Početna / Izdvojeno / Zlatko Gall: Promjene ili šugavi status quo

Zlatko Gall: Promjene ili šugavi status quo

Mnogo prije prvoga kruga predsjedničkih izbora, znajući koje su postojeće ovlasti stanara na Pantovčaku pa i, ako ćete, „građanski“ profil obaju kandidata, nisam vjerovao u njihovo presudno značenje za blisku budućnost Hrvatske.

Foto: ivojosipovicprh

Foto: ivojosipovicprh

No, nešto se – i to bitno – ipak posljednjih dana promijenilo. Najprije u retorici i nastupu kandidata, a onda, još i više, u političkom okružju i raspoloženju stranaka koje ih podržavaju.

Dva različita puta

Ako se zanemare bedast pokušaj grebanja za glasove Sinčića i “Živog zida” naglašenim spomenom dužničkog ropstva i moralno upitnih ovrha, koji je očit kod oba predsjednička kandidata, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović u nastavku kampanje odabrali su dva posve različita, no simptomatična, puta.

Pojednostavnjeno rečeno, Josipović je konačno konkretno progovorio o svojoj viziji Druge Republike, koncizno i glasno zagovarajući radikalne promjene (bez kojih, i idiotu je to jasno, nema izlaska iz kaljuže i čišćenja kilavih političkih elita) čak i uz cijenu udaljavanja od Milanovićeve vlade (koja je, šuška se, ipak na kraju mandata konačno spremna podržati promjene) te Kukuriku koalicije koja ga je podržala.

Kolinda Grabar-Kitarović je, pak, lupajući po općim mjestima domoljublja & bogoljublja uz dodvoravanja braniteljima (a valjda ni najveći naivci ne misle da su fotkanje s generalom Gotovinom – kao „tihim partnerom“ u kampanji – te spomen ispijene kavice u njegovu domu bili slučajni) potvrdila ono što se slutilo od samoga početka: da je ipak samo lutka na Karamarkovu koncu.

Josipović u višoj brzini

Josipović je doista ubacio u višu brzinu učinivši da njegov program – a riječ je zaista o programu – prvi put zvuči uvjerljivo jer je iskazan koncizno te zagovara bitne i temeljite promjene, posve svjestan i svojih ovlasti i mogućnosti utjecaja na Milanovićevu vladu.

S druge, pak, strane, kod Kolinde Grabar-Kitarović i dalje su ostala samo opća mjesta garnirana nepodnošljivo olako danim obećanjima.

Jer dok „odlučno“ maše stisnutom šakom, gospođa Kitarović poručuje samo jedno: – Kao predsjednica i Karamarkova poslušnica iskoristit ću prvu godinu mandata za ljuti boj s Milanovićevom vladom pripremajući smjenu vlasti u Banskim dvorima.

I zato, eto javno se očitujem, u nedjelju izlazim na izbore s čvrstom odlukom da moj glas ide Ivi Josipoviću.

Nije baš da sam tijekom petogodišnjeg mandata bio najzadovoljniji njegovim potezima – doduše, oni su mi manje smetali nego njegov “grijeh nečinjenja” – no i ovoga puta, kao i svih godina do sada, birat ću zapravo – manje loše.

Odnosno, birat ću program koji nudi (barem) nadu u – ne samo ustavne promjene umjesto statusa quo koji je neizbježan s gospođom Grabar-Kitarović.

Prljava kampanja

Status quo, naime, još više okoštava postojeće „elite“, stranačke toteme i cementira obje tek naizgled (jeftino demagoško-ideološki) sukobljene skupine koje se tako ovisnički trebaju: SDP i HDZ.

U slučaju izborne pobjede HDZ-ove kandidatkinje izgubit ćemo najmanje još jednu godinu potrošivši je na daljnje manipulacije braniteljima, na isprazne politikantske rasprave o Bleiburgu, partizanima i ustašama što će u godini „velikih jubileja“ odnosno okruglih obljetnica Bleiburga, „Oluje“, partizanskog oslobađanja Zagreba… ubiti i najmanju šansu za prijeko potrebnim reformama.

Uostalom, sve je to najavljeno i u kampanji koja je prethodila prvome krugu kao svojevrsna uvertira u izbornu 2015..

Braniteljski šator koji je od prvoga dana bio rezervni stožer HDZ-ove kandidatkinje, prljava kampanja – poput letaka s „komunjarom Josipovićem“, uvredljivih facebook komentara Vasine mladeži ili potjernice iz Šestanovca – baš kao i ofenziva „Glasa Koncila“, najavili su što možemo očekivati u netom započetoj godini.

Posebice ako se najžešća haubica ugnijezdi na Pantovčaku. I zato ću, eto, dati glas Jospoviću.
Ovih je dana u svojem komentaru u “Jutarnjem listu” kolega Viktor Vresnik, pozivajući na izlazak na nedjeljne izbore, napisao da pri izboru kandidata valja promisliti o sljedećem: u kojem od kandidata prepoznajete svjetonazor bliži vlastitom, komu više vjerujete, tko je od njih međunarodno politički umreženiji, pa time i potencijalno utjecajniji i korisniji?

Razmisli pa biraj

Čak i ako se dobro i trezveno razmisli o postavljenim pitanjima isključujući stranačke direktive, odgovori će biti posve različiti potvrđujući ono što ionako dobro znamo. Istinu o raspolućenoj crveno-crnoj ili crveno-plavoj Hrvatskoj. Ova potonja svoje je raspoloženje već pokazala u prvom krugu glasanja slijedeći ili vlastita uvjerenja ili, pak, direktive iz središnjice i sufliranja iz Crkve.

Ona, pak, druga kategorija, odnosno birači koji su godinama Josipovića podržavali i zbog čijih je anketnih glasova bio apsolutno najomiljeniji hrvatski političar, lijepim su dijelom apstinirali. Možda iz lijenosti, možda – kao i sam Jospović – uljuljkani u ankete koje su aktualnom predsjedniku davale golemu prednost, a možda i zbog gađenja prema politici i dubokog razočaranja Milanovićem, vladom i SDP-om.

Zato sam duboko uvjeren da je upravo tu, a ne među Sinčićevom fluidnom sljedbom, rezervoar potencijalnih glasova za Jospovića te da će o budućem predsjedniku odlučiti apstinenti iz prvoga kruga, a ne „sinčićevci“ ili pak dodatna mobilizacija, ionako već temeljito mobiliziranih, hadezeovaca.

Nije na novinskom komentatoru da ikome soli pamet, no u odluci o tome hoćete li u nedjelju ostati doma ili izići na izbore, i o tome valja promisliti. Pa, kaj bu – bu.

Autor: Zlatko Gal

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Ostavite komentar

comments