiti očitovanje premijera Milanovića o mjerama za pokretanje gospodarstva i izlaska iz krize. Ako procijenim da one nisu dovoljne, predložit ću raspisivanje novih parlamentarnih izbora. To ne znači da ću ih nužno tražiti, najprije treba razgovarati s premijerom, pokrenuti dijalog, vidjeti što Vlada konkretno planira poduzeti u posljednjoj godini mandata na suzbijanju recesije. No ako nema rješenja, ako Vlada ne može Hrvatsku izvući iz krize, onda ne možemo dopustiti da se nastavi gospodarska agonija. Mogu surađivati sa svima koji žele bolju Hrvatsku.

Što ako se nova vlast, kao, uostalom, nijedna dosad, neće usuditi pokrenuti istinske reforme? Kakvo će biti vaše stajalište, bez obzira na to čija stranka bude na vlasti?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Ponavljam, tražit ću raspisivanje novih parlamentarnih izbora. Mislim da građani naše zemlje ne mogu biti taoci nesposobne vlade.

JOSIPOVIĆ: – Podsjetio bih da su u vrijeme kad sam predlagao da se u Ustav ugradi odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbeno-privatizacijskoga kriminala sve političke stranke bile protiv toga. Na kraju su shvatile da je to u interesu Hrvatske i ta je odredba ušla u Ustav. Na temelju te odredbe dogodili su se najveći antikorupcijski postupci, uhićeni su i osuđeni vrlo visoki politički dužnosnici. Vrlo brzo nakon što mi građani povjere nov mandat namjeravam i službeno uputiti prijedlog ustavnih promjena u Sabor kako bi se pokrenula procedura. Ako za to i ne dobijem potporu stranaka, moj će saveznik biti narod. Zatražit ću od građana da prikupimo potpise i referendumom zatražimo promjenu Ustava. Uopće ne sumnjam da će me u tome poduprijeti.

S obzirom na to da nijedna stranka u svojini pro¬gramima ne spominje reforme ni štednju u proračunskim rashodima, vrlo je izgledno da ni buduća vlada neće imati hrabrosti za reforme.

JOSIPOVIĆ: – Ozbiljnije promjene neće biti moguće bez konsenzusa i upravo zbog toga stalno i pozivam na politički dijalog. Ustavna reforma kao način za provedbu strukturnih reformi, ali i kao preduvjet za gospodarski oporavak, ujedno je prilika za postizanje tog konsenzusa. Već smo godinama svjesni da se velikom brzinom vozimo prema zidu i da moramo nešto napraviti da u njega ne udarimo. Ustavna reforma koju nudim upravo je taj snažni amortizer.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Nije problem u novcu kojeg nema. nego u novcu koji imamo u državnom proračunu, ali neprimjereno trošimo. Pogledajmo najsvježiji primjer ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koja je potrošila 120 tisuća kuna nepotrebno se koristeći Vladinim zrakoplovom, ali i mnogo drugih primjera poput skijanja, ljetovanja, nabave luksuznih vozila i mnogih sličnih troškova iz proračuna. Još je tragičnije što u 2014. nije iskorišteno više od 11 milijardi kuna iz fondova EU koji su nam bili na raspolaganju, zato je normalno daje u takvim okolnostima cjelokupan teret poticanja rasta gospodarstva pao na državni proračun koji grca u deficitu i ne može pokrenuti rast. O tome ću ozbiljno razgovarati na početku mandata.

Hrvatska ima dva ekonomska izbora: ili provesti internu devalvaciju, dakle reforme, ili pravu devalvaciju kune. Trećeg puta nema. Za koju ste vi opciju?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Devalvacija kune isključivo je u nadležnosti HNB-a, a takozvana interna devalvacija, koja u praksi znači smanjivanje javne potrošnje, u nadležnosti je Vlade. Cilj je i jednog i drugog izbora, i devalvacije valute i interne devalvacije, postići konkurentnost Hrvatske na međunarodnome tržištu. HNB je više puta dosad potvrdio da će braniti kunski tečaj bez obzira na to što dio ekonomske javnosti misli da je precijenjen jer bi jednostrana devalvacija zbog devizne klauzule mnoge naše građane i trnke dovela u poziciju da ne mogu vraćati kredite te bi vjerojatno prouzročila inflaciju, odnosno poskupljenja proizvoda. Podupirem to stajalište jer se to kompleksno pitanje ne može rješavati jednostranim mjerama. Hrvatska je prema pravilima EU u proceduri prekomjernoga deficita, što konkretno znači da moramo smanjiti deficit u proračunu, dakle i javnu potrošnju na maksimalna tri posto BDP-a, što je istodobno interna devalvacija. Treba dobro procijeniti uz pomoć stručnjaka koje će od raspoloživih mjera donijeti najveću korist i istodobno najmanje oštetiti građane i njihov već uništeni standard.

JOSIPOVIĆ: – Za strukturne reforme promjenom Ustava.

U posljednjim nastupima predstavnici Europske komisije, nedavno i EBRD-a, nisu više ni pristojni kad govore o brojkama hrvatske ekonomije.

JOSIPOVIĆ: – Brojke nam ne govore u prilog i to je još jedan dokaz daje krajnji trenutak za dubinske promjene i napuštanje starih, potrošenih modela.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Očito je i njima dosta lažnih obećanja hrvatske vlasti u financijskom i ekonomskom smislu.

Koliko ćete pomoći takvoj urušenoj ekonomiji i drukčijim angažmanom, recimo otvaranjem novih tržišta?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Izvrsno ste to primijetili i imate potpuno pravo, to je jedna od zadaća koje ću kao predsjednica shvatiti najozbiljnije. Unatoč drastičnu smanjenju predsjedničkog ureda koje sam najavila ojačat ću onaj njegov dio koji prati gospodarstvo i investicije. Posebno ću se oslanjati na vanjsko savjetodavno tijelo – Savjet za gospodarstvo – u kojem će biti dobrodošli svi gospodarski stručnjaci iz zemlje i svijeta koji znanjem i iskustvom volonterski žele pomoći Hrvatskoj da krene putem gospodarskog oporavka i rasta. Već mi se javljaju brojni vrhunski stručnjaci, a pozivam i sve vas da mi se pridružite u radu na tome.

JOSIPOVIĆ: – Jedna je od najvažnijih zadaća predsjenika države otvarati vrata gospodarstvenicima. Na službena sam putovanja vrlo često vodio skupine poduzetnika zainteresiranih za ulazak na neko tržište. Neke naše velike tvrtke zahvaljujući tome ugovorile su vrijedne poslove na stranim tržištima.

Koliko ćete raditi na poboljšanju rada gospodarske diplomacije u toj konkretnoj zadaći? Dovoljno je samo baciti oko na Sloveniju, Veliku Britaniju ili Indoneziju, čija veleposlanstva najviše vremena troše na gospodarstvo, ne na politiku.

JOSIPOVIĆ: – Gospodarska je diplomacija ključan dio diplomacije, to je jedna od prvih obveza dužnosnika prema svojoj državi. Danas su premijeri i predsjednici u prvom redu promotori gospodarskih potencijala zemlje. Kao najveći svoj uspjeh u gospodarskoj diplomaciji navest ću pozicioniranje Hrvatske kao energetskih vrata Europe. U razgovorima u Bijeloj kući s potpredsjednikom Bidenom, u Varšavi s predsjednikom Obamom te s kancelarkom Merkel u Dubrovniku, uz druge važne razgovore, pozicionirao sam Hrvatsku, u suradnji s Vladom, kao nikad prije. NLG terminal Krk postao je jedan od prioriteta Europske unije.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Kao buduća predsjednica bit ću sukreator vanjske politike, koja mora biti u službi gospodarskoga jačanja Hrvatske. Aktivna vanjska politika može pomoći u privlačenju investicija i boljem pozicioniranju naših izvoznika na inozemnim tržištima. Osobno ću biti prva hrvatska gospodarska diplomatkinja čija će inozemna putovanja prije svega biti usmjerena na gospodarska pitanja. Iskoristit ću snagu svojeg položaja i utjecaja za promidžbu hrvatskoga gospodarstva, privlačenje ‘greenfield’- i ‘hrown- field’-investicija te otvarati vrata hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu.

Kako ćete se postaviti na relaciji SAD – Rusija? Koliko ćete pri tome poštovati to da Rusija Hrvatskoj postaje sve važnije tržište, štoviše, gotovo jedino koje izvozno raste, a izvoz je jedini put gospodarskog rasta?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Uvijek razmišljajući o interesima Hrvatske te prijateljskim i kvalitetnim bilateralnim odnosima s te dvije države. Uvijek treba zaštititi hrvatske izvoznike i neumorno ću im u tome pomagati.

JOSIPOVIĆ: – Hrvatska je članica EU i ta činjenica određuje i naše vanjskopolitičko djelovanje, što. naravno, ne znači da nemamo pravo i na samostalno djelovanje. Kad je riječ o gospodarskim temama, podsjetio bih na ne¬davnu izjavu američkog potpredsjednika Joea Bidena koji je rekao da Hrvatska može postati energetsko čvorište EU, što znači da SAD promatra naš prostor s velikom pozornošću. Hrvatska i Rusija također imaju otvoren i prijateljski odnos.

Mnogi ruski turisti dolaze na hrvatski Jadran i dobrodošli su gosti. To je golemo tržište, golem investicijski potencijal i svakako treba uspostavljati suradnju na tom području.

Kakva će biti suradnja s našim europarlamentarcima – i može li se ona poboljšati?

JOSIPOVIĆ: – Suradnja s našim zastupnicima u Europskom parlamentu bila je kvalitetna i takva će i ostati. Kao što se pokazalo u dosadašnjem razdoblju, na nekim temama naši europarlamentarci koji pripadaju različitim političkim opcijama surađuju i onda kad središnjice u Zagrebu to ne odobravaju. Primjer je dobre suradnje zajednički istup Tonina Picule iz SDP-a i Davora Stiera iz HDZ-a kad je trebalo otvoriti pitanje položaja Hrvata u BiH. Kao predsjednik RH uvijek sam podupirao i nastavit ću podupirati sve političke projekte koji su u interesu naše zemlje.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Oni zastupaju naše interese u Europskoj uniji i važni su. Surađivat ću sa svima i poticati ih na inicijative s kojima možemo bolje pozicionirati Hrvatsku u EU.

Analitičari su najavili da će borba u nastavku kampanje biti grublja, žešća i ispod pojasa. Imaju li pravo?

GRABAR-KITAROVIĆ: – Što se mene tiče. ja ću kao i dosad zastupati svoje programske teze i nadam se da ću imati više prilike predstaviti ih građanima u nekoliko preostalih dana predizborne kampanje.

JOSIPOVIĆ: – Moja se kampanja u biti ne mijenja, najvažniji je program ustavne reforme. I u nastavku kampanje posvećen sam tumačenju razloga zbog kojih je upravo moj program jedini koji nudi rješenja i nije isprazna najava politike ‘lupanja šakom po stolu’. Objavio sam programsko pismo građanima u kojemu sam naveo pet reformskih koraka koje Hrvatska mora poduzeti kako bi izašla iz krize. Vjerujem da će hrvatski građani to prepoznati i izabrati taj program.

S obzirom na ovlasti i dosege te činjenicu da smo zemlja veličine statističke pogreške, ima li predsjednička funkcija istinski smisao?

JOSIPOVIĆ: – Predsjednik RH čvrsta je točka sustava i mogao bih reći da je Ustavom definiran kao čuvar stabilnosti. Mnogo sam puta u mandatu odigrao upravo tu ulogu, onda kad sam posredovao u različitim sukobima, otvarao dijaloge kad se činilo da su sve prilike za razgovor propale. Predsjednik djeluje nadstranački i odgovoran je jedino građanima, dakle posve je pogrešno razmišljati da predsjednička dužnost nema istinski smisao. Isto tako. ne prihvaćam ocjenu kako smo zemlja veličine statističke pogreške. Možda je to matematički tako. ali bit države i društva nije u veličini, nego u tome omogućuje li građanima pristojan život, poštuje li njihovo dostojanstvo i gradi li pozitivne vrijednosti. Zapravo, veličina države nema mnogo veze s tim kakav je položaj predsjednika u ustavnopravnom poretku.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Hrvatska nije zemlja statističke pogreške ni ‘slučajna zemlja’ kao što je nedavno izjavio premijer Milanović. Predsjednica ima izvornu legitimnost stečenu izravnim izborima, a postojeći Ustav jasno definira snažan položaj predsjednice koji znatno nadilazi klasične ovlasti predstavljanja i zastupanja države u zemlji i inozemstvu.

Autor: Gordana Gelenčer

Izvor: liderpress.hr

Ostavite komentar

comments