Početna / Izdvojeno / Ustavne promjene uvjet su za ekonomske reforme

Ustavne promjene uvjet su za ekonomske reforme

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u srijedu u Osijeku kako su ustavne promjene uvjet provođenja ekonomskih reformi te da bez reforme države, administracije, uprave pa dijelom i pravosuđa neće biti nikakvog ekonomskog oporavka ni pomaka.

ivo-josipovic

Otvarajući konferenciju “Poslovni uzlet kontinentalne Hrvatske”, u organizaciji “Poslovnog dnevnika”, predsjednik Josipović kazao je da su sve uspješne ekonomske reforme u Europi počele snažnim institucionalnim promjenama i da su velike administrativne reforme bile početak gospodarskog uzleta. Istaknuo je kako je stoga odlučio građanima za završnicu sadašnjeg mandata, a onda i kao projekt za idućih pet godina, ponuditi promjenu Ustava, ocjenivši kako “građani Hrvatske traže više demokracije, društvo šansi i konkurentne ekonomije”.

Ustvrdio je kako zemlje koje su provele duboke promjene pokazuju jednu zajedničku crtu, najprije su provele administrativne reforme, nakon čega su krenule strukturne – zdravstvena, mirovinska i reforma školstva, a sve je to praćeno snažnim i promišljenim povlačenjem sredstava iz EU fondova, jačanjem gospodarstva i njegove konkurentnosti.

“Izlaz iz krize sigurno se ne može tražiti u daljnjem pijanom zaduživanju ili financiranju kroz deficit i rast javnog duga. Još manje to možemo i smijemo činiti u koruptivnom podmazivanju dijelova politike, gospodarstva i drugih segmenata društva, stvarajući klijentelističku Hrvatsku. Nema izlaza u kupovanju čitavih socijalnih skupina i njihovu pretvaranju u političke mašinerije koje će se autobusima dovoditi na birališta ili s ulice napadati demokraciju”, istaknuo je Josipović. Kazao je kako izlaz “nije ni u brutalnim rezovima u kojima će siromašni postati još siromašniji” već je izlaz “u jačanju institucija, njihovoj funkcionalnosti, poštivanju tržišta, ali i načela socijalne države”.

Ukazao je na pozitivne pokazatelje poput izvoza na tržište zemalja EU, koji je za 15,7 posto veći od prošlogodišnjeg, ali i u zemlje CEFTA-e, koji je veći za 14,1 posto, unatoč izlasku Hrvatske iz te asocijacije. Predsjednik je pozvao da se, uz razvijene poduzetničke zone, počnu financirati startup projekti u formi tehnoloških parkova.

To restrukturiranje ekonomije “odozdo” klica je i nagovještaj nove ekonomije. Nećemo dozvoliti da taj brod, koji nosti znakove novoga, potone pod pritiskom političkog kapitalizma, skupe države, politikanstva i političkih koncepata, koji sve, pa i gospodarstvo, žele politizirati. Zato ćemo provesti ustavne promjene kojima ćemo otvoriti put strukturnim i administrativnim reformama, istaknuo je predsjednik Josipović. Kazao je kako “defanzivna regionalna politika koja trpi od predrasuda prošlosti nije više prihvatljiva” te da “Hrvatska mora biti predvodnik artikuliranja i kreiranja politike EU prema jugoistočnoj Europi”. Ocijenio je kako “ničiji politički izbor nije vrijedan stvaranja novih konflikata i tenzija putem otužnih ideoloških hajki o stvaranju ‘tzv. regiona’” te da “takva cinična predizborna kampanja polazi od uvjerenja da se poduzetnicima, građanima i biračima može rugati”.

“Ujutro straše građane regionom, Jugoslavijom i Titom, a navečer bez javnosti, iza zatvorenih vrata, pripremaju i organiziraju ‘najveći međunarodni regionalni skup nakon smrti Tita’, a takav je održan u Beogradu protekli vikend. Naša se članica Trilaterale, organizatora skupa, sakrila i nije pojavila na njemu”, rekao je Josipović. Kazao je kako se “naša velika i mala poduzeća, čija budućnosti ovisi i o značajnim investicijama u ekonomije susjednih zemalja, o investicijama u Hrvatsku, o međunarodnim odnosima i međusobnoj trgovini, ne smiju dovoditi u pitanje zbog sitnih predizbornih trikova“.

Hrvatsku moramo razvijati ravnomjerno i upravljati njome na održiv način, jer samo tako naše mane možemo pretvoriti u prednosti te prevladati značajne razlike u kvaliteti poslovnog okruženja i relativno slabu konkurentnost naše zemlje, rekao je predsjednik Josipović.

Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros kazao je kako je ovo ministarstvo, kroz program “Poduzetnički impuls”, u poticanje malog gospodarstva u posljednje tri godine uložilo više od dvije milijarde kuna, što je dvostruko više nego u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Istaknuo je kako je izvoz malog gospodarstva porastao za 20 posto u odnosu na razdoblje prije krize i dosegnuo je razinu od gotovo 50 milijardi kuna, a kao pozitivne trendove spomenuo je i donošenje zakonodavne regulative koja je omogućila lakše poslovanje poduzetnicima, poput Zakona o obrtu. Tijekom konferencije raspravljat će se o prilikama za malo i srednje poduzetništvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, poticanju osnivanja poduzeća i mikro-poduzetništva, a održat će se i specijalizirana predavanja vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Izvor: glasistre.hr

Ostavite komentar

comments